Zahvaljujući ravnateljici i knjižničarskoj savjetnici koprivničke Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" mr.sc.Dijani Sabolović-Krajina, voditeljici Projekta Digitalizacija zavičajne i kulturne baštine – novine "Glas Podravine" (1950.-2007.)" na ovom blogu moći ćete pročitati zanimljive stare tekstove o povijesti našeg dijela Podravine,Pitomače i događaje iz naše ne tako davne prošlosti koji se mogu pronaći u digitalnom izdanju Glasa Podravine.
ŠTO JE TO?
Digitalizirana preslika tjednih novina "Glas Podravine" nastala je kao rezultat projekta "Digitalizacija zavičajne i kulturne baštine – novine "Glas Podravine" (1950.-2007.)", koji je osmislila i realizirala Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica.
Digitalizirana građa Glasa Podravine
Neposredni povod realizaciji projektu bile su potrebe korisnika (obrazovne, znanstvene, stručne, informativne ) i česti zahtjevi upućeni knjižničarima za pomoć u pronalaženju informacija o zavičaju / lokalnoj sredini za pisanje domaćih zadaća, referata, seminarskih, maturalnih i diplomskih radnji, povijesnih i općenito znanstvenih istraživanja, kao i informacija o svakodnevnom životu lokalne sredine. Upravo su zavičajni novinski fondovi najopsežniji izvor informacija o životu lokalne zajednice, zanimljiv ne samo korisnicima u lokalnoj zajednici, već i šire, korisnicima iz naše zemlje, ali i inozemstva.
Knjižnica i čitaonica "Fran Galović",Koprivnica
Međutim, poput ostalih periodičkih publikacija teško su pretraživi jer ih rijetko koja knjižnica analitički obrađuje zbog nedostatka stručnih djelatnika (knjige su na prvom mjestu!). Njihovu dostupnost korisnicima ograničava i činjenica da su zaštićeni dio knjižničnog fonda (ne mogu se posuđivati izvan knjižnice). Stoga je koprivnička knjižnica odlučila iskoristiti najsuvremenije tehnološke potencijale kako bi se osigurala što šira pristupačnost zavičajnim novinskim fondovima. Odabrala je za početak digitalizacije tjednik “Glas Podravine”, budući da se radi o lokalnim novinama s najdužom i kontinuiranom tradicijom izlaženja od 1950. godine. Knjižnica je projekt prijavila na Javni poziv Ministarstva kulture 2006. godine, a finacijsku potporu za relizaciju dobila kao jedan od nekoliko odabranih projekata digitalizacije u 2007. godine. Danas je prvi projekt realiziran u okviru nacionalnog projekta digitalizacije «Hrvatska kulturna baštine», koji od 2007. do 2009. godine provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Muzejskim dokumentacijskim centrom i Hrvatskim državnim arhivom. Uz Ministarstvo kulture RH, projekt je finacijski pomogao i Grad Koprivnica.
Cilj projekta je promocija zavičajne i kulturne baštine korištenjem najsuvremenije tehnologije i postupaka digitalizacije. Digitalizacija osigurava zaštitu originala, a istovremeno širi dostupnost najširem krugu korisnika u zemlji i inozemstvu putem interneta ili nekog drugog digitalnog medija. VIŠE
-------------------------------------------------------------------------------------- Projekt digitalizacije ovog lista omogučuje nam da pratimo događaje iz Pitomače i pitomačke Podravine i da se prisjetimo svih onih velikih i malih ljudi koji su radili na projektima vezanima za naš kraj.Tu se može saznati kako su tekle pripreme za obilježavanje velike 150.godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Petra Preradovića u 1968.godini,otkup i obnova njegove rodne kuće u Grabrovnici te program kulturnih događanja ,dok se u 1970.godini nagovještava i mogućnost formiranja jedinstvenog sportskog društva koje bi razvijalo sve grane sporta.Zanimljivo je za spomenuti da je tek nedavno (tijekom prošle,2008.godine) osnovana Sportska zajednica Općine Pitomača.
Građa ovih novina je velika i zahtjeva dugotrajno traženje članaka pa ako tko pronađe neki zanimljivi članak o Pitomači ili našem kraju,neka mi pošalje mailom link pa ću ga staviti na blog.
Kako je građen poznati viseći most na Dravi,tko ga je gradio i kada,prikupljeno je u nekoliko članaka ispod koji su povezani linkom na skeniranu stranicu izdanja Glasa Podravine gdje je taj tekst bio objavljen.
--------------------------------------------------------------------------------------------- MALA POVIJEST IZGRADNJE VISEĆEG MOSTA NA DRAVI
Početkom 1967 godina počela je izgradnja visećeg mosta na Dravi koji će spajati Križnicu sa našom općinom i Hrvatskom.
1968 godine izašao je tekst o skorom završetku izgradnje mosta; Po veličini, treći most u Evropi Malo selo Križnica kod Pitomače, u blizini mađarske granice, opkoljeno je Dravom i tako odsječeno od svijeta. Doskora ono to više neće biti. U punom su toku radovi na izgradnji visećeg mosta, životnog pitanja Križničana. U ovim ljetnim mjesecima jedina veza Križničana s Pitomačom,najbližim mjestom malena je skela koja zimi stoji privezana uz obalu, što znači da u Križnicu ili iz nje u to doba nije moguće doći. Oboli li netko u tome mjestu, pomoć mu nitko ne može pružili. Dogodilo se prošle godine da su oboljclog dječaka Križničani morali prevesti čak u Budimpeštu, jer u neku od naših bolnica preko zaleđene Drave se nije moglo. Bilo je krajnje vrjeme da se Kržnlca približi našoj zemlji.
Mjesna zajednica Pitomača, općina Đurđevac i sami mještani Križnice uz pomoć pripadnika JNA započeli su početkom prošle godine izgradnju visećeg mosta, po veličini trećeg u Evropi. Raspon mosta, preko rijeke iznosi 164 m, a sa prilaznim mostovima ukupna mu je dužina 304 m. Most je projektirao inž. Meštrović iz Hidroprojekta Zagreb, a radove izvod Elektrokovinar iz Ptuja. Zbog pomanjkanja sredstava radovi se privode kraju tek ovih dana.
Izgradnja mosta stajat će oko 50 milijuna starih dinara, od čega su mještani Križnice samodoprinosom u radnoj snazi osigurali 15 milijuna st. d. Doskora most će biti pušten u promet.
U svibnju 1969.most je pušten u promet,ali... 13.03.1970.g. saznali smo da ima nekih problema sa mostom.Još u vrijeme završetka radova, bilo je govorkanja da su radovi nesolidno izvedeni i da most neće dugo izdržati...
Zabranu korištenja zahtijevao je izvođač radova. Sada se tek doznalo da most još nije gotov te da je zbog korištenja došlo do deformacije. Osim toga, za korištenje mosta nije uopće izdana potrebna dozvola.
Problema je bilo tih dana i sa skelom. Travanj 1970.g ;Skela je jedino sredstvo za prijelaz preko Drave između Pitomače i prekodravskog sela Križnice. Međutim, u Mjesnoj zajednici Pitomača napominju da je stanje skele takvo, da se ona svakog časa može raspasti.
foto:Glas Podravine,13.ožujak 1970.godine
Drvena konstrukcija je posve dotrajala, a nitko nema sredstava za popravak ili izmjenu drvne konstrukcije. Skela je na putu IV reda i prema tome javno prometno sredstvo, pa bi se trebala održavati iz sredstava Općinskog putnog fonda. Fond je dao skelu na upravljanje Mjesnoj zajednici Pitomača, ali već tri godine nisu dobivena nikakva sredstva za održavanje ovog saobraćajnog sredstva. Mjesna zajednica Pitomača i selo Križnica također nemaju sredstava za popravak, koji bi iznosio oko 25.000 dinara.
Ovdje bi trebali reći svoju riječ i organi za nadzor saobraćaja. Sredstva za popravak treba hitno pronaći, prije nego dođe do eventualne nesreće. Mještani Križnice s opravdanjem pretpostavljaju da će im se zbog dotrajalosti skele zabraniti njezino korištenje, kao što je to nedavno bilo s visećim mostom.
Dvije godine kasnije (1972. godine) nailazimo na veliku reportažu "Most koji je trebao donijeti život".
Most još uvijek nema uporabnu dozvolu i preko njega se prolazi na vlastitu odgovornost.Tužili smo izvođače radova-Slovence ali Križnica i dalje ostaje odcijepljena i usamljena.Stanovnici se sve više sele u Pitomaču i selo se smanjuje.
-U takvoj situaciji nama je najteže. Uložili smo velika sredstva, a ljudi se ne mogu služiti mostom. Doduše, prelaze ali s velikom strepnjom da se nešto ne dogodi, jer nitko im ne garantira sigurnost — kaže Martin Šoštarić,tajnik mjesne zajednice u Pitomači. U svibnju 1972.g. Slovenci ipak odlučili da će otkloniti nedostatke i popraviti most. Most ni danas u 2009.godini nema uporabnu dozvolu i dalje se preko njega prelazi "na vlastitu odgovornost",kako i piše na objema stranama mosta,ali smo od njega mi ,snalažljivi Podravci ,napravili turističku atrakciju dok je prekodravsko naselje Križnica postala meka za ribolovce i turiste željne mirnog provoda u ovom netaknutom dijelu rijeke Drave.
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
