Iako je već prošao i mjesec siječanj u 2008., mnogi poljoprivredni proizvođači nisu na vrijeme obavili osnovnu obradu tla tj. „zimsku brazdu“. Procjena stanja sredinom siječnja za Virovitičko-podravsku županiju bila je, da zimska brazda nije obavljena na više od 40 % površina.
Činjenica je nepobitna, da je u jesen do kasno obavljana berba kukuruza i vađenje šećerne repe, i uz često prekidanje poslova uzrokovano većim količinama oborina, pa je stoga i pšenice posijano i do 20 % manje od planiranog. Čak je i snijeg poranio, točnije već je 15. 11. „zabijelio“, a nešto kasnije pale su i znatne količine, koje su praktički zaustavile radove na poljima.
Ipak od polovice siječnja poljoprivrednici su nastavili orati zimsku brazdu, obzirom da su vremenski uvjeti to omogućili i sada je stanje na oko 20 % površina koje još nisu obrađene. Ne sjećam se ni prijašnjih godina kada je praktički ovaj vrlo važan agrotehnički zahvat u potpunosti izvršen, ali niti se sjećam , da je toliko površina ostalo nepoorano.
Sada je krajnje vrijeme, kada „zimsku“ brazdu treba obaviti, jer važnost osnovne obrade je neupitna iz više razloga . Osnovna obrada tla ispunjava više zadaća kao što su: popravljanje strukture tla(izmrzavanje), akumulacija zimskih oborina, suzbijanje korova i štetnika , unošenje ostataka prethodne kulture te unošenje gnojiva (poglavito gnojiva P i K formulacija).
Sam postupak definiran je kao mehanički zahvat u tlo, te se uglavnom za osnovnu obradu koriste različiti tipovi plugova.
Dubina obrade ovisi o budućoj kulturnoj biljci od 30-35 cm, (za šećernu repu i 40-45 cm). Brzina oranja na oko 7 km/h daje najpovoljnije rezultate , dok brzina manja ispod 4 km/h nije učinkovita i ne osigurava kvalitetu obrade.
Najpovoljnije vrijeme je, kada je tlo umjerene vlažnosti i ne lijepi se (nema proklizavanja), a sve drugo je manje povoljno, te se mogu dobiti štetne posljedice na plodnost i strukturu tla.
Od svih agrotehničkih zahvata u obradi tla, ovaj zahvat je i „najskuplji“, jer na njega otpada i do 75 % ukupnog utroška energije.
Ovih dana savjetnici Hzpss-a intenzivno održavaju predavanja poljoprivrednicima sa različitim temama, tako ni ovu temu ne prepuštaju slučaju, te ih podsjećaju i savjetuju, da je zaista „krajnje“ vrijeme za obavljanje ove važne agrotehničke mjere.
Odsjek Hzpss-a Virovitičko-podravska
Stručni savjetnik, Ljubomir Duvnjak, dipl. ing.
|