Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države
Općina Pitomača nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru Bilogorske Podravine. Sa sjeverne strane graniči s Republikom Mađarskom, s istočne strane s općinom Špišić Bukovica, s južne strane s Bjelovarsko-bilogorskom županijom (općina Veliki Grđevac), a sa zapadne s Koprivničko-križevačkom županijom (općine Kloštar Podravski i Sesvete Podravske).
Općina Pitomača je jedna od većih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, s površinom od 158,14 km2, što predstavlja 7,82 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je 10.465, gustoća naseljenosti je 66 st/km2.
Općina Pitomača svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima izuzetno značenje u Virovitičko-podravskoj županiji.
Osnovni podaci o stanju u prostoru
U općini Pitomača ima dvanaest naselja i to Pitomača, Dinjevac, Grabrovnica, Kladare, Križnica,Mala Črešnjevica, Otrovanec, Sedlarica, Stari Gradac, Starogradački Marof, Turnašica i Velika Črešnjevica.Naselje Pitomača je sjedište općine Pitomača.
Površina
U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene poljoprivredne površine s 67,77%, s tim da su oranice na 54,36% površine. Slijede šume s 20,72%, vode s 3,62% i ostalo s 0,52%.Ukupna površina građevinskih područja je 11,65 km2, odnosno 7,37 % površine općine.
Stanovništvo
Na prostoru općine Pitomača živi prema Popisu stanovništva 2001. godine 10.465 stanovnika, što čini udio od 11,21 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.
Naseljenost
Općina Pitomača obuhvaća 12 naselja: Dinjevac, Grabrovnica, Kladare, Križnica, Mala Črešnjevica, Otrovanec, Pitomača, Sedlarica, Stari Gradac, Starogradački Marof, Turnašica i Velika Črešnjevica.
Područje uz državnu granicu
Prema sporazumu izmeńu Republike Hrvatske i Republike Mađarske o pograničnom prometu i suradnji, u pograničnom području općine Pitomača nalazi se naselje Križnica. To je područje od posebnog interesa za Državu.
Prostorno razvojne i resursne značajke
Zemljopisna obilježja
a) Geološka obilježja
Prostor općine Pitomača karakterizira relativno jednostavna geološka građa.Najvećim dijelom područje Općine reljefno je ravničarsko (dravska potolina). Na južnom dijelu,znatno manjem površinom, nalazi se brežuljkasti predio Bilogore.U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda u kojima je uvjetovan današnji smjer toka rijeke Drave. Taložine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti.Sastoje se u najvećoj mjeri od prapora,eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske
gline, pijesci, treset).Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja Podravine.Tektonsku jedinicu Bilogore izgrađuju isključivo tercijarne naslage. Strukturno-tektonski sklop je formiran na prijelazu iz neogena u kvartar. Specifičnost za ovu tektonsku jedinicu su prevrnute strukture tercijarnih naslaga uz rub s kristalinskim kompleksom.Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7 stupnjeva MCS skale.
b) Pedološka obilježja
Legenda: 4 - aluvijalno livadno tlo
5 - aluvijalno tlo branjeno od poplava
7 - rigolano tlo na praporu
9 - lesivirano tlo na praporu
10 - lesivirano pseudoglejno tlo na praporu
22 - kambična tla na pijesku
23 - rankerna tla na pijesku
26 - pseudoglej na zaravni
38 - niski treset
41 - aluvijalno tlo
43,44,45 - močvarno glejno djelimični meliorirano tlo
Red i klasa pogodnosti:
P1 (4,5)- dobro obradiva tla
P2 (7,9,10)-umjereno ograničeno obradivo tlo
P3 (22,23,26)-ograničeno obradivo tlo
N1 (38,41,43,44,45)-privremeno nepogodna tla za obradu
c) Obilježja reljefa
Reljef prostora općine Pitomača, najvećim dijelom je nizina uz Dravu. Ta, naoko jednostavna i ujednačena slika, obogaćena je nizom promjena. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Nizina uz rijeku Dravu je područje vrlo male reljefne energije. To je tipičan prostor nastao akumulacijsko-erozijskim procesom rijeke Drave i njenih pritoka.Nizina se stepenasto spušta prema Dravi.
d) Hidrografska obilježja
Na području općine Pitomača vodne površine zauzimaju 572 ha odnosno 3,62% ukupne površine Općine. Veći vodotoci su: Rijeka Drava, Josina Reka, Grabrovnica, Velika i Mala Črešnjevica.Rijeka Drava je s glacijalnom režimskom komponentom. Obzirom na veličinu sliva, prostor Općine malo ili gotovo uopće ne utječe na režimske karakteristike Drave.Rijeka Drava odvodnjava najveći dio prostora. Ona ima nivalni režim (maksimum vode u lipnju,a minimum u prosincu). Depresije i stari rukavci za vrijeme visokog vodostaja redovito se pune vodom. Na površine između zaštitnog nasipa i Drave često se Drava izlije u svega nekoliko sati.Drava na tom području je brza i za vrijeme visokih voda povlači sa sobom drvni materijal - cijela stabla, granje, a katkada zna odnijeti i cijeli sprud ili stvoriti novi ili odroniti dio obale.
Eventualnom izgradnjom hidroelektrane Novo Virje, hidrografske prilike bitno će se izmijeniti.Preostali dio čine brdsko-ravničarski vodotoci sa snježno-kišnim režimom u hladnom razdoblju godine.Oni su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se održavaju.
e) Klimatska obilježja
Klimatske osobine prostora općine Pitomača mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa. Jeseni su u pravilu toplije od proljeća. Proljeće se odlikuje naglim porastom temperature i prijelazom u ljeto iz relativno oštre zime, pa je razdoblje proljeća kratko.Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to, uglavnom,
makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj.Podaci o klimatskim obilježjima za općinu Pitomača, dobivaju se iz hidrometeorološke postaje -Radarski centar Bilogora, koji je smješten na Bilogori, Lipica, kota 262. U toj meteorološkoj postaji bilježe se podaci o temperaturi, tlaku, vlažnosti zraka, smjeru i brzini vjetra, a vrši se i
obrana od tuče.Ovaj objekt je od važnosti za Republiku Hrvatsku. Umrežen je u sustav na razini državne
hidrometeorološke službe, odakle se dio podataka šalje i u meńunarodnu razmjenu.
Temperatura zraka
Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se oko 10,10C.
Oborine
Prosječna godišnja količina oborina je 839 mm
Može se zaključiti da ni u jednom mjesecu u godini nema izrazitog manjka niti viška oborina,nego su ravnomjerno raspoređene. S obzirom na godišnje doba, najviše oborina padne u ljetnim mjesecima, a najmanje u zimskim. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja padne više od polovine ukupne godišnje količine oborina.
Srednji godišnji broj dana s kišom iznosi 121 dan.
Vlaga zraka
Prosječna mjesečna vrijednost vlage zraka je 70%.
Strujanje zraka
Najučestaliji vjetrovi su iz sjevernog kvadranta. Prema godišnjoj ruži vjetrova, najdominantniji su vjetrovi južnog i jugozapadnog smjera. Ukupni godišnji broj dana sa jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima.Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo potpuno isključiti.
Naoblaka i insolacija
Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine.
Meteorološke pojave
Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja tj. u vegetacijskom razdoblju.
Pojave magle su takońer karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom iznosi 11,5 dana.
Osnovne kategorije korištenja zemljišta
Površinski vegetacijski pokrov čine šume, livade i obradive površine. Ostali prostor čine vode,izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.
IZVOR:Pitomača.hr
|
