Pogled unazad

nedjelja, 09.12.2012.

Albert Nolan OP.

Albert Nolan

Albert Nolan je južnoafrikanac engleskih korjena. Rođen 1934. u Kapstadtu. Čitanje djela Thomasa Mertona u njemu budi želju za redovničkim životom te s 20 godina pristupa Redu braće propovjednika. Ono što ga je najviše privuklo u dominikanskom redau bila je kombinacija kontemplacije, studija i propovijedanja.

Kao mladi dominikanac svoje studije završava u Južnoj Africi, i u Rimu gdje stječe doktorat. 50-ih godina njegov interes i angažman zaokuplja rad sa crnčkom mladeži. Od 1960 godine predaje na dominikanskoj fakultetu, te je više godina radio kao dušobrižnik studenata.

Do 1984. godine obnašao je službu nacionalnog kapelana Kršćanske studentske mladeži (YCS). U to je vrijeme predavao u mnogobrojnim teološkim obrazovnim mjestima diljem zemlje. 70-tih godina njegova su ga subraća izabrala po prvi puta za poglavara svih južnoafričkih dominikanaca.

90-tih godina kao rezultat njegovog uvjerenja da teologija mora doći iz lokalne razini, a ne akademske, počeo je izdavati radikalni crkveni časopis pod nazivom Izazov, čiji je urednik bio za više godina. Od 2000-2004, Nolan je služio treći mandat kao Generalni vikar dominikanaca u Južnoj Africi. Prvi i drug mandat su bili od 1976.-1984.

Vrhovni zbor dominikanskog Reda, sazvanog u Rimu 1983., izabrao je Alberta Nolana čak za Učitelja Reda. Ovu službu Iipak nije ipak preuzeo. Nolan je zamolio svoju braću da ga i dalje ostave djelovati u Južnoj Africi. Time je po prvi put, u skoro 800 - godišnjoj povijesti braće propovjednika, jedan izabrani učitelj Reda odbio povjerenu mu dužnost. Unatoč tome, ovaj je izbor u vrh zajednice, poznate diljem svijeta, značio jasnu i jednoznačnu solidarnu potporu Reda sestrama i braći u Južnoj Africi.

Kontekst njegovog teološkog i pastoralnog angažmana bilo je i jest rasističko apartheidsko društvo u Južnoj Africi. Albert Nolan vodio je svoju bitku i za ljudska prava u korist mnogih dominikanki i dominikanaca crne i bijele boje kože. Evanđelje mu je pri tome odlučujuće mjerilo. O tome svjedoče na kraju ne samo njegove veće nego i manje publikacije.

1976. objavio je otac Nolan svoj rad "Jesus before Christianitv" (Isus prije kršćanstva). Ova kristologija pisana u stilu teologije oslobođenja, teologije "odozdo" uzima za ishodište svojih refleksija iskustva patnika i potlačenih. Nolan dodaje žrtvama povijesti status teoloških subjekata. Polazeći od ove osnove pokušava pronaći pristup blistajućeg božanstva u solidarnoj praksi čovjeka Isusa. Knjiga je prevedena na devet jezika

Jedna od najpodesnijih kategorija kojima se mogu opisati život i rad, misao i djelo dominikanca Alberta Nolana jest solidarnost. U njegovom malom, 1985. objavljenom, spisu "The Service of Ihe Poor and Spiritual Growth" (Služenje siromasima i duhovni rast). Nolan se izjašnjava o stvarnim nepravednim strukturama, tlačenju i otuđenju - kao i o natuknici "solidarnost".

On piše: "Moramo se zajedno zauzeti protiv tlačenja i nepravednih struktura. Nepatvorena solidarnost mora doduše biti u službi jedne još temeljitije solidarnosti: solidarnosti među samim siromasima (...).

Moramo pronaći puteve da postanemo dio solidarnosti koju siromašni i potlačeni međusobno izgrađuju. Ipak, svi mi imamo zajedničkog neprijatelja - sustav i njegove nepravde. Naposljetku ćemo naći jedan drugoga u Bogu - bez obzira na to koji je naš vlastiti put do Boga. Sustav je naš zajednički neprijatelj budući da je, prije svega, Božji neprijatelj. Kao kršćani iskusit ćemo ovu sol-idamost zajedno s drugima kao solidarnost u Kristu, solidarnost koja se tiče Krista, koja je ujedno i stvar pravednosti" (Nolan /Dienst 12 f).

Prije svega, "ovo zajedno" Nolan spominje ovdje u zadnjem citiranom odjeljku, trebalo je već prije mnogo godina biti pojačano institucionalizirano, ako se htjelo djelotvorno voditi (crkvenu) borbu protiv brutalnih metoda proganjanja od strane apartheid režima koji je bio usmjeren i protiv redovnika, 1986/87. i protiv oca Petra Hortopa OP.

Na teološkom polju brzo se reagiralo na odgovarajući način. 1981. utemeljen je u Johan nesburgu - uz mjerodavno sudjelovanje R Nolana - Institute for Contexual Theologv (Institut za kontekstualnu teologiju). Cilj ovog pothvata bio je i jest s jedne strane "demokratizacija teologije" dominirajuća teologija na južnoafričkim sveučilištima i visokim školama je najvećim dijelom europski orijentirana, a s druge strane-razvitak kontekstualne "people's theologv" (teologije naroda).

Slično latinskoameričkoj teologiji oslobođenja shvaća se people's theologv kao praktična teologija. Polazeći od aktualnih i povijesnih uvjeta južnoafričkog društva (konteksta) i s instrumentarijem socijalne analize odlučuju se teologinje i teolozi ICT-a " za siromašne".

Iz zajedničkog angažmana za pravdu, koji se zauzima u koristi onih koji su na gospodarskom, političkom i kulturnom rubu (praksa), izrasta kritička refleksija (teologija).

Kao nadaleko najpoznatiji rezultat ove kontekstualne teološke komunikacije je, u međuvremenu u drugom izdanju podastrijet, južnoafrički Kairos - dokument iz 1985.

U izradi ovog proročkog teksta sudjelovao je - uz mnoge druge - mjerodavno i R Nolan. U ovom ekumenskom dokumentu koji su potpisali ljudi, izrazito različitog podrijetla - Crnci i Bijelci, žene i muževi, laici i klerici, pripadnici različitih konfesija i denominacija - postavlja se pitanje nade u otkupljenje koju evanđelje u današnjoj Južnoj Africi nudi.

Vrlo "oštra analiza situacije (...) u kojoj se nalazi Crkva, u pogledu apartheida i svakodnevnog državnog terora", /Arnes, 8) završava s vrlo dojmiljivim priznanjem: "Za sve nas postoji nada. Ali će put do te nade biti vrlo težak i vrlo bolan. Sučeljavanje i borba će se u predstojećim mjesecima i godinama pojačati. Ovo je danas, zbog nepopustljivosti tlačitelja, postalo neizbježno. Ali s nama je Bog. Možemo samo učiti kako postati oruđe mira, pa čak i uz cijenu smrti" (Kairos-dokument, 5. 5. 1.).

Ovom "izazovu evanđelja" Albert Nolan je posvetio i svoju najopsežniju i zasigurno najvažniju knjigu: "God in South Africa" (1988.), (Bog u Južnoj Africi). Ovo političko-teološko iščitavanje oslobađajuće Božje poruke shvaća Crkvu mjestom borbe i zahtijeva od nje proročko naviještanje i slavljenje dobre vijesti o Božjem djelu danas u Južnoj Africi.

Biblijski utemeljen i sustavno razrađen, ovaj rad predstavlja "rezultat teologije djelovanja" (doing theologv), koji je izrastao iz tisuće sastanaka, diskusija i rasprava s ljudima i iz svakodnevnog iskustva solidarnosti u borbi" (Nola/Bog, 15). Prije svega Crnci, mladići i djevojke u tzv. Town-ships (crnačke četvrti) bili su i jesu teološke učiteljice i učitelji ovog Dominikanca.

<	prosinac, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters