Pogled unazad

nedjelja, 05.08.2012.

Otac Anđeo Marija Miškov reformator hrvatskih dominikanki (1922-2012)

Prije točno 80 godina (1922.) na današnji dan 5. kolovoza umro je u Korčuli veliki propovjednik, vizionar, rodoljub, te reformator hrvatskih dominikanki otac Anđeo Marija Miškov.

Još u XVIII. st. temeljno zanimanje korčulanskih dominikanaca bilo je propovijedanje po svim krajevima hrvatskoga jezika, djelatnost koja je tijekom XVIII i XIX. st. nazvana pučkim misijama. O. Anđeo Marija Miškov bio je također pučki propovjednik.


Otac Anđeo Marija Miškov

Rođen je 28. studenoga 1848. na otoku Zlarinu blizu Šibenika . Na krštenju je dobio ime Ivan-Andrija. Otac Ivan bio je po zanimanju pomorac, a majka Tomka, rod. Beban (20. IX. 1826.-2. IX. 1866.), domaćica.

Ostao je bez oca kada su mu bile manje od dvije godine. Majka se ubrzo preudala u Rogoznicu za udovca Marka Tovrić-Caparina, s kojim je živjela 11 godina, ali nije imala poroda. Majka je ponovno ostala udovicom 1864.

Čini se da je Ivan-Andrija bio dijete žive, gotovo nestašne naravi. Majka je htjela doskočiti tomu problemu slanjem svoga sina u dobi od 12 godina u dominikansko sjemenište u Bolu na otoku Braču. U stilu propovjedničkoga žanra tadašnjega doba, ali i u hagiografskoj tradiciji, Miškov je u svome odlasku u dominikansko sjemenište prepoznao Božji prst:

Bog je [moju majku] nadahnuo te mi samo spomene, bili ja rado u pope pošao, a kad joj ja odgovorih, da mi se nemili crna odjeća ona odvrati, da imade i svećenika u bjelini, koje ja inače do tada nisam ni vidio bio. Smjesta pristanem, te iste godine bijah u naš Red primljen, kojega sam veseljem prigrlio.

Primio je dominikanski habit u Bolu 6. ožujka 1862. te započeo godinu novicijata u Dubrovniku. Na oblačenju je dobio ime Anđeo Marija. Prve je zavjete položio 19. ožujka 1865. u Dubrovniku, a svečane 1868. u Šibeniku. Studij filozcfije i teologije nastavio je u Splitu kod o. Jordana Zaninovica, budućega hvarskog biskupa, zatim u Šibeniku i Dubrovniku. Za svećenika je zaređen 11. lipnja 1871. u Kotoru.

Miškov je, po vlastitu priznanju, volio Red i provinciju:

Naš sam sveti Red puno ljubio smatrao sam ga ocem svojim, dok sam svoju redodrža Mi ko i samu rođenu majicu volio, koja me je u istinu redovnikom sretnim odgojila i odhranila, pa me je još i podigla i odlikovala.

No, u istom dahu ispovijeda da mu je treća ljubav bila hrvatski narod:

Dok sam ja iz harnosti i iz ljubavi nastojao da kao pravi sin služim na čast i na diku i redu i redo-državi, i da se istodobno posvetim na korist moga hrvatskoga naroda iz kojega sam nikao i stoga od moje prve mladosti uvjek su me ko tri zviezde pratile: BOG, Red, i Narod moj.

U Dalmatinskoj provinciji Miškov je obavljao razne dužnosti, a bio je i starješina gotovo u svim samostanima diljem Dalmacije. Nastavio je tradiciju provincije pučkoga propovijedanja u čemu je postigao izvrsne rezultate tako da mu je Red već u 38. godini života (1886.) dodijelio naslov općega propovjednika (praedicator generalis). Mškov je također mislio da je bio vrlo uspješan misionar:

Svršiv u Redu moje nauke, 11[.] lipnja 1871 [.] bijah zaređen svećenikom u Kotoru, bijaše mi naređeno propovjedanje, a kašnje bijah odredjen apostolskim poslanikom. Kao takav obilazio sam skoro sve naše zemlje: Hrvatsku, Dalmaciju, Slavoniju, Istru, Bosnu Hercegovinu, pa čak i u Medj[i]mure i Bačku, te svukud je mene i moje sudrugove u poslanju, Bog dragi pratio, kriepio i naš rad plodno blagosivao. I tako Božjom pomoću do sada punih 40 korizma propovijedao i 301 poslanstvo obavio, sve na slavu Božju, na diku moga Reda a na duhovnu korist moga Naroda.

Miškovljeva mlađa subraća u provincciji i sestre u Kongregaciji prenose predaju o njemu kao iznimno uspješnu pučkome misionaru koji je bio obdaren mudrošcu i snagom uvjeravanja, a stekao i solidnu izobrazbu te bio obdaren smislom za humor.

Nije čudno da je Miškov za svoje geslo izabrao riječi Spiritu fervens + Domino serviens", u skraćenici (Sf + Ds) stavljao u zagavlje svojih poslanica, propovijedi, i si. Napisao je "Naputak za obavijanje misija" i "Duhovne vježbe za misionare", čiji se rukopisi čuvaju u Kongregacije u Korčuli i čekaju objavljivanje.

U svojim misijskim pohodima prošao je sve dijelove današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Banata i Bačke, propovijedajući uvijek na hrvatskome jeziku.

Prilikom višekratnoga obavljanja misija u Đakovu Miškov se bolje upoznao s biskupom bosankim i srijemskim Josipom Jurjem Strossmaverom koji ga je, po vlastitu priznanju, "izvanredno obljubio. i svojim ... povjerenjem neograničeno obdario". S njime se i dopisivao, osobito u vrijeme tih graditeljskih pothvata, te je Miškov Strossmaverova pisma brižno sačuvao i sestrama ostavio.

Miškov je stekao i naslov doktora teologije 1896. godine. Od 1870. do 1882. vršio je službu vojnoga kapelana. Utemeljitelj je pobožne zadruge "Vječni ružarij" 1888. godine, a 1894. u Splitu pokrenuo mjesečni časopis "Gospina krunica", koji je više godina uređivao.

Napisao je i "Rukovodnik sv. ružarija" (1884.) te "Svećenik kod bolesnika" (1895.). I ti rukopisi čekaju objavljivanje koje bi bilo iznimno važno ne samo za bolje poznavanje o. Miškova, nego i za povijest hrvatskoga književnog jezika te teološke nazore toga vremena.

Od društvenih djelatnosti treba istaknuti da je o. Miškov bio povjerenik zagrebačkoga Društva sv. Jeronima te Matice hrvatske, što pokazuje da je bio osviješten hrvatski rodoljub.

Miškovljevo životno djelo svakako je osnutak Kongregacije sv. Anđela čuvara u Korčuli 1905.

U njemu se već kao mladom studentu rodila misao da treba ujediniti male i raštrkane zajednice dominikanki duž Dalmacije u jednu čvrsto organiziranu Kongregaciju, osnovati Zavod kojemu bi glavna zadaća bila odgoj ženske mladeži.

Svoju zamisao počeo je ostvarivati u jubilarne 1900. godini. Najprije je poslao dvije sestre, Imeldu Jurić Hozanu Peran, u Rim da se na izvorima dominikanske duhovnosti osposobe za učiteljice kandidatkinja i novakinja.

Odmah zatim poduzima sve što je potrebno da sagradi prostrar kuću i zavod za djevojke. To je bilo moguće zahvaljujući izdašne, pomoći Josipa Jurja Strossmavera s kojim je odavno bio poveze-pravim prijateljskim odnosima. Tako je o. Miškov postao reformator hrvatskih sestara dominikanki pod geslom "Bogu, Redu, Narodu".

Nakon predstave zlatomisničkog jubileja 1921., na kojemu mu je brzojavno čestitao i papa Benedikt XV, počeo je naglo fizički propadati uslijed šećerne bolesti. Umro je 5. kolovoza 1922. u Korčuli.



Zbor sestara dominikanki iz Korčule

<	kolovoz, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters