4 - ABECEDA FINANCIRANJA PODUZETNIŠTVA
Hrvatski poduzetnici trebaju,prije svega,spoznati kako postoje bankarski i nebankarski izvori kapitala koji su potrebni za podršku i financiranje svake dobi poduzetništva, počevši od pred-početne (sjemenske), početne, mezzanine i daljnjih kapitalizacijskih dobi, kao i činjenicom da se u početnoj dobi poduzetništva financijskom potporom ističu tzv. Poslovni angjeli, uglavnom fizičke osobe (doktori, odvjetnici,imućniji obrtnici i sl.) koje ulažu u dobi poduzetništava kada nitko drugi neće. Vanbankarska 'egzotika' financiranja poduzetništva U slučaju naprednijeg početnog stadija nekog poduzetništva, što ovisi o kvaliteti i konkurentnosti proizvoda ili usluga, nerijetko se putem ovlaštenih službi organizira i sekuratizacija vrijednosnih papira (dionica, obveznica i dr.) Otvorenom javnom ponudom (za svekoliku javnost),odnosno Neposrednom (javnom) ponudom (za ciljanu grupu ulagača). Financiranje poduzetništva odvija se dvojako: a) putem zaduživanja (kod banaka ili drugih kreditora koje zauzvrat traže kolaterale što može pasivizirati imovinu korisnika kredita i stoga ne odgovara dinamičnom profilu poduzetništva) i b) putem prodaje udjela poduzetništva ulagačima (privatnim osobama, fondovima koji plasiraju rizični kapital i sl.) na ugovorom odredjeni rok i uvjete izlaska ulagača iz investicije. U razvijenijim primarnim (emitiranje vrijednosnih papira) i sekundarnim (tržišna cijena vrijednosnih papira) tržištima kapitala nego što je to još uvijek primalno hrvatsko, vanbankarskom financiranju poduzetništva trebaju se pridodati i brojni 'egzotični' instrumenti kapitala poput obveznica, tzv. junk dionica (za poduzeća bez tržišnog ratinga), financijskih derivata (prava, opcije i dr.) kojim se financiraju odredjene dobi poduzetništva ili projekata, koje nemaju uvjete za 'klasično' bankarsko financiranje. Izloženost banaka Financiranje malog i srednjeg poduzetništva (MSP) u Hrvatskoj svedeno je uglavnom na komercijalne banke, što je iskonska pogrješka. Banke su po vokaciji i funkciji trgovci tudjim novcem, za njih je novac roba,cilj i smisao, prioritet predstavlja sigurnost plasmana novca, dok je istinskim poduzetnicima novac ipak samo sredstvo potrebno za funkcioniranje i razvoj njihova poduzetništva. Novac nijednom istinskom i društveno korisnom poduzetništvu nije primarni cilj nego predstavlja rezultat poslovnih radnji. Hrvatski poduzetnik,čija je uloga u domovini još nedovoljno vrjednosno naglašena, trebao bi ostvariti širi dostup nebankarskom financiranju poduzetništva putem tzv. Poduzetničkog (rizičnog) kapitala (venture capital) koji se investira u nove ideje, projekte i nova poduzetništva koja brzo rastu, stručnost osoba i potencijal projekata. U ovom trenutku, a jačanjem interesa banaka u Hrvatskoj za kvalitetnijom podrškom MSP-u, sukladno skorašnjoj primjeni Basela II (novog standarda upravljanja rizikom), uzdamo se da će i banke prepoznati potrebu za promjenama u sadržajnoj kvaliteti kolaterizacije kredita za poduzetnike. S druge strane, hrvatski poduzetnici moraju spoznati činjenicu kako banke u koje ljudi deponiraju svoj novac imaju obvezu sigurnosti kreditnog plasmana,a poduzetnici uglavnom spadaju u rizičnu grupu. Banke stoga traže materijalnu 'izloženost' poduzetnika radi povećanja njegove odgovornosti, pa odredjuju kolaterale koji direktno utječu na imovinsko stanje poduzetnika – budućeg korisnika kredita. U poduzetnički razvijenijim financijskim tržištima od hrvatskog, nadalje, postoje kategorije poput 'osiguranog' i 'neosiguranog' kredita. Potonja metoda uključuje agenciju koja prati stanje na tržištu kapitala i prema poslovnom planu odredjuje mogući optimalan izvor kapitala za poduzetnika-aplikanta u odnosu na relevantnu ponudu u zemlji ili inozemstvu. Istovremeno,'neosigurani' kredit može biti i kredit koji banka odobrava svom dugogodišnjem solidnom komitentu, te osim tekućeg računa i najavljenih uplata, ne traži dodatne kolaterale ili jamstva. Izvori financija za poduzetništvo U Hrvatskoj, kao i u svakoj drugoj zemlji koja ima u odredjenoj mjeri reguliran odnos prema potrebama poduzetništva, postoje jamstvene agencije ili uredi koji odobravaju odobrenim projektima ili poduzetništvima jamstva za dio zatraženog kredita, uz uvjete koji se razlikuju u svakoj zemlji. U Hrvatskoj se tim bavi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), a funkciju bi mogli obavljati i tzv. i Jamstveni fondovi na lokalnoj ili regionalnoj razini. Za poduzetnika je bitno da, uz pomoć takvog jamstva, te drugim aktivnim kolateralima – ponajviše kvalitetnim poslovnim planom – može ostvariti svoj cilj i dobiti bankovni kredit. Državne službe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini diljem svijeta, uz privatne agencije sa sličnom svrhom, pokušavaju pružiti ukupnu podršku poduzetnicima, od informativne, pravne,financijske, izvozne itd. U svakoj naprednijoj državi poduzetnicima su na raspolaganju i razvojne banke (pr.: Hrvatska banka za obnovu i razvitak) koje nisu klasične komercijalne banke već su pokrenute radi pogodovanja infrastrukturnim radovima, financiranju ili posredovanju financiranja iz istovrsnih medjunarodnih izvora, kao i subvencijama na kamatne postotne bodove i sl. za razvoj i poticanje poduzetništva na nerazvijenim područjima i druge svrhe. Ministarstva poduzetništva u svakoj su zemlji, pa pa tako i u Hrvatskoj (jednoj od rijetkih zemalja u kojoj ne postoji autonomno ministarstvo MSP) izgradile mrežu agencija, centara, izvora poticajnih i nepovratnih sredstava, savjetnika i dr. s ciljem unaprijedjenja ukupnih uvjeta i okružja (fiskalnih i dr.) kao i rada poduzetništava. Za kraj ovog kratkog uvoda u abecedu podrške i financiranja poduzetništva ponovimo kako izvori financiranja poduzetništva zavise o dobi i statusu poduzetništva ili projekta, a najzastupljeniji su: komercijalne i poslovne banke, štednja, kreditne kartice, prodaja imovine, konvertibilna dugovanja, poslovni angjeli, špekulativni ulagači, zaposlenici,osigurani i ‘neosigurani’ krediti, investicijske kompanije, sekuratizacija vrijednosnih papira, donacije, poticajna i nepovratna sredstva (potpora) gdje god se isto iznadje za društveno korisno, partnerstva, poduzetnički leasing, subvencije (za pojedine industrije, regije i izvoz), prikladni fondovi (pr: EU fondovi) itd. Žalosno je što u Hrvatskoj još ne postoje otvoreni ili zatvoreni poduzetnički proaktivni investicijski fondovi koji se fokusiraju na razvoj i kapitalizaciju perspektivnih poduzetničkih investicija u Hrvatskoj, nego isti (dionički fondovi) kupnjom financijskih instrumenata (poput dionica Coca Cole, Siemensa itd.) potiču gospodarstva razvijenih zemalja. Za poduzetnike koji započinju poduzetništvo s atraktivnom imovinom (proizvodom, uslugom i sl.) preporučuje se i metoda otvorene javne ponude (za svekoliku javnost) kao i zatvorenu ponudu za ciljane potencijalne ulagače. |
Ožujak 2009 (1)
Svibanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (1)
Listopad 2006 (2)
Lipanj 2006 (1)
Siječanj 2006 (2)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (1)
Listopad 2005 (1)
Rujan 2005 (20)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv