FINANCIRAJMO HRVATE PODUZETNIKE !!!

13.06.2006., utorak

OVAJ BLOG NADAHNUO JE (S 3 GODINE ZAKAŠNJENJA) VRSTAN SITE:www.business-navigator


Kako izabrati pravu metodu financiranja

U odabiru prave metode financiranja treba uvijek krenuti od same osobe koja traži financiranje: karakter zajmotražitelja, njegova trenutačna situacija i njegovi ciljevi bitno utječu na odabir izvora, oblika i metode financiranja. To se odnosi na individualnu, fizičku osobu koja traži odgovarajući oblik financiranja, ali se odnosi i na bilo koju pravnu osobu kojoj je potrebno financiranje.

Financiranje je neizbježno za razvoj bilo kojeg poslovnog subjekta, a zbog svojih efekata na ukupno poslovanje, odluke o financiranju su vrlo ozbiljne i važne za svako poduzeće. Odluke o financiranju pripadaju financijskom menadžmentu, a on kao i svaki drugi menadžment počinje planiranjem. Poslovni plan ili investicijska studija opravdavaju i objašnjavaju financiranje, pokazujući kako će se financijska sredstva iskoristiti i kakvi se poslovni rezultati očekuju. Da bi se projicirani rezultati i ostvarili, važno je, naravno, provesti aktivnosti sadržane u planu. Banke često traže upravo poslovni plan ili investicijsku studiju da bi utvrdile isplati li se odobriti kredit zajmotražitelju. Iako za kratkoročno financiranje nema potrebe za poslovnim planom, osnova za njegovo provođenje treba biti dobro kratkoročno planiranje na istim načelima.

U potragu za financiranjem kreće se tako da se prije svega dobro razmotri trenutna situaciju u kojoj se nalazi pravna ili fizička osoba koja traži financiranje. S obzirom na utvrđeno stanje i planove, odnosno ciljeve, treba utvrditi visinu potrebnih financijskih izvora te pronaći sve opcije za financiranje. Ispravna odluka o financiranju ne može se donijeti bez procjene i usporedbe alternativnih financijskih mogućnosti.

Pitanje financiranja je jako osjetljivo: ako nismo odabrali adekvatan oblik financiranja, moguće je da ga nećemo uspjeti vraćati u dogovorenim rokovima i pod dogovorenim uvjetima, što može dovesti do ozbiljnih financijskih neprilika. Stoga, pri procjeni i odabiru financijskih alternativa treba biti kritičan i realan, prije svega glede vlastite situacije i mogućnosti, bez obzira na to radi li se o individualnoj ili pravnoj osobi.

Međutim, i kada poduzeće, kao pravna osoba sama za sebe, potražuje kredit ili drugi oblik financiranja, konačnu odluku donijeti će odgovorna individualna osoba. U takvim slučajevima mogući su konflikti interesa, ali je bitno prihvatiti stajalište da se interesi onoga koji odlučuje nikad ne smiju ispriječiti interesu poduzeća. Financiranje uvijek treba biti u interesu onoga na kojeg se odnosi, a u ovom slučaju to je poduzeće.

Iza svake potrebe za financiranjem/kreditiranjem treba stajati jasno definirana namjera za koju će se financiranje iskoristiti, cilj koji se želi postići te učinci koje će izazvati financiranje i uporaba posuđenih sredstava (na prihode, rashode i dobit). Ti učinci moraju biti procijenjeni objektivno. Nerealna procjena opet može dovesti do spomenutih financijskih poteškoća. Financiranje iz tuđih sredstava nikad ne smije postati samo sebi svrhom i koristiti se na prvi znak pomanjkanja sredstava. Bilo interno (iz vlastite akumulacije tvrtke), bilo eksterno (iz izvora izvan tvrtke), financiranje treba biti u funkciji razvoja.

Financiranje se isplati kad je povrat investicije veći od troška kamata koje se moraju platiti po osnovi financiranja.
Primjera radi, uzmimo simbolične veličine financiranja neke investicije.
Pretpostavimo da se financirala na sljedeći način:
Vlastita sredstva: 20 kn
Tuđi izvori financiranja: 80 kn
Ukupno: 100 kn
Trošak kamata: 8%


Ako je povrat na ukupan iznos investicije (20+80 kn) iznosio 10%, investicija se isplatila (10%>8%), a povrat na vlastiti kapital jest znatno veći, nego da je kapital iznosio 100 kn (bez tudjiih izvora financiranja).

Takodjer, trošak kamata je porezno priznati trošak, tako da umanjuje poreznu osnovicu, što daje određenu prednost financiranju tudjim sredstvima u odnosu na financiranje vlastitim sredstvima.
S druge strane, treba gledati ponudu alternativa financiranja kako bi se s obzirom na karakteristike onoga tko traži financiranje i karakteristika investicije (povrat investicije) odredilo koja nam mogućnost najviše odgovara. Sigurno da je najbolja varijanta financiranja s najmanjom kamatnom stopom, ali na konačan izbor utječe mnogo faktora.
Neki od faktora koji utječu na odluku o financiranju su sljedeći:

Vrste financiranja:

Mnogo je vrsta financiranja, ali ovdje usporedimo samo kredit i leasing. Osnovna razlika između njih je što dobra koja financiramo kreditom prelaze u naše vlasništvo (dobijemo financijska sredstva s kojima kupujemo dobra i usluge), dok kod leasinga dobra koja financiramo nisu u našem vlasništvu (u vlasništvu su leasing institucije, a mi ih unajmljujemo). Leasing naknada je najčešće veća od kamata na kredit, ali se u pravilu može isplaćivati iz redovitih prihoda koje ostvarujemo uporabom predmeta leasinga. Iako se kod nas najčešće uzimaju automobili na leasing, predmet leasinga (dobra koja se financiraju leasingom) mogu biti i druga kapitalna dobra (pa čak i cijela industrijska postrojenja). U ugovoru o leasingu moguće je dogovoriti opciju da predmet leasinga nakon isteka razdoblja leasinga prijeđe u vlasništvo najmoprimca.

Brzina dobivanja kredita

Brzina dobivanja kredita ovisi o duljini procedure koja ponajviše ovisi o zajmodavcu ali i o vrsti kredita, visini, namjeni i sl. Na primjer, kod HBOR-a traje nekoliko mjeseci, a komercijalni kredit od banke nekoliko tjedana. Brzina dobivanja kredita utjecat će na odluku o financiranju s obzirom na to koliko je hitno zajmotražitelju da dođe do sredstava.

Naknade i provizije

Kamatna stopa je osnovni trošak kredita i drugih izvora financiranja. Naravno da se pokušava tražiti kredit s nižim kamatnim stopama, premda su relativno uravnotežene za istovrsne oblike financiranja. Osim kamatne stope postoje i određene provizije koje financijske institucije obračunavaju za posredničke usluge koje obavljaju zajmotražiteljima. One su također trošak financiranja, pa su zajmotražitelji prirodno skloni traženju nižih provizija. Međutim, u pravilu - kad neka financijska institucija smanji kamatne stope, poveća provizije.

Poček

Poček je vrijeme od odobravanja kredita i puštanja sredstava u promet do početka otplate. Zajmotražitelji pokušavaju uskladiti plan otplate s povratom od investicije financirane kreditom ili drugim izvorom financiranja. Na tom načelu funkcionira i poček: pokušava se uskladiti vrijeme počeka i vrijeme potrebno da investicija počne ostvarivati povrat.

Instrument osiguranja

Financijske institucije traže određene instrumente kojima se osiguravaju da se posuđena sredstva zaista vrate, čak i onda kad zajmotražitelj ne uspijeva otplaćivati rate u skladu s dogovorenim uvjetima. Najčešće traže kao instrument osiguranja sudužnike, jamce i neku materijalnu imovinu. Za poduzetničke kredite najčešće se kao instrument osiguranja zahtijeva zalog neke nekretnine. Ovisno o tome s kojim instrumentima osiguranja zajmotražitelj može računati, tražit će i adekvatne izvore i vrste financiranja.

Trajanje kredita i vrsta imovine koja se nabavlja

U financijskom menadžmentu postoji načelo da se kratkotrajna imovina financira kratkoročnim izvorima financiranja (do 1 godine), a dugotrajna imovina se financira iz dugoročnih izvora (dulje od 1 godine). U tom smislu i ovi parametri utječu na odluku o financiranju.

Na kraju, ipak treba zaključiti: ne postoji toliko povoljan kredit koji može kompenzirati nedostatak:

* jasne strategije poslovanja,
* kvalitetne investicije ili nekog drugog kvalitetnog cilja koji se financiranjem nastoji zadovoljiti
* te uspješnog poslovnog plana za realizaciju investicije.



- 17:27 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ožujak 2009 (1)
Svibanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (1)
Listopad 2006 (2)
Lipanj 2006 (1)
Siječanj 2006 (2)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (1)
Listopad 2005 (1)
Rujan 2005 (20)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

OPIS BLOGA KOJI TREBA HRVATSKOJ!

PODUZETNICI - STOPOSTO NOVAC MOŽE BITI (I) VAŠ!


  • USKORO! NOVAC ZA HRVATSKE PODUZETNIKE-POČETNIKE, PODUZETNIKE S ORIGINALNIM I KORISNIM PROIZVODNIM I IZVOZNIM PROGRAMIMA!!

    Za više informacija o poduzetništvu, pogledajte:

    SVE O PODUZETNIŠTVU!


    Ovaj blog je nastao,dakako, u suglasju s strateškim programima o razvijanju malog i srednjeg poduzetništva Vlade RH, Ujedinjenih naroda, Europske Unije i Svjetske banke.

    Kako pregovori s medijima i ministarstvom nisu uspjeli, priprema se Poslovni plan za agenciju, komplementarnom postojećim kao i Hrvatskom društvu za razvoj i poduzetništvo - radnog naziva: plus INVEST d.o.o. - čija je svrha informiranje, potpuna podrška, posredovanje u financijskim rješenjima, poslovnim uslugama i pokretanju poduzetništava, ugodjenu s postojećim izvorima poduzetničkog i prikladnog kapitala iz inozemstva, kao programima ministarst(a)va, HBOR-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Fonda za razvoj i zapošljavanje, tzv. poslovnih banka i drugih.

    Uzrok pokretanja i fokus poslovanja buduće agencije/centra za podršku poduzetništvu biti će cjelovita praktična podrška novim poduzetnicima, kao i razvijanje profitabilnih i konkurentnih novih poduzetništava, te mikro;- internet banke za poduzetnike (Projekt: plusBANKA).


    WEB-STRANICE KOJE SU PREUZELE TEKSTOVE S BLOGA: FINANCIRAJMO HRVATE PODUZETNIKE:

    www.biznis.hr
    www.kupujemhrvatsko.com
    www.tportal.hr
    www.croatiabiz.com
    ,
    www.tvrtka.biz.
    i dr.


    [B]WEB-STRANICE KOJE SU REFERENTNO POVEZANE S OVIM BLOGOM / WEB-STRANICOM:


    NOVO!!! SEKURITIZACIJA INTELEKTUALNE IMOVINE ZA START-UP PODUZETNIŠTVA

    INFO O PROJEKTIMA KOJI (ODAVNO) TREBAJU HRVATSKOM PODUZETNIŠTVU!!

    PROJEKTI DRUŠTVA!

    LINKOVI NA RAZVOJNE AGENCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ!



VAŽNI LINKOVI:

IVAN OSTOJA- KRONOLOŠKI SAŽETAK ŽIVOTOPISA

  • 1979: Izdavač,tvorac ‘niskotroškovne poslovne konstrukcije’ i producent TOP 10 hit ploče u Njemačkoj (s Kevinom Keeganom,tadašnjim najboljim nogometašem Europe)– ista je postala po parametrizaciji početnih troškova jedna od prethodnica kasnijih internet načina financiranja, proizvodnje,marketinga i distribucije u svjetskoj glazbenoj industriji; 1999/2000. osvojio sam, s ekipom inženjera i autora iz Zagreba, vrhove relevatne mp3 top liste s virtualnim projektom TESLA GIRLS!;

    1989: Bio sam suutemeljitelj nezavisnih medija i novinarstva u (S)RH, pokretač prvog komercijalnog tjednika (ST) koji je osnovan i pokrenut s 2.000,00 (dvije tisuće, odnosno hiljade dinara, što je jezik priličniji današnjoj 'hrvatskoj eliti') tadašnjih dinara,usprkos netočnim glasinama o većem iznosu. ST je trebao biti dijelom medijsko-financijskog mini-koncerna u koji je trebala spadati i komercijalno-investicijska banka ‘InveST plus!Banka’ ;

    1990: Sudionik sam u koncipiranju i prvoj dobi pokretanja jedne od prvih privatnih banaka u RH, s ciljem pripreme i osnivanja zadružne komercijalno investicijske banke InveST! plus Banka s pripadajućim poduzećima za strateške i investicijske djelatnosti;
    1992: Sudjelovao sam u pripremi pokretanja i osnivanja Svjetskog hrvatskog kongresa u Bonnu;

    1992-1997: Izradio sam elaborat i maketu prve hrvatske privatne dnevne novine ‘HRVASTKA EXPRESS!’-trenutačno u izradi prvog elektronskog interaktivnog i tiskovnog izdanja dnevne novine-portala ’HRVATSKA e-XPRESS!; ista je poslužila i koncipiranju ribrika kasnijeg Jutarnjeg lista što je nevidjena pljačka intelektualne imovine od strane Europapress Holdinga, odnosno snjezina suvlasnika Nina Pavića.

    1999: Dobio sam odlične ocjene na testiranju provedenom od pripadnika Svjetske banke;
    2000: Nakon neprihvaćanja Elaborata o potrebi prerastanja HAPU-a u Hrvatsku razvojnu agenciju, na ruševinama HAPU-a pokrenuo sam Hrvatsko društva za razvoj i poduzetništvo čiji sam direktor bio do listopada 2002. Društvo je moralo zamrznuti rad zbog jednostranog prekida financijskog aranžmana izvora kapitala iz Njemačke što je ugrozilo dinamiku pokrenutih projekata ;
    2002: Bio sam suradnik Ministarstva za obrt,malo i srednje poduzetništvo,kao i Saveza Štedno-kreditnih zadruga, u osnivanju Banke malog poduzetništva od svibnja 2002 (koja je bila strateški prioritet Vlade RH do lipnja 2003) ;

    2002-2003: Promicatelj sam potrebe uvodjenja financijskih derivata na tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i Regiji kao načina trenutačnog uvećanja ukupnih vrijednosti (suradnja HGK,HIBO),što je pak potpuno marginalizirano od nadležnog Ministarstva i dr;

    2003: BIO SAM SUPOKRETAČ I ARANŽER U NAJBOLJOJ VJERI (at best effort) KAPITALIZACIJE PROJEKTA: ’plusBANKA-BANKA ZA INVESTICIJE I PODUZETNIŠTVO d.d.’;
    1996-2003: Sudjelovao sam kao savjetnik u stvaranju boljih svekolikih uvjeta razvoja i rada poduzetništva,te u cjelovitoj priptremi projekata malog i srednjeg poduzetništva – Forum : Economic Development;

    1992-2003: Radi lošeg rada sudova i nepoštivanja razumnih rokova radi postizanja pravičnog rješenja, usprkos činjenici da su tužba i ročište bili javni, oštećen od 1991. god. danas za najmanje 150 milijuna kuna za najmanje obične štete, dokazane izmakle koristi i neimovnih (nematerijalnih) šteta radi isključive krivnje pravosudnog sustava u zadržavanju štete do razine nemogućnosti naplate i druge dokazive nematerijalne štete;ukupna šteta po najminimalnijem pragu u ovom trenutku iznosi izmedju 150 milijuna do milijardu kuna, odvisno o izračunima obračuna kamata . Postupak nakon Državnog odvjetništva (Zahtjev za naknade štete prije istog na Ustavnom sudu), prelazi na Ustavnu sud RH i druga nadležne medjunarodne sudove ukoliko Ustavni sud barem dijelom ne uvaži Zahtjev.

    1998-2003: S grupom stručnjaka (programera) razvio sam platformu internet mikroplaćanja 'MicroPhone' koja bi distribuirala medijske sadržaje online, sa isplativim - klirinškim - načinima plaćanja takvih razmjera (u ovom su trenutku transaktivni troškovi plaćanja putem kartice preskupi).

    Obrazovanje: VSS (Filozofski fakultet (jezici) + Novinarstvo-informatika) uz ekonomske radionice i certifikate sa seminara (HBOR, Advanced Business Studies i dr.). Razvojem e-learning metode planiram upis na magisterij na Studiju poduzetništva u Osijeku (2006-2008 s temom: Nebankarsko financiranje poduzetništva egzotičnim i inovativnim instrumentima-Iskustva i Praktični modeli).

    Drugo: Rodjen u Splitu 1957 / Nikad kažnjavan / Govorim i pišem engleski, pasivno znanje njemačkog i talijanskog jezika / Posjedujem vozačku dozvolu B-kategorije / Poznaje rad na kompjuteru (tekst-tablični programi), i dr.
    Politika: Član HSPa-. Podrška HDZ-u od 1990 do smrti dr. Franje Tudjmana, odnosno otkad je Ivo Sander našom pomoći (Udruga dr. Franjo Tudjman) preuzeo upravljanje strankom pionir potrebe stvaranja Pokreta Hrvata neglasača (od 1996.) s korektivnom i monitoring ulogom na svim političkim i društvenim razinama. Danas taj pokret, kada smognem dio svojih potraživanja,obuhvaća oko 80 posto svih inteligentnih Hrvata, pokrivao oko 65% realnog biračkog tijela i može osvojiti do 12 % glasova na izvorima s minimalnom promidžbom.

    Dodatno:Obzirom na ukupna iskustva i spoznaje, praktički sam sposoban za rad i savjetovanje u područjima:
    - razvoj privatnog sektora, malog i srednjeg poduzetništva,poticanje i podrška novim
    projektima,
    - financiranje malog i srednjeg poduzetništva,te mikrofinanciranje,
    - razvoj poslovnih planova i tržišta,
    - marketing,
    - aranžiranje-kapitalizacija,
    - kontakt s medijima im javnošću, priprema svjesti javnosti o značenju malog
    gospodarstva te odbrana interesa istog,
    - upravljanje projektima i radom ureda,
    - financije projekta (u etapama),
    - nadgledanje razvoja projekta i procjenjivanje prema zadatim parametrima,
    - utjecanje na zakonodavnu reformu sa ciljem stvaranja povoljnijeg okružja za
    financiranje malog i
    srednjeg poduzetništva,
    - projektiranje, formatiranje, uredjivanje medija, kao i obavljanje novinarskih poslova,
    - profesor engleskog jezika, suradnik /voditelj radionica za poduzetništvo,
    i drugo.

    DODATNE INFORMACIJE:

    PROJEKTI OD 1997. GODINE!!!

    DOPISI OD 1996. GODINE NA KOJE NITKO IZ PARAZITSKIH DRŽAVNIH SLUŽBI, REFERENTIĆA IZ BANAKA ITD. NIJE REAGIRAO!!!