14 - FINANCIRAJMO PODUZETNIŠTVO - OBVEZNICAMA
Kreditiranje poduzetništva, kao i infrastrukturnih projekta, obavlja se se izdavanjem obveznica. Kupci obveznice kupujući obveznicu za,primjerice, 1.000 kuna dobijaju ugovorom odredjenu godišnju naknadu (kupon, prinos od pr. 6%+). Svota od 1.000 kuna zove se glavna vrijednost (principal value) obveznice koja je uplaćena i koja se treba isplatiti vlasniku obveznice na kraju trajanja obveznice, odnosno po njezinom 'sazrijevanju'. Godišnji prinos se zove kupon, a razdoblje na koje je obveznica izdata zove se 'zrelost' obveznice . Velike mogućnosti obveznica Financiranje malo ambicioznijih projekata (pr: proširenje zračne luke, kolodvora, shopping centra i multiplex-kina, gradjevine itd.) moguće je obaviti putem izdavanja obveznica, a u rizičnijim uvjetima kompanije koje nemaju službeni rating izdavaju tzv. junk obveznica - junk znači smeće- ali neke obveznice i korporacija po terminologiji spadaju u junk obveznice). Pritom bitno je da svaki poduzetnik izračuna vrijednost kapitala, poglavito kod dugoročnog financiranja te se odluči za optimalno rješenje. Detaljne informacije su potrebne svakom ulagaču,financijeru i bankama, jer kupci obeznice moraju dobiti i pročitati Prospekt emisije obveznica, a u tom Prospektu trebaju biti jasne (bez navodjenja na krivi zaključak ili očekivanje) informacije o vrsti izdanja, razlogu, financijskom stanju, očekivanim ili uobičajenim prihodina, kuponu (kamatnoj stopi), anuitetu plaćanja, (polugodišnjem,godišnjem, tromjesečnom), konverbilnosti obveznice i dr. Obveznica se smatra sigurnijim vrijednosnim papirom od dionice jer obećava dobitni postotak, a cijena joj je viša (ili manja, ali to zavisi o emisiji) od početne nominalne. No, i to je uvjetno, o čemu najbolje svjedoče junk obveznice koje zapravo nisu i garancija da će se isplatiti dobit i uplaćena vrijednost, ali kontrola, zakoni i slični mehanizmi sprječavaju (pretjeranu) zloporabu ovakve vrste vrijednosnog papira. Poduzetnik izdavanjem obveznica financira svoje potrebe, a kupci obveznica mu posudjuju novac u definiranom vremenskom roku. Zauzvrat poduzetnik im ugovorno obeća premiju (kupon) prema ugovorenim anuitetima i povrat uloženog novca po 'zrelosti' obveznice (prestanku važenja). Trgovanje obveznicama predstavlja ugovor izmedju poduzetnika i ulagača-kupaca obveznice (još jednom napomena da je ovdje riječ o kompleksnijem poslu, te da je ovakav način financiranja prikladniji za srednja i velika poduzetništva od manjih poduzetništava čije su potrebe i mogućnosti nedostatne za emisije vrjednosnih papira). No, bilo je i slučajeva, kao što je tzv. 'Bowie obveznica' čija se vrijednost temeljila na autorskim i drugim pravima te očekivanim budućim prihodima). Obilježja obveznice i refinanciranje U ugovoru su istaknute par value vrijednost obveznice (nominalna - odnosno tzv. face value - vrijednost po kojoj ih je poduzetnik izdao, uračunajući, navedena kamata (kupon) i vrijeme sazrijevanja /prestanka/). Važno je zapamtiti da Face Value ponekad ima malo veze s tržišnom cijenom obveznice. Ukoliko poduzetnik izda 100 dionica po napisanoj vrijednosti 1.000 kuna (što predstavlja Face Value), tržište će odrediti kolika će tržišna cijena obveznice odista biti što zavisi o nizu čimbenika. U ugovoru mogu biti navedene posebne karakteristike obveznice ako za istim postoji potreba. Treba naglasiti kako se i kupci obveznice osiguravaju kolateralom (imovinom izdavača obevznice ako se dogodi nešto nepredvidjeno) ili ugovor prestaje važiti - tzv. default stanje). Nakon što poduzetnik etablira biznis i počne se služiti raznolikijim i lukrativnijim načinima sakupljanja kapitala, može izdanjem novih obveznica zamijeniti stare obveznice (postupak refinanciranja). Moguće je takodjer da se poduzetnik odluči na raniju isplatu i okončanje postojeće emisije, posebice ako kamatne stope padnu i na taj način financiranje obveznicama postane skuplje od bankarskog. Za kratku (i nepotpunu,nap.p.) informaciju jedna simulacija refinanciranja: - Originalna obveznica je imala kupon 12 % godišnje, - Kupon kod junk obveznica koje izdavaju poduzeća sličnog kredibiliteta i za slične namjene u tom trenutku: 10 %, - Izdavanjem novih obveznica (recimo da je nominalna vrijednost - face value - 1.000 kn) uštedjuje se oko 20 kuna po obveznici. Gorenavedene podatke treba uzeti isključivo kao jedan pokazatelj, ali ništa više od toga, jer su radnje i izračuni, kao i zakoni na tržištim a vrijednosnih papira veoma složeni. Složenost posebice vrijedi kod obveznica koje se nadalje dijele na: neosigurane (debenture bonds), hipotekarne (takve su obveznice osigurane stvarnim vrijednostima poput kuća, zrakoplova, zemljišta, vlakova, poslovnih objekata u izgradnji itd.), konvertibilne (koje davaju vlasniku obveznice pravo pretvaranja obveznice u zadati broj dionica izdavača na dan i poslije istjeka obveznice - broj dionica se izračunava prema omjeru vrijednosti obveznice i dionica u tom trenutku ) i gorespomenute junk obveznice. Karakteristike tržišta kapitala i cijena obveznica Poduzetnici trebaju potpunije razumjeti financiranje obveznicama na obvezničkim tržištima gdje je dobra gospodarska situacija loša vijest jer se smanjuje ili ukida dobit na obveznicama. Druga je opasnost stopa inflacije koja je proteklog desetljeća uravnotežena na svjetskim tržištima, ali koja još uvijek predstavlja polugu za razvoj siromašnijih zemalja (financiranje poduzetništva tzv. ciljanom inflacijom). Inflacija je protivnik investiranja u obveznice jer poništava dobit vlasnicima obveznica koje nose fiksnu godišnju kamatu, a s druge strane inflatorna gibanja nerijetko potaknu poduzetništvo te cijene dionica kompanija počnu rasti. Aktivna bikovska (bull) situacija na tržištima kapitala s višim prinosima 'smrt' je za obveznice. Nadalje, ukoliko vlasnici obveznice odluče prodati svoju obveznicu prije isteka, gube na glavnoj vrijednosti što cijelu dotadašnju investiciju čini upitnom. Ulagači u obveznice, a to su mirovinski, zdravstveni, investicijski i dr. fondovi (svi fondovi ulažu do odredjene mjere u obveznice, ali postoje i fondovi koji su isključivo orijentirani na ulaganje u obveznice) smrknu se kad osjete da je gibanje na tržištu tako da kompanije polučuju sve bolje rezultate, inflacija raste (nevjerojatno je da je dosad najnaprednija - tržišna - ekonomija povezana za inflaciju kao neminovnost, što je posve krivo, jer 'proizvodjači' novca /banke i dr./ imaju trostruko veću dobit i troškove na samom novcu - kapitalu - nego na funkciji novca /medju kojima je i razvoj poduzetništva/). Pozitivno je što će mnoge vlade i gradovi uvrstiti kupovinu svojih obveznica kao odbitak od poreza u okviru poreznih zakona u propisa svake zemlje. Upute za čitanje stanja obveznica u dnevnim novinama, internetu itd. malo je složenije za ovaj uvodni stupanj informacija o obveznicama, ali ako u novinama,pr. kupac obveznice nekog poduzetništva pročita: 125/12/42 to znači da oni koji su kupili obveznicu za 100 kuna mogu je sada prodati za oko 125 kuna. Kod obveznica značajna je vrijednost na koju su izdate, i koja piše na njima (Face Value). Prema toj vrijednosti postavljen je kupon, odnosno očekivani godišnji prihod od obveznice. No,obveznice se rijetko prodavaju za vrijednost na koju su izdate. Obveznicu na 1.000 kuna izdate vrijednosti, u odredjenim okolnostima tijekom trajanja investitor može kupiti za, pr. 850 kuna, što mu onda daje dodatak profitu jer po isteku važenja obveznice, taj će investitor dobiti 1.000 kuna, kao i kupon do kraja trajanja obveznice na 1.000 kuna. Odredjeni se broj obveznica prodaje odmah ispod vrijednosti izdate na obveznici, a uplaćuje se puna vrijednost po isteku što predstavlja kuponsku naknadu zbog smanjenja troškova financijskih transakcija, isplata itd. tijekom trajanja obveznice, a prema očekivanoj dobiti (tu spada kategorija tzv. Zero Bonds) . |
Ožujak 2009 (1)
Svibanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (1)
Listopad 2006 (2)
Lipanj 2006 (1)
Siječanj 2006 (2)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (1)
Listopad 2005 (1)
Rujan 2005 (20)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv