Buffet POD STARIM KROVOVIMA, Gornji Grad, Basaričekova 9, 10 000 Zagreb, 01 4851 342 Naš dragi MrcMuzejski rekereacijski centarom. Starci, kod Staraca sve je to isto ime najstarije zagrebačke gostionice. Nomen est omen. Tu se skupljaju oni lokalni i oni nelokalni, Purgeri, pisci, slikari, glumci, pijanisti, advokati, zubari, producenti i svi oni koji su voljeli Gornji Grad.
Ovdje se jedu čvarci, dimljeni sir s Dolca, kuhane kranjske sa senfom i hrenovke, kiseli krastavci, feferoni i crni kruh. Tu se pije kuhano vino, pije se mladi Portugizac i odlični voloderski gemišti. NARAVNO da se ovdje ne može naručiti hamburger, lignje, zubatac, suši ili špageti, niti bilo što što stari Purgeri nisu jeli prije 150 godina. Ova naša birtija, krčma, gostiona najstariji je lounge bar u Zagrebu, momentalnoi star 174 godine na što smo jako ponosni. Ovdje su svoje gemište ispijali Matoš, Šovagović, Krleža, Cesarić, Tenžera, Prosperov Novak, Katunarić i ostali likovi koji stvarali ovaj naš mali Zagreb. Danas taj Zagreb stvaraju ponovo umjetnici, glumci,pisci, novinari....kao Filip Šovagović, Lovro Pogorelić, Nina Pogorelić, Boris Lajner, Damir Markovina, Goran Navojac, Dražen Kokanović, Dr. Lepušić, Dr. Držislav Markovina, Janja Franko, Robert Perišić, Siniša Labrović, Milivoj Beader, Toni Franović, Laura Topolovšek, Alen Jakovina, Jasenka Vukelić-Čuća, Goran Pirš Piro, Iva Koerbler, Anita Zlomislić, Barbara Vujanović, Duško Šibl, Dražen Čuček, Davor Bruketa, Tina Fras, Sašo Podgoršak, Jelena Jindra, Kristijan Beluhan, Marija Braut, Lejla Mehulić, Branimir Pofuk, Severina, Tomica Petrović, Edin Karamazov, Žarko Hajdarhodžić, Livio Badurina,Inda Balagić i pas, Adi Karaselimović, Đenisa Medvedec, Lorens Kiiru, Lovorka Žeravica, Mario Bertok, Miroslav Gašparović, Mio Vesović, Andrea Andrijanić, Branko Kuzele, Kristijan Beluhan, Josip Zanki, Paula Bobanović, Perica Martinović, Pređo Vušović, Reno Raos, Zvonimir Rumbolt, Rade Sarađen, Sašo Podgoršak, Ranko Murtić, Rada Vnuk, Nenad Jandrić, Izabela Šimunović,Dagmar i Tarin Meneghello,Ibrica Jusić, Želimir Škoberne, Gusti Faulend, Slaven Knezović,Lili Štokalo, Silvana Menđušić, Igor Trinajstić, Urša Raukar, Niko Gamulin, Senečić, Vasja Senjin, Ranko i Ivana Zidarić,Ivan Glavina, Andrea Štrok, Ines Stipetić,Mićo Prentović, Vitold Košir Ito, Andrija Zelmanović.....Tu će vas dočekati Alenka ili Mišek koji će vam narezati nekaj za prigrist i staviti nekaj na stol da razbudite svoje teške glave.!
Linkovi
www.scenaamadeo.hr
PROGRAM u Starim krovovima:
-SVAKE SRIJEDE: "BRAĆA JUSTIN"
-STARE KROVOVE VODILA JE EKIPA SCENE AMADEO DO 1.7.2008,
-OVO JE BLOG KOJI PODJEĆA NA DRUŽENJA U STARIM KROVOVIMA.
Do sada u Starcima su svirali:
-Roby Lakatos ben i Edin Karamazov
-Milo Stavros - bubnjevi, Davor Križić - truba, Matija Dedić - klavijature,
Mladen Baraković- bas
-Braća Justin
-Fiori Musicali
-Branko Bogunović-Pif
-Habiba i bend
-Ivo Kukuljica-Kukac
-Snoopy
-The Irski country bend,12 people
-Maja Savić i jazz trio
-The Vandali
31.01.2008., četvrtak
Danas , 31. siječnja u 22 h, sviraju Fiori musicali Pod starim krovovima
Noćas u MRCU, pjevali su braća Justin i gosti.
Izabela Šimunović, Igor Hajdarhodžić, Nikola Petrićević, Toni Franović, Nina Pogorelić, Lovro Pogorelić i Pređo Vušović
Već je prošlo od tad lijepih tridesetak godina i kao da nije. Ni po čemu ne osjećam tu gomilu vremena no ponekad kad se okrenem za praznim stolom vidim i lica nekih dragih ljudi, obuzme me sjeta i neki čudesan osjećaj prolaznosti. Putujući čitav život, gradovima sam davao ljubavi onoliko koliko su oni meni, a redom su izaslanici bile njihove krčme. Tako me plijenio amsterdamski de Druif, glasgowski Throne, brazilska O,lele i sad znam da su sve te krčme ličile na jednu iz mojih mladih dana, na zagrebačke Stare Krovove. Volio sam kad krčmama daju imena sa dvije riječi i više. Tad je to već priča a ova o kojoj govorim doista i jeste.
Na putu, davne 1979 godine u kasno proljeće kad Zagreb miriši na svu ljepotu svijeta, iz škole Primjenjenih umjetnosti prema Gornjem gradu pričekao sam nju pred Zvečkom. Imala je zlatnu kosu, osmjeh kao Ilicu, bijelu suknju sa velikim gumbom i lagani pulover, valjda majčin hekleraj. Putem do uspinjače sretosmo i Borisa Gujinu vec pomalo veselog i s njim Bobu Krkača koji se kasnije proslavio preletom preko semafora u Končarevoj dok je pokušavao oboriti svjetski rekord u ubrzanju na nekom bjesnom motoru, kako šepesaju prema Starim Krovovima. Tamo duboko u krčmi, u sred žamora i tihe svirke gitare sjedili su Branimir Medić sad slavni amsterdamski arhitekt, Zvonimir Kuhtić grafički urednik Vjesnika i moj kum nekoliko puta, njegova Maja koja se kasnije zatelebala u nekog Zlomislića i otišla s njim, Renato Bogliuni sin od kompozitora i promotor trave i lakih droga u školskom zahodu te nekoliko novih. Ah, uvijek je bilo novih !
Pili smo uvijek gemište samo je Zvonko pio pivo i pije i danas, tu se hvala bogu ništa nije promijenilo. Drži do svog pića sto je krajnje ok. Vina su se zvala Ribar i Jure. Crno i bijelo. Pilo se i od bjelih i domaća Štrigova i ponekad neki dobar rizling, mislim da je bio kalnički. Bobo je plakao jer je pao godinu, Ena je prelistavala dnevnu štampu i nije pila puno. Pušila je Winston i nije nikom dala svoje cigarete jer su bile skupe. Osim meni. Ja sam pušio njene cigarete jer nisam imao svoje a kad jesam bila je to Hercegovina bez filtera pa mi se od tih kašljalo te bih opet navalio na one njene s filterom.
Nešto kasnije umro je drug Tito i sve je krenulo nekim čudnim neorganiziranim putem. Svi smo se rasuli po svijetu, a Stari krovovi su poprimili neki drugi štih.
Do neki dan !
Poveo me Enin kolega s Akademije Igor u nove Stare krovove. Stao sam na vratima, pomirisao malo, ugledao Mrju Braut odmah desno gdje je i red i prazan stol do peći. Konačno, rekoh, skinuh jaknu i naručih litru, pa još jednu pa još i tako to krene. Preko puta sjedila je zanosna krčmarica Izabela...Konačno ponovo nakon jako puno godina dolazim u svoj Zagreb s radošću i sigurnošću. Opet imam svoju krčmu u koju kad udem neću biti sam.
Ovo nam je danas poslao naš prijatelj Tomo Pavleka iz Bala koji samuje u Kamenim pričama i priča nam priče iz naše mladosti.
Vjesnik, 24.01.2008
Evo ovako je bilo ponovo s braćom Justin
Također nam je jako drago da nas je svojim prisustvom počastio i naš nevjerovatno talentiran, neupitno orginalan i samozatajan književnik i glumac Igor koji je netom promolio nos iz kuće nakon sedmodnevnog dobrovoljnog zatvora. Bravo Igore! Molimo te, pošalji nam neku pjesmicu samo za Mrc! Lovro je pio samo kokakolu, bravo Lovro! A naš dragi Lajner je popio samo dvije mineralne. Bravo Lajner!
Jučer je opet bio sastanak SRZ-a.
Lajner nije došao, a Igor je bio u kućnom pritvoru. Veronika je doma radila. Nina je također radila doma na Paškom ljetu.
Filip je pojeo jedan par hrenovki sa senfom i dvije šnite kruha.
Lovro nije ništa pojeo jer je već navodno bio "JEO" , ali je napiknuo tu i tamo neki sir!???(žalio se i rekao da nije napikavao nikakav sir, pa smo to morali ispraviti)
Zik je popio pivu a gospođa Zidarić jedan čaj.
Toni je pio kuhano vino s klinčekima.
U sklopu revitalizacije Gornjega grada Nenad Jandrić je predložio formiranje "muzejske ulice" u Demetrovoj, preseljenje Hidrometeorološkog zavoda iz klasicističke zgrade u koju bi se mogao smjestiti elitni hotel, te vrlo zanimljiv i jednostavno izvediv projekt "Povratak tradicionalnih zagrebačkih vinograda", koji su kao udruga građana započeli još prije tri godine. "Na potezu od dva hektara koji se proteže od kule Lotrščak do Mesničke raste divlje raslinje, koje zakriljuje pogled na Donji grad, a okupljaju se narkomani i skitnice", rekao je Jandrić. "Mi predlažemo da se posadi kraljevina, tradicionalna zagrebačka sorta, koja se tu uzgajala još prije tisuću godina. Već smo napravili stručnu studiju, u čijoj izradi su sudjelovali agronom Nikola Mirošević, povjesničar Srećko Ljubljanović, konzervator Silvije Novak i meteorološki stručnjaci, koji su ustvrdili da je na Gornjem gradu najčišći zrak tako da budemo sigurni kako će loza odlično uspijevati. Oformio bi se i tzv. diplomatski vinograd u kojem bi zemlje prijatelji imali svoju brajdu, a bilo bi zgodno kada bi zastupnici išli u berbu. U gričkom tunelu mogli bi se otvoriti vinski podrumi sa stalnom izložbom vina i degustacijom. O toj ideji izvijestili smo Beč, koji u svom vlasništvu ima najveće površine vinograda na svijetu – čak 800 hektara. Oni su nam voljni pomoći, Badel bi također mogao postati partner, dakle, na potezu je grad. Tim projektom potvrdili bismo da pripadamo vinskom, a ne pivskom civilizacijskom krugu, a kao krajnji rezultat proizišao bi zagrebački suvenir – bočica kraljevine", zaključio je Jandrić.
Dragi prijatelji Starih krovova, u srijedu ponovo nastupaju glasovita braća
Srijeda, 23. siječnja 2008. u 20:00 sati
nastup
TRIJA BRAĆE JUSTIN
U Galeriji „POD STARIM KROVOVIMA“ do 09. veljače može se razgledati izložba
Marija Braut:
MOJ ZAGREB
(Donedavno je jedino mjesto gdje je željan slušatelj mogao čuti ovakve tonove bio legendarni restoran "Grand Slam" u Vlaškoj ulici, u kojemu su svake srijede i petka nastupali Braća Justin – Franjo zvan Kobac i Ivica zvan Nifty, uz nikad prežaljenog Josipa Jožu Burića (preminuo 1996. godine)
ako netko međuvremenu želi vježbati sa svirku u srijedu predlažemo:
NE PLAČI, DANIJELO
Dm A7
JEDNE TIHE LJETNE NOĆI
Dm
JA UPOZNAH DANIJELU
D7 Gm
ŽARKO BLISTALE SU OČI
A7
USNE NUDILE SU RAJ
(Dm) A7
SRETNI DANI NISU DUGI
Dm
SRETNE NOĆI JOŠ SU KRAĆE
D7 Gm
MALA DANIJELA PLAČE
A7
ŠTO NAPUŠTAM NJEN KRAJ
D
NE PLAČI, DANIJELO
A7
JER BOL TVOJ MORA PROĆI
JEDNOGA DANA DRUGI ĆE DOĆI
D
TEBE DA LJUBI VJEK
A JA ĆU DANIJELO
A7
DA SANJAM I DA LUTAM
I SAMO TVOJU PJESMU ŠAPUTAM
D
TRAŽEĆI SRCU LIJEK
JEDNE HLADNE ZIMSKE NOĆI
JA SE SJETIH DANIJELE
ZOVU NATRAG NJENE OČI
USNE OPET NUDE RAJ
BIJELI SNIJEG NA ZEMLJU PADA
KAO MOJE SUZE VRELE
SLIKA MALE DANIJELE
VRAĆA ME U NJEZIN KRAJ
Dragi prijatelji i posjetitelji Staraca, vidimo se u srijedu na još jednom pravom purgerskom druženju na našem lepom Gornjem gradu!
Dragi naši mrcoljupci
Ako se nedjelja pokaže interestantna posjetiteljima Starih krovova moguće je da MRC otvara vrata sveke nedjelje svojim gostim. Radno vrijeme od 10-15 h.
S obzirom da je izložba Marije Braut izazvala veliki interes publike u pripremi su i druge fotografske izložbe. Upravo radimo na tome da organiziramo i jedan mali gornjogradski maskenbal.
U pripremi su književne večeri koje će voditi Arsen Dedić.
Sve izložbe fotografija biti će isključivo na temu zagreba a galeriju vodi naša glasovita fotografkinja Marija Braut čija izložba upravo traje do 9.veljače u Starim krovovima.
Sva pitanja u vezi rezerviranja stolova, proslava i sl. zovite na 091 881 4985 - Izabela.
U našem Mrcu se pije i portugizac a tko nezna što je portugizac neka đođe na Gornji grad i proba ovo mlado vino koje se tradicionalno poije u srednjoj Europi.Portugizac
Iako ime sugerira porijeklo iz Portugala, vjerojatnije je da potiče iz Austrije. kus vina podsjeća na jagode, kupine i višnju. Sadrži od 9 do 12% alkohola i uglavnom nije pogodno za čuvanje i starenje. Vino je navodno najbolje za vrijeme alkoholnog vrenja, dakle vrlo mlado...Od nje se sljubljivanjem pravila poznata mađarska "bikova krv", ali je zamijenjena sa frankovkom.Ostali nazivi: Blauer Portogieser, Portugalka, Portugizac crni, Oporto, Portugalske modre, Portugiser noir, Antrishien, Portugese nero, Vöslauer, Kékoporto, Feslauer, Badener, Blaue Feslauertraube, Autrichien, Portugieser.
»Očekujem uredniju cestu s ograničenom brzinom! Međutim, stanarima se ne smije oduzeti mogućnost parkiranja!«, rekao je Bruno Gamulin iz Basaričekove
Dok se polako završava Markov trg, susjedne ulice Gornjega grada još su raskopane. U ponedjeljak su na rubove kolnika ugrađivali granitne kocke. No, stanari se pitaju što će biti kada radnici odu i ulice se otvore za promet?
Parkiranje i promet na Gornjemu gradu oduvijek su bili problem. »Tu je vladao kaos! Ubuduće treba zabraniti parkiranje svima koji ovdje ne stanuju jer stanari od jutra do mraka traže mjesto za sebe!«, odlučna je Nataša Zastavnik iz Basaričekove ulice, koja smatra da je promet bitno urediti zbog stanara, ali i turista koji su u obilascima grada dosad bili prisiljeni uzmicati nervoznim vozačima. Velik je problem prohodnost vozila, poput vatrogasnih i hitne pomoći. Nedugo prije početka radova, dodala je Nataša Zastavnik, susjedi su morali nositi teško bolesnog stanara Basaričekove do vozila hitne pomoći, koje se moglo parkirati čak na drugoj strani Markova trga. Ona se nada se da će stanarima biti ostavljena mogućnost parkiranja pred njihovim domovima, a nema ništa protiv ni mjesečne ili godišnje parkirne karte. Također se nada da više neće morati osobno stajati na ulici čuvajući parkirno mjesto za svoga oca. Ljetos je, kada su ulice bile raskopane, parkirala na Trgu sv. Katarine, gdje je također teško pronaći slobodno mjesto.
Njezina susjeda iz ulice Erika Krpan cijelo je ljeto svoj automobil ostavila na Katarinskom trgu. »Tamo sam ga parkirala i nisam ga micala jer više ne bih pronašla mjesto«, rekla je gospođa Krpan koja također očekuje da se parkiranje dozvoli stanarima kako i označavaju postavljeni prometni znakovi. Gornji grad je prije radova, kaže, više sličio ruglu nego staroj zagrebačkoj jezgri.
»Očekujem uredniju ulicu i tablu ograničenja brzine! Ali, ne smije se oduzeti mogućnost parkiranja stanarima u njihovim ulicama! Treba uvesti reda, ali efikasnije nego ugradnjom stupića«, rekao je Bruno Gamulin iz Basaričekove. Gornji grad se ne smije umrtviti niti dopustiti da se isele stanari koji tu žive desetljećima.
Igor Weidlich
Legendarna hrvatska fotografkinja Marija Braut otvorila je u Galeriji ''Pod starim krovovima'' svoju najnoviju izložbu fotografija pod nazivom ''Moj Zagreb''. Svečano otvorenje izložbe popratilo je mnoštvo prijatelja i poznanika slavne fotografkinje, a sve uz glazbu braće Justin.
POGLEDAJTE kako je bilo na otvorenju izložbe ''Moj Zagreb'' Marije Braut.
Mnoštvo gostiju i vesela atmosfera
Galerija ''Pod starim krovovima'' zapravo je gostionica starog zagrebačkog štiha, koja je na svečanom otvorenju bila dupkom puna. Unatoč tome, uzvanici su neprestano pristizali i činilo se kako na svakog gosta koji bi nakon što bi srdačno pozdravio Mariju Braut i napustio gostionicu, u nju ušla još tri koja bi je pozdravila još srdačnije.
Među njima se našao i slavni šibenski kantautor Arsen Dedić, s kojim je dobro raspoložena Braut kratko pročavrljala. Iako je buka bila velika, moglo se čuti kako su razgovarali o fotografiji Arsenovog sina Matije, slavnog jazz glazbenika, koju je Braut jednom prilikom snimila.
Marija Braut, unatoč velikom broju gostiju, pristala je za Javno.hr odgovoriti na nekoliko pitanja o svojoj karijeri i najnovijoj izložbi. Zbog buke koju je stvarala dobra atmosfera morali smo izaći iz gostionice i porazgovarati u susjednom haustoru.
Napunili ste četrdeset godina karijere. Kako je sve zapravo započelo?
- Počeci su bili krasni. Jako sam se kasno počela baviti fotografijom, s četrdesetak godina. Sjećam se, Tošo Dabac je došao do mene i rekao mi: ''Evo ti pa slikaj!'', i dao mi moj prvi fotoaparat. Tako je sve počelo.
Današnji fotografi na raspolaganju imaju tečajeve i knjige iz kojih mogu naučiti osnove fotografiranja. Kako ste vi naučili fotografirati?
- O, ja to nisam koristila. Ja sam jednostavno gledala, snimala i tako poboljšavala svoju tehniku.
A danas? Jeste li prešli na digitalnu fotografiju?
- Ja sam tvrdoglava i staromodna! Ne da mi se zafrkavati s tim novim tehnologijama, ja imam svoje negative.
Što ste željeli poručiti izložbom ''Moj Zagreb''?
- Kao i izložbom ''Amadeo'' koju sam održala preko ljeta htjela sam prikazati Gornji grad. Ponekad mi se čini kao da su ga ljudi potpuno zaboravili. Pogotovo vi mladi ljudi, samo odlazite u Centar. Htjela sam ljude podsjetiti na Gornji grad koji je takav kakav je, star i oronuo, zapravo lijep. Htjela sam ga na neki način revitalizirati.
Koja je tajna fotografskog uspjeha? Što možete poručiti mladim fotografima koji tek započinju svoju karijeru?
- Nema tajne! Treba samo puno rada. Gledaj, radi i snimaj! To je uvijek bio moj moto.
Tim riječima Marija Braut završila je intervju i vratila se u gostionicu, a već na vratima dočekali su je pozdravi prijatelja i poznanika.
Objavljeno: 09.01.2008. u 23:46h
Priprema za ispis članka
Petar Šego
O slijedećim izložbama, promocijama i ostavim eventima obavještavati ćemo na ovom blogu.
„Marija Braut fotografija je grada kao što su to i njezine fotografije Zagreba. Bilježi mu se sa
štovanjem - a i on njoj - upisujući zajedničke bore i osmjehe na svojim portretima.
Marija je potpuno samosvojan lik, metafora slobode koja hoda ulicom i čijem pogledu ne izmiče
nitko, niti išta što bi ukazalo na protok vremena. Marija je uvijek tu sa svojom svjetlosnom bilježnicom.
Marija je zamalo svakodnevno na Gornjem gradu. Ovdje, baš “Pod starim krovovima”, legendarnoj
gostionici u kojoj su se častila imena hrvatskog društvenog, kulturnog i političkog života još od 1830.
ili punih 178 godina. Danas nas Marija sve časti svojim fotografijama, svojim pogledom na vrijeme koje smo barem u trenutku proveli zajedno i uspjeli zadržati na Gornjem gradu.
Velika dama svjetla naša je Marija Braut.
U ovom minimalističkom gornjogradskom nokturnu nostalgije naprosto lebdi kao milosrdna sestra
svjetlarica nad svim utvarama kojima se sladimo u vlastitim sjećanjima. A ovaj nezaobilazni šank u starcima objektiv je naslonjen na gradostrasnu dimenziju kojom je fokusirao i pridržavao poput odanog prijatelja sve potpisnike ovog prostora. Da ne padnu i razbiju se ti komadići ljudskih sudbina osvijeteljeni opet ovdje, na gornjogradskoj točki topline, u najstarijoj zagrebačkoj gostionici.
Zapečeni u fotografiji Marije Braut, Marije močnice slikovne riječi koja ovu izložbu daruje svojem najdražem i najizdržljivijem ljubavniku - Gornjem gradu!“
Rada Vnuk
