|
MERKANTILIZAM - Merkantilisti su djelovali u 17. i 18.st i to su bili prvi sustavni mislioci na području proučavanja ekonomskih odnosa.To je razdoblje priječlaza iz feudalizma u liberalni kapitalizam. Merkantilisti su kao mislioci stvorili i ekonomsku i političku doktrinu koja je podupirala vojnu i ekonom.moć novonastalih nacija.Smatrali su da je akumulacija srebra i zlata osnova državne moći pa su stimulirali vanjsku trgovinu jer se izvozom roba ostvarivao priliv u zlatu i srebru. Za njih je bogatstvo bilo osnova državne moći,a k tome je puna zaposlenost smatrana sredstvom povećanja bogatstva države.
FIZIOKRATI - za njih je najvažnija privredna djelatnost bila poljoprivreda. Razlog tome je bio što zemlja stvara vrijednost i jedini je izvor ekonomskog viška, zbog toga je zemlja bila mjerilo nečije vrijednosti.
ČIKAŠKA ŠKOLA - čine ju ekonom. iz Chicaga povezani s čikaškim sveučilištem,a to su Hilton,Friedman,Knight i Hayek.Oni su po svom shvačanju liberalni pa prema tome naglašavaju da je u polit. i ekonom. stvarima najznačajnija osobna sloboda. Zalažu se za slobodno tržište kao najefikasnije sredstvo za usmjeravanje ekonom.resursa.Vjeruju da bi konkurencijska tržišta oslobođena državne intervencije dovela do najefikasnijeg načina djelovanja.Protive se državnoj intervenciji tvrdeći da najveći dio monopolne moći proizlazi iz državne intervencije.
ŠKOLA RACIONALNIH OČEKIVANJA - čini ju skupina ekonomista koja je po svom uvjerenju sklona liberalima. 1970-ih godina osnovali su je R.Lucas i T.Sargent.Vrlo su skeptični prema državnoj politici i njezinim makroekon. instrumentima jer smatraju da makroek. politike nemaju nikakvog utjecaja na proizvodnju i nezaposlenost i čak borba protiv nezaposlenosti može završiti u inflaciji. Smatraju da se tržište,tj. ponuda i potražnja vrlo brzo uravnotežuju te da su očekivanja ekonom.subjekata racionalna ako se koriste sve dostupne informacije i ako nisu potpuno pogrešna ili pristrana.
NOVA LJEVICA - škola u kojoj su se 80-ih god. okupili ekonomisti radikalniji od J.K.Galbraitha.Hrabro su napadali Američke ekonom.institucije
1. Suprotstavljaju se imperijalizmu,osobito ekonom.imperijalizmu osuđujući Am.kompanije koje izvlače korist na temelju rasističke politike apartheida
2. Odbacuju modernu makroekonomiju koja tvrdi da postoji prirodna stopa nezaposlenosti od 6%.Smatraju da nadnice,kao i cijene, treba kontrolirati da bi se obuzdala inflacija
3. Zalažu se za smanjenje nejadnakosti među stan. koje stvara samo tržište.Stoga žele progresivno oporezivanje kako bi preraspodjelili sredstva u korist siromašnih.
4. Smatraju da našim ukusima manipulira propaganda kako bi poticala trivijalnu potrošnju.Nemaju povjerenja u državnu birokraciju.
MARKSIZAM - Karl Marx je smatrao da će razvoj i prodor tehnologije izazvati promjene u društvenim i ekonom.odnosima.Te će promjene još više potencirati akumulaciju kapitala pa če njihovim zajedničkim djelovanjem doći do pobjede komunizma.Po njemu su oni osnovni pokretači povijesti.On se u svom djelu Kapital koncentrirao na teoriju vrijednosti u kojoj obrazlaže da je rad i direktno i indirektno mjerilo robe.Uvidio je da tržišne cijene nisu jednake troškovima proizvodnje i vrijednosti rada jer kapitalist uzima prihod koji premašuje troškove.On taj prihod naziva višak vrijednosti i smatra ga razlikom između prihoda i uk.troškova rada. S vremenom je antagonizam između radništva i kapitalista postajao sve veći,a istovremeno se stvara svijest radništva.Marx je to nazvao klasna svijest proleterijata i pretpostavio je da će doći do velike krize i nasilne revolucije koja će srušiti kapitalizam.Međutim, povijest nije slijedila Marxov scenarij.Zahvaljujući javljanju sindikata, radnisi su dobivali sve veća prava.
SOCIJALIZAM - kao doktrina se razvio iz Marxovih ideja i ideja drugih radikalnih mislilaca 19.st. On je srednji put između kapitalizma laissez faire i sovjetskog modela.Večina mislilaca soc.filozofije ima nekoliko zajedničkih elemenata:
1. Državno vlasništvo nad proizvodnim resursima - vjerovali su da u nekim privrednim sektorima treba smanjiti ulogu privatnog vlasništva.
2. Planiranje - uporno tvrde da je neophodno da bi se uskladili različiti sektori uprivredi.Sumnjičavi su prema kaosu tržišta i dovode u pitanje efikasnost nevidljive ruke i laissez faira
3. Preraspodjela dohotka - smatraju da nasljeđeno bogatstvo i najviše dohotke treba smanjivati progresivnim oporezivanjem
4. Miroljubiva i demokratska evolucija - vjerovali su da će se državno vlasništvo postupno povećavati i da će se to ostvarivati mirnim putem.To je tzv. baršunasta revolucija.
|