pocela

Monetarna politika može biti:
a) ekspanzivna - kad se novčana masa povećava po stopi većoj od stope rasta društvenog bruto proizvoda te kad cijena novca pada
b) restriktivna - kad ponuda novca raste sporije od stope rasta bruto društ. proizvoda i kad cijena novca raste.
c) neutralna - novčana masa raste po stopi koja se približno kreće na razini stope rasta bruto društ.proizvoda.

U kratkom roku i stanju nepotpune zaposlenosti ekspanzivna monetarna politika izaziva pretežito povećanje AD,proizvodnje i zaposlenosti,a tek neznatno djeluje na povećanje cijena.
U dugom roku kad se privreda približava punom iskorištenju kapaciteta ili je već u stanju potpune zaposlenosti,ekspanzivna monetarna politika djeluje samo na povećanje opće razine cijena,a ne povećava proizvodnju i zaposlenost

instrumenti:
1. politika diskontne stope
2. politika obvezne rezerve
3. operacije na otvorenom tržištu
4. selektivna kreditna politika - centralna banka može usmjeravati kredite iz primarne emisije u određene posl banke i privredne sektore s namjerom da pomogne obnovu ili razvoj nekog područja ili da ostvari neke druge ciljeve ekon. politike.

Točka u kojoj je P=MC=ATCmin naziva se točkom pokrića ili točkom pokrivanja troškova. U toj točci TR = TC pa je TP=0.
Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje MC i cijene. U toj točci je i min ATC.Kad je cijena manja od prosječnih troškova poduzeće posluje s gubitkom.Na poduzeću je da odlući dali nastaviti poslovati s gubitkom ili zatvoriti poduzeće. Poduzeće posluje s gubitkom u svim slučajevima kada je cijena manja od prosječnih troškova a veća od prosječnih varijabilnih troškova ( AVC < P < ATC ) .U takvoj situaciji TR pokriva varijabilne troškove i veći ili manji dio fiksnih troškova.Također, u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova. Poduzeća s visokim fiksnim troškovima izabiru poslovanje s gubitkom jer im je isplativije poslovati s gubitkom nego zatvoriti poduzeće i plaćati visoke fiksne troškove. Točka gdje je MC=P=AVC min naziva se točkom zatvaranja poduzeća ,odnosno točka prestanka rada.U tom slučaju gubici su veći od fiksnih troškova,dok je TR nedovoljan da pokrije TVC pa poduzeće prestaje raditi. Dakle, od točke pokrića troškova do točke zatvaranja poduzeća , poduzeće posluje s gubitkom jer mu je tako isplativije,nego ne poslovati i plaćati fiksne troškove koji postoje i kad poduzeće ne proizvodi.

Teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuju među članovima društva te podrijetlo dohodaka i razlike u njihovoj visini. Predmetom raspodjele su dohodak i bogatstvo. Dohodak su sva novčana primanja što ga pojedinac ili kućanstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja. Dohodak se sastoji od najamnina,renti,kamata, dividendi i transfernih plaćanja,a osnove su mu rad,vlasništvo i socijalna skrb. Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenu, a sastoji se od materijalnih dobra i financijske imovine.

Teorija raspodjele dohotka- prema njoj dohoci su cijene proizvodnih faktora,dakle cijena rada je najamnina,cijena zemlje renta,a cijena kapitala kamata. U suvremenoj ekonomiji raspodjela se objašnjava teorijom granične produktivnosti faktora.Prema njoj potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna, nego određena potražnjom finalnih dobara.Zato je potražnja za proizvodnim inputima izvedena potražnja.Također je međuovisna jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa.Prema istoj teoriji,potražnja za nekim inputom ovisi o prihodu graničnog proizvoda tog inputa (MRP). MRP je dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem dodatne jedinice tog inputa uz pretpostavku da su ostali inputi nepromijenjeni. MRPi = MRi x MPi

U uvjetima savršene konkurencije -> MRPi = P x MPi

Poduzeće će koristiti neki input sve dok je prihod njegovog graničnog proizvoda veći od dodatnog troška tog inputa. Kad se spomenute varijable izjednaće poduzeće će maksimalizirati svoj profit.

Pravilo najmanjeg troška...

Pravilo supstitucije - ako cijena jednog proizvodnog faktora naraste,a cijene drugih ostanu nepromijenjene,poduzeće će nastojati zamijeniti skuplji faktor jeftinijim,tj smanjiti kol skupljeg inputa.

Ponuda rada ovisit će o njegovoj cijeni ali također i o demografskim faktorima.Ponuda zemlje uz cijenu ovisit će i o geološkim čimbenicima,ali i o oblicima vlasništva i održavanju zemlje, dok ponuda kapitala ovisi o kamatnjaku,prinosu od investicija i o predviđanju budućih događaja.