pocela

Monetarna politika može biti:
a) ekspanzivna - kad se novčana masa povećava po stopi većoj od stope rasta društvenog bruto proizvoda te kad cijena novca pada
b) restriktivna - kad ponuda novca raste sporije od stope rasta bruto društ. proizvoda i kad cijena novca raste.
c) neutralna - novčana masa raste po stopi koja se približno kreće na razini stope rasta bruto društ.proizvoda.

U kratkom roku i stanju nepotpune zaposlenosti ekspanzivna monetarna politika izaziva pretežito povećanje AD,proizvodnje i zaposlenosti,a tek neznatno djeluje na povećanje cijena.
U dugom roku kad se privreda približava punom iskorištenju kapaciteta ili je već u stanju potpune zaposlenosti,ekspanzivna monetarna politika djeluje samo na povećanje opće razine cijena,a ne povećava proizvodnju i zaposlenost

instrumenti:
1. politika diskontne stope
2. politika obvezne rezerve
3. operacije na otvorenom tržištu
4. selektivna kreditna politika - centralna banka može usmjeravati kredite iz primarne emisije u određene posl banke i privredne sektore s namjerom da pomogne obnovu ili razvoj nekog područja ili da ostvari neke druge ciljeve ekon. politike.

Točka u kojoj je P=MC=ATCmin naziva se točkom pokrića ili točkom pokrivanja troškova. U toj točci TR = TC pa je TP=0.
Grafički se točka pokrića određuje presjecištem krivulje MC i cijene. U toj točci je i min ATC.Kad je cijena manja od prosječnih troškova poduzeće posluje s gubitkom.Na poduzeću je da odlući dali nastaviti poslovati s gubitkom ili zatvoriti poduzeće. Poduzeće posluje s gubitkom u svim slučajevima kada je cijena manja od prosječnih troškova a veća od prosječnih varijabilnih troškova ( AVC < P < ATC ) .U takvoj situaciji TR pokriva varijabilne troškove i veći ili manji dio fiksnih troškova.Također, u takvoj situaciji gubitak je manji od fiksnih troškova. Poduzeća s visokim fiksnim troškovima izabiru poslovanje s gubitkom jer im je isplativije poslovati s gubitkom nego zatvoriti poduzeće i plaćati visoke fiksne troškove. Točka gdje je MC=P=AVC min naziva se točkom zatvaranja poduzeća ,odnosno točka prestanka rada.U tom slučaju gubici su veći od fiksnih troškova,dok je TR nedovoljan da pokrije TVC pa poduzeće prestaje raditi. Dakle, od točke pokrića troškova do točke zatvaranja poduzeća , poduzeće posluje s gubitkom jer mu je tako isplativije,nego ne poslovati i plaćati fiksne troškove koji postoje i kad poduzeće ne proizvodi.

Teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuju među članovima društva te podrijetlo dohodaka i razlike u njihovoj visini. Predmetom raspodjele su dohodak i bogatstvo. Dohodak su sva novčana primanja što ga pojedinac ili kućanstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja. Dohodak se sastoji od najamnina,renti,kamata, dividendi i transfernih plaćanja,a osnove su mu rad,vlasništvo i socijalna skrb. Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenu, a sastoji se od materijalnih dobra i financijske imovine.

Teorija raspodjele dohotka- prema njoj dohoci su cijene proizvodnih faktora,dakle cijena rada je najamnina,cijena zemlje renta,a cijena kapitala kamata. U suvremenoj ekonomiji raspodjela se objašnjava teorijom granične produktivnosti faktora.Prema njoj potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna, nego određena potražnjom finalnih dobara.Zato je potražnja za proizvodnim inputima izvedena potražnja.Također je međuovisna jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa.Prema istoj teoriji,potražnja za nekim inputom ovisi o prihodu graničnog proizvoda tog inputa (MRP). MRP je dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem dodatne jedinice tog inputa uz pretpostavku da su ostali inputi nepromijenjeni. MRPi = MRi x MPi

U uvjetima savršene konkurencije -> MRPi = P x MPi

Poduzeće će koristiti neki input sve dok je prihod njegovog graničnog proizvoda veći od dodatnog troška tog inputa. Kad se spomenute varijable izjednaće poduzeće će maksimalizirati svoj profit.

Pravilo najmanjeg troška...

Pravilo supstitucije - ako cijena jednog proizvodnog faktora naraste,a cijene drugih ostanu nepromijenjene,poduzeće će nastojati zamijeniti skuplji faktor jeftinijim,tj smanjiti kol skupljeg inputa.

Ponuda rada ovisit će o njegovoj cijeni ali također i o demografskim faktorima.Ponuda zemlje uz cijenu ovisit će i o geološkim čimbenicima,ali i o oblicima vlasništva i održavanju zemlje, dok ponuda kapitala ovisi o kamatnjaku,prinosu od investicija i o predviđanju budućih događaja.

Qd = a - bP jednadžba potražnje

Qs = c + dP jednadžba ponude

Qd2 - Qd1
Ed,p= (Qd2 + Qd1) / 2 Cjenovna elastičnost
P2 - P1
(P2 + P1) / 2

k = r Qd Nagib
r P

MU = TU2 - TU1 Granična korisnost
Q2 - Q1

TU =  MU

(MU/P)x =(MU/P)y = (MU/P)z uvjet max. korisnosti


Q2 - Q1
Ed= (Q2 + Q1) /2 Dohodovna elastičnost
Y2 - Y1
(Y2 + Y1) /2 -  -> inferiorna dobra;  + -> normalna dobra: 0-1 -> nužna dobra;
>1 -> luksuzna dobra

Q2 - Q1
(Q2 + Q1) /2 Križna elastičnost
P2 - P1 cijene supstituta = poz
(P2 + P1) /2 cijene komplemenata = neg
neutralna dobra = 0

CS = a x b potrošačev probitak
2


Q = 100 x 2xLxK -> pod korijen Proizvodna funkcija


MU(x) / Mu(y) = Px / Py uvjet ravnoteže potrošača



AP = TP / L , AP = TP / K , AP = TP / N prosječni proizvod

MPK = TP2 - TP1 MPL = TP2 - TP1 MPN = TP2 - TP1 granični proizvod
K2 - K1 L2 - L1 N2 - N1

TROŠKOVI

TC = TFC + TVC TFC = TC - TVC TVC = TC - TFC

MC = TC2 - TC1 = TVC2 - TVC1 TVC =  MC -> TC = TFC +  MC
Q2 - Q1 Q2 - Q1

ATC = TC / Q AFC = TFC / Q AVC = TVC / Q
TC = ATCxQ TFC =AFCxQ TVC = AVC Xq
AFC = ATC - AVC AVC = ATC - AFC

LRATC (Q) = LRTC (Q) / Q dugor. Trošak

MPL / PL = MPK / PK = MPN /PN pravilo najmanjeg troška

TR =Q x P ukupni prihod

MR = P
MC =P -> maksimalizacija profita = ATC min

P d AVC - najpovoljnije prekinuti s poslom

AVC < P < ATC - poduzeće posluje s gubitkom

AR =P
P=LMC=min LAC profiti Tpf = TR - TC
Mpf = MR - MC
MONOPOLI > MR =MC

MR = TR2 -TR1
Q2 - Q1

MRP - prihod graničnog proizvoda

MRP = P x MP

Najamnina = MPL x P
Kta = MPK x P
Renta = MPN xP

MRP = MC

_________________________________
BESKONAĆNI VIJEK TRAJANJA
V = N V= sadašnja vrijed.
i N= neprekinuti god. primici
i = tekuća kamatna stopa

OGRANIĆENI VIJEK TRAJANJA
V = N1 + N2 + N3
1+i (1+i)2 (1+i)3 ……


_____________________________________________________

GDP deflator = GDP nom / GDP realni
Realni GDP = GDP nom / GDP deflator
Nom GDP = GDP realni x GDP deflator

RS = Z + N z' = Z / RS n' = N / RS


Stopa inflacije = CPI (ove god) - CPI (prošla god) x 100
CPI(prošle god)


Mop = 1 / (MPS + MPm)

Mzp = 1 / MPS



Tržišna cijena dionice = N x d / i
(N - nominal.vrijed. dionice, d- dividendna stopa, i - kamatna stopa)

Amortizacija je god novčani odbitak namijenjen obnovi fizički istrošenog fiksnog kapitala.

Vrste obračuna :

A. se obračunava samo u vrijeme korisnog vijeka trajanja dug. imovine. Korisni vijek trajanja je vrijeme u kojem se predviđa da će dug imovina donositi prihod. Vijek trajanja se može izraziti u:
1. godinama korištenja stalnih sredstava
2. br. proizvoda ili sati rada stalnih sredstava

1. %am = 100/ korisni vijek trajanja ; iznos am= BKV x %am / 100

2. trošak am po jed.proizvoda: BKV / procijenjeni br proizvoda proizvedenih u korisnom vijeku trajanja

iznos am = am/kom x br. proizvedenih proizvoda u obrač razdoblju

Funkcionalna am = obračunava se po jedinici proizvedenih proizvoda ili sati rada postrojenja i opreme

Pravocrtna ili linearna = jednaka u svim obrač. razdobljima tijekom korisnog vijeka trajanja

Ubrzana ili progresivna = troškovi am sve veći iz razdoblja u razdoblje

Opadajuća ili degresivna = trošk am su sve manji iz razdoblja u razdoblje,a osnovica za ovaj obračun je sadašnja vrijednost dug. imov.

Državni proračun(budžet) - sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju. Formulira ga i predlaže vlada,a usvaja najviše predstavničko tijelo države.

Proračunski suficit - ako porezi i drugi prihodi države državne rashode
Proračunski deficit - ako rashodi države premaše prihode
Proračunska ravnoteža - prihodi = rashodi

Proračun ima 3 značajne ekonom. svrhe :
1) pomoću njega se društvena proizvodnja dijeli na privatnu i javnu potrošnju te investicije
2) pomoću njega se djeluje na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara
3) pomoću njega se utječe na ključne makroek. ciljeve

Stvarni proračun - pokazuje stvarne prihode i rashode u danom razdoblju
Strukturni proračun - pokazuje koliki bi bili državni prihodi,rashodi i deficit da ekonomija ostvaruje potenc.proizvodnju
Ciklični proračun - pokazuje promjene u prihodima i rashodima koje nastaju zbog toga što privreda ne ostvaruje potencijalnu proizvodnju jer se nalazi u privrednom ciklusu.


Državni (javni) dug - podmiruje nastali proračunski deficit. Sastoji se od uk. kumuliranog dugovanja države koje nastaje njenim zaduživanjem kod vlastitih građana ili u inozemstvu.

Efekt istiskivanja - u kratkom roku ga izaziva državni dug.Iskazuje se u smanjenju privatnih investicija zbog povečanja državne potrošnje. On će izostati ako postoje neiskorišteni proizvodni kapaciteti. Tada dolazi do paradoksa poticanja investicija.Povečanje državne potrošnje dovodi do porasta investicija i proizvodnje. On je paralelan s paradoksom štednje
Efekt tereta duga - u dugom roku ga uzaziva državni dug.

Unutarnji dug koji država duguje svojim građanima dovodi do gubitka efikasnosti zbog nametanja poreza potrebnog za plaćanja kamata vlasnicima državnih obveznica.
Vanjski dug dovodi do odlijevanja dijela narodnog dohotka zbog potreba njegovog servisiranja čime se smanjuju domaći resursi portebni za ekonomski razvoj.

Premještanje kapitala - posljedica dražvnog duga koja se sastoji u zamjeni privatnog kapitala obveznicama državnog duga čime se smanjuje veličina aktivnog kapitala koja kola u ekonomiji.

TEORIJA DEVIZNIH TEČAJEVA NA TEMELJU PARITETA KUPOVNE MOĆI - stopa razmjene neke zemlje će težiti da izjednači troškove kupnje razmjenjenih dobara u zemlji s troškovima kupnje tih dobara u inozemstvu.Poseban slučaj je ZAKON JEDNE CIJENE koji kaže da se identično dobro mora prodavati po istoj cijeni.

TEORIJA PARITETA kupovnih moći tvrdi da valute zemalja s visokom stopom inflacije imaju tendenciju k deprecijaciji. Spomenuta teorija omogućava točnije ekonomsko rangiranje pojedinih zemalja.Ako se rangiranje vrši na temelju tržišno određenih deviznih tečajeva, GDP manje razvijenih bit će znatno podcijenjen.Razlog je što je velik dio GDP-a tih zemalja proizveden u radnointezivnim djelatnostima sa slabo plaćenom radnom snagom.

BILANCA MEĐUNARODNIH PLAĆANJA(PLATNA BILANCA) - pomoću nje se prate ekonomske transakcije jedne zemlje s ostatkom svijeta. Sustavni iskaz svih njenih tokova dobara,usluga i kapitala u razmjeni s drugim zemljama. Sastoji se od 4 dijela: 1.tekući rč, 2.rč kapitala, 3.stat.pogreške i neslaganja, 4.službene transakcije

1) Tekući račun evindetira iznos uvoza i izvoza roba i usluga te neto dohodak od investicija.

2) Račun kapitala iskazuje tokove financ. sredstava što ih čini vlada ili privatne osobe s inozemstvom.

3) Statističke pogreške i neslaganja obuhvačaju transakcije koje nisu stat. evidentirane

4) Službene transakcije kojima se poravnava platna bilanca ako se nađe u deficitu ili suficitu.

Trgovinska bilanca - dio tekućeg računa koji bilježi vrijednost uvoza i izvoza roba

1944. god. u Bretton Woodsu pod vodstvom Keynesa održana je konferencija s ciljem uspostave novog međunarodnog financ.sustava. Tad su osnovani IMF, WB i GATT. Sustav iz Bretton Woodsa bio je kombinacija fiksnih i promjenjivih tečajeva. Funkcionirao je uspješno do 1971.g kad je napušten.

Međunarodni monetarni fond (IMF)- središnja banka svih centralnih banaka sa svrhom pomoći onim zemljama čiji su valutni tečajevi postali nestabilni.

Svjetska banka (WB) - do kapitala dolazi temeljem uplata zemalja članica ovisno o stupnju njihove ekonomske moći.

Europski monetarni sustav (EMS) - valutni blok od 1978. Zemlje članice su se međusobno dogovorile da svoje devizne tečajeve održavaju unutar dogovorenih granica.

Europska monetarna unija (EMU). Politiku unije vodi Europska centralna banka (ECB) koja je zadužena i za određivanje kapatnih stopa Unije.Uvodi se zajednička europska valuta - euro.

HUMAN DEVELOPMENT INDEX (HDI) uključuje 4 temeljna pokazatelja:
1) realni GDP po stan
2) očekivanu životnu dob
3) obrazovnu strukturu stan
4) stopu pismenosti

Na temelju tih kriterija definiramo zemlje u razvoju (LDC).

Proces demografske tranzicije:
1) faza tradicijskog društva
2) faza ranog ekonom. razvoja (LDC)
3) faza kasnog ekonom. razvoja
4) faza zrelosti (razvijene zemlje)

4 odrednice ekonom. razvoja: 1. demografski činitelji
2. prirodno bogatstvo
3. formiranje kapitala
4. tehnologija

"odljev mozgova" - ekonomska emigracija najkvalitetnijih ljudskih potencijala bez kojih je LDC zemljama razvoj teško moguć.

LDC zemlje se nalaze u začaranom krugu siromaštva.Imaju niski prosječni dohodak koji uzrokuje nisku štednju i investicije. Niska štednja usporava formiranje kapitala,a nedostatak kapitala onemogućava porast produktivnosti. Niska produktivnost uzrokuje niski prosječni dohodak i krug se zatvara.

Dugoročni ekonomski rast cilj je ekonom. politike svake zemlje. Ostvaruje se povećanjem produktivnosti rada.Pretpostavka porasta produktivnosti su povećanje kapitalne opremljenosti rada i uvođenje tehnoloških promjena. Tempo ekonom. rasta pored stope agregatne štednje ovisi o tempu tehnološkog napretka. 3 su načina kako država potiće ponudu novih tehnologija :
a) poticanjem znanosti,tehnike i tehnologije
b) poticanjam investicija inozemnih poduzeća
c) primjenom stabilne makroekon. politike