|
SINDIKATI- dobrovoljne organizacije radnika udruženih zbog povećanaj najamnina i poboljšanja uvjeta rada.Njihovo postojanje je znak nesavršeno konkurentnog tržišta rada. Mogu se organizirati po granskom ili strukovnom načelu.
Granski sindikati okupljaju radnike zaposlene u istoj ekonomskoj grani,neovisno o njihovoj struci, a strukovni sindikati okupljaju radnike iste struke neovisno o tome u kojoj grani ili djelatnosti radili.
Nasuprot predstavnicima sindikata kao predstavnika ponude rada,djeluju udruge poslodavaca kao predstavnici potražnje rada. Predmet njihovog dogovaranja su KOLEKTIVNI UGOVORI kojima se na određeno vrijeme reguliraju:najamnine, uvjeti rada,zapošljavanja i uzajamna prava i obveze koja proizlaze iz radnog odnosa.
Najvažniji dio kolektivnog ugovora je tzv. ekonomski paket kojim se regulira temeljna najamnina za pojedine vrste posla, naknada za prekovremeni rad kao i ostale beneficije koje proizlaze iz rada.
lockout= poslodavci sprječavaju radnike da dođu na svoja radna mjesta
štrajk= sindikati nastoje ishoditi koncesije od strane poslovodstva znajuči da prekidom rada izazivaju financijske gubitke suprotnoj strani.Pokretanje štrajka je regulirano zakonom.
Država zabranjuje diskriminacijske zahtjeve sindikata poput zatvorene trgovine kojima se od poslodavaca traži zapošljavanje isključivo sindikalno organiziranih radnika.
Otvorena trgovina-ako sindikati dopuštaju ravnopravno zapošljavanje radnika kako onih u sindikatu tako i onih van njega.
Sindikati mogu povisiti najamnine svojih članova iznad konkurencijske razine na 4 načina: 1) ograničenjem ponude rada -pomiče se krivulja ponude rada ulijevo sijekući krivulju potražnje na višoj razini najamnine i nižoj razini zaposlenosti. To se postiže uvođenjem imigracijskih barijera, određivanjem dugogo roka pripravništva,raznim diskriminacijama..
2) povečanjem potražnje rada- krivulja potražnje rada pomiće se udesno. Porast najamnina bit će praćen povečanjem zaposl.
3) korištenjem svoje moći da izravno povise standardne najamnine- sindikati obično ne ograničavaju ponudu rada nego nastoje pregovorima ostvariti više najamnine od standardnih. Prateća posljedica bit će porast nezaposlenosti jer sindikat ne može natjerati poslodavce da zapošljavaju preskupu radnu snagu.
4) odolijevanjem poslodavcima koji posjeduju monopolističku pregovaračku moć- monopsonist nastoji nametnuti radnicima depresirane najamnine uz što manje zapošljavanje kako bi smanjio granične troškove rada. Akcija sindikata je usmjerena na porast standardnih najamnina u odnosu na depresirane te povećenje zaposlenosti.
Sindikati ne mogu povećati realne najam., ali mogu svojim zahtjevima za višim nom. najamninama pokrenuti inflacijsku spiralu.
Sindikati mogu također povećati nezaposlenost koja se može pojaviti u dva oblika:
- nezaposlenost čekanja- izazvana je odbijanjem sindikalno organiziranih radnika da prihvate poslove za koje dobivaju nižu najamninu od naknade za nezaposlenost
- klasična nezaposlenost- nastaje uslijed viška ponude izazvane previsokim realnim najamninama i nedovoljnom potražnjom rada.Takva se nezaposlenost može ukloniti smanjenjem realnih najamnina.
|