
Ubila me orkanska južina ovih dana, zveči u glavi, ne da mi se nit govorit.
Neka pričaju drugi :
Mama sinu :
-Ako ne budeš dobar neću te više pustiti s tatom u zoološki vrt.
-Nemoj, ionako ne volim gledati one gole tete dok plešu.

Pridružimo se globalnoj akciji, večeras u 20.30 ugasimo sviće i uređaje na struju, pokažimo odgovornost i brigu za održivu budućnost jedine nam planete.
Ja spremila petrolejku i šterike.
Ok, i još par romantičnih sitnica, al ne bi sad o detaljima 

Nema više labavo, ajmo svi uzet lašunić u ruke, okopat pitariće i zasadit krizantemu.
Steviu rebaundianu, dakako.
Već 78 godina nauka zna da je 300 puta slađa od cukra i totalno neškodljiva, al moćne su je farmaceutske tvrtke radi love tajile i kočile da dopre do ljudi, rađe su nas trovali s umjetnin zaslađivačima i masno zarađivali.
Unatoč ekstremno slatkom okusu prirodnih spojeva u biljci Stevia rebaundiana, ona ne izaziva karijes, kalorična joj je vrijednost nikakva, što znači da ne deblja, a djelatni su joj sastojci otporni na temperature do 212 Celzijevih stupnjeva, pa se s njom može i kuhati. Navodno povoljno djeluje kod visokog tlaka, žgaravice te problema s tolerancijom glukoze. Stoga se već stoljećima koristi u Brazilu i Paragvaju, a od 1971. dobrim je dijelom istisnula umjetne zaslađivače u Japanu te u Kini, J. Koreji, Tajvanu i Maleziji.
Na zapadu se ka i kod nas uvik našlo znanstvenika koje moćne kompanije platu pa oni zaključu šta god lova oće, tako je njih 5 u Americi 1985. zaključilo da je stevia kancerogena i da ju triba zabranit. Zalud su svi drugi znanstvenici i praksa godinama dokazivali da je bezopasna i korisna, tek sad kad je Coca Cola odlučila koristit za napitke istina je došla na vidilo.
Za sad se stevija može kupit samo u biljnin apotekama, al neće to dugo jer u Americi je već dopuštena neograničena upotreba, brzo će u EU i kod nas, a dotad se valja sam pobrinit da nan ovaj dar prirode bude pri ruci.
Tila san nešto pametno napisat, tema ima ka u priči, od zagrebačkih autobusa i zahoda, kupovine kamenjara oko budućeg Pelješkog mosta do...
E, to me smelo, do čega ?
Jer u nas muljanju, lopovluku i zlatnoj teladi nema kraja, dok napišen o jednom iscurit će baren dva nova bisera vladajuće elite na svin razinama.
Za nemat neverin u glavi okrenila san se teladi u kužini.

Proljeće na pjatu.
Puterica, ravanele i teleća koljenica.
Pet i po uri se pekla, ispala za polizat prste.
Jedan moderni :
-Mama. mama, kupi mi bicklu.
-Nema šansi !
-Ali mama, dobro učim.
-Nema šansi, rekoh !
-Ali mama, pa svi imaju biciklu.
-Nema šanse! I ne moraš me zvati mama samo zato šta živin s tvojin ocem.
-Kako da te zovem ?
-Može barba Zorane.
Svi znate da iman veliku tročlanu bandu, mala tri blaga i stari rodni list.
Listu za dišpet osjećan se zdravo, snažno, a bome koji put i šarmantno mada neman uvik vrimena ni volje uređivat se, moš me vidit di hodan il ka Štracina ćer il ka da san gospođa.
Ne iden na kvarcanje, kozmetičarima, raznin stručnjacima za mladost i lipotu, ne vježban ovo i ono, nisan taj tip, privlači me komoditet, pisma i smij, razgovor, suza, sve u svemu sadržaj a ne ambalaža.
Ipak, znan se sitit da san žena pa vidit u ogledalu bore godina i smija, zamor materijala i druge stečene greške.
Nisan nikad ni pomislila to uklonit, al san pomislila kako bi bilo lipo imat neki jednostavni alat za dulje ostat privlačna i samouvjerena.
I eto ga, Britanci ka da su me čuli i našli.
Muškarci smatraju žene koje u svojim torbicama nose prezervative samouvjerenima i privlačnima.
Muškarcu ništa nije privlačnije nego žena koja zna što želi.
Nošenje kondoma kod večernjeg izlaska bi trebalo biti normalno kao i nošenje mobitela, ključeva i torbice.
Žene nikad nisu imale više samopouzdanja i zbog toga je sad pravo vrijeme da uživaju u zdravom i aktivnom seksualnom životu.
Bog, žurin, iden u šoping s najvećin kolicima, uzet ću rezervu za još baren 30 godina uživat u zdravlju
Zemlja daje dovoljno da zadovolji svaku ljudsku potrebu. Ali ne i svaku ljudsku pohlepu.
Mahatma Gandhi

Skuše spremne za pečnicu.
Kakva je situacija na terenu brzo će ih zaminit srdele, hraniteljice i spasiteljice Dalmatinaca u kriznin vrimenima.
Šta se više o recesiji i krizi govori to je se manje bojin, manje vidin crnu a sve više njenu svitlu stranu.
Narod će priživit dvi-tri teške godine, navika je, divlji kapitalizam neće i to ne samo kod nas nego nigdi na svitu.
A to je odlično.

U zavitrini je, sunce ga grije kad sunca ima, ja zalijen i koji put nahranin al nisan mislila da će uspit priživit jer bija je par dana pod snigon i ledon.
A on me razveselija !
Nasmija me rječnik :
IZVAN-BRAČNO DIJETE - dijete rođeno izvan Brača
KOŠ-TATI - zabiti koš vlastitom ocu
FRAK-CIJA - omiljena odjeća pripadnika CIA-e
KAM-ILICA - zapadno od Jelačić placa, kad već pitate
ŠEKS-PIR - slavlje kod V. Šeksa
SUD-BINA - pozornica u sudnici
RAČUN-ALO - dovikivanje konobaru koji baš i ne čuje dobro
MINI-STAR - mala zvijezda
SA-PUNICA - punica iz Sarajeva
KOŠ-ULJA - košara napunjena uljem
BAL-VAN - svečani ples na otvorenom prostoru
DAT-UM - pokloniti um

Danas je 26. Svjetski i 11. Europski dan zaštite zdravlja i prava potrošača, stoga se podsjetimo što je davne 1962. g. rekao pok. američki predsjednik John F. Kennedy kada je donio Deklaraciju o osnovnim pravima potrošača :
«Potrošači, po definiciji, uključuju sve nas. I mene kao predsjednika SAD-a.
Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe skoro svaka javna ili privatna gospodarska odluka.
Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju.
Glas potrošača mora se čuti».
U 150 zemalja svijeta obilježava se 15. ožujka i to je prigoda za promicanje temeljnih prava svih potrošača, za postavljanje zahtijeva da se ta prava poštuju, te da su ta prava i mehanizmi njihove zaštite uređeni kroz propise. Taj dan je i prigoda za javni prosvjed protiv zlouporaba na tržištu roba i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga proizvođača, trgovca ili davatelja usluga, protiv socijalne nepravde i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koja potkopava prava potrošača, kao civilizacijsku stečevinu razvijenih demokracija i uređenih tržišta.
U metropoli je bila međunarodna konferencija o sigurnosti proizvoda za djecu, posebno igračaka i zavaravajućim ( nedopuštenim ) reklamama koje se obraćaju djeci.
U Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Šibensko-kninskoj županiji provedena je anketa vezana za nagradne igre pozivanjem na brojeve 060.
Eto plakata, sve je rekao.
JURIS PROTECTA, udruga za unapređenje pravosuđa u RH, nakon peticije je poslala otvoreno pismo ministru pravosuđa.
Poštovani gospodine Ministre,
dopisom od 4.2.2009. poslali smo Vam „Deklaraciju o hrvatskom pravosuđu i masovnom kršenju ljudskih prava“ i zatražili Vaš komentar odnosno kratak razgovor s ciljem da Vam i formalno uručimo Deklaraciju s listom potpisnika. Prema očekivanju i dosadašnjoj praksi Vaše prethodnice nismo dobili ni odgovor ni izjašnjenje. Nastaje nužno utisak da Ministarstvo i Vlada komuniciraju s nevladinim sektorom samo prema vlastitom izboru. Deklaraciju su do sada potpisale brojene udruge, poduzeća i ugledni pojedinci (ukupno 3122 potpisnika), a listu s imenima potpisnika i komentare građana (stupac Coment) možete pročitati na slijedećem linku portala „GoPetition“:
http://www.gopetition.com/petitions/stop-organized-crime-and-human-rights-violations.html
Ako se uzme u obzir uzorak ispitanika, proizlazi da svaki drugi hrvatski građanin daje potporu našoj Deklaraciji.
U prilogu Vam također dostavljamo dopise predsjednicima Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH od 2.3.2009. Tamo su naznačeni neki od gorućih problema pravosuđa u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske kao i način njihovog otklanjanja.
Vaše ministarstvo i Vlada još nisu ni započeli rješavati centralni problem hrvatskog pravosuđa, a to je donošenje Zakona o odvjetničkim tarifama po uzoru na napredne države EU-a. Kako Vam je poznato Vaš duhovni vođa je davne 1994. godine prenio zakonodavne ovlasti na udruženje odvjetnika (HOK), a ovlaštenja se odnose na određivanje visine i načina obračuna odvjetničkih tarifa (čl. 18 Zakona o odvjetništvu), a HOK je te ovlasti zloupotrijebio. Time je „ozakonjena“ pljačka i devastacija hrvatskog pravosuđa. Dovoljno je ustanoviti da su prosječni odvjetnički honorari u Hrvatskoj za zastupanja u građanskim sporovima za osrednje vrijednosti spora 10 puta veći od honorara u Njemačkoj. Zbog mogućnosti enormnih zarada u odvjetničkom i javnobilježničkom zanimanju većina sudaca je napustila sudačko zanimanje i prešla u odvjetnike. Pravosuđe je potpuno privatizirano i opustošeno. Tako su javni bilježnici preuzeli veliki dio pravosuđa (ostavinske i ovršne predmete). U sudačkim zanimanjima su angažirani većinom mladi i neiskusni suci, te supruge raznih političkih i inih moćnika. Sama činjenica da se dozvoljava istodobno obnašanje odvjetničke dužnosti za jednog od bračnih drugova dok je drugi bračni drug sudac na istom sudu predstavlja kršenje osnovnih normi civiliziranog svijeta. Nepotizam i genetska teorija kod imenovanja sudaca hrvatska su svakodnevnica, tako da se može očekivati da će ne samo pojedinci nego i sve članovi DSV-a uskoro sami sebe kolektivno imenovati za suce Vrhovnog suda.
Teško je zamisliti da Vaše Ministarstvo i Vlada ne uočavaju gore navedene probleme, koji su osnovni uzrok za dugotrajnost sudskih postupaka i masovno kršenje osnovnih ljudskih prava stotina tisuća građana Republike Hrvatske. Mi smo skloni vjerovati da se radi i svjesnom postupanju interesnih lobija koji se na taj način nesavjesno bogate, kontrolirajući institucije uključujući i Vaše Ministarstvo, dok je stotinama tisuća građana onemogućena pravna zaštita u razumnom roku. Štoviše mi su usuđujemo ustvrditi da dugotrajnost sudskih postupaka, i s tim u vezi masovno kršenje ljudskih prava, vodi do genocida hrvatskog naroda. Kao ministar pravosuđa osobno ste odgovorni za navedene propuste.
Stanje u Zagrebačkoj gruntovnici je više nego kritično. Ne postoji model organizacije koji bi osigurao građanima upis njihovih vlasničkih prava. Sve se svodi na veze i poznanstvo ili puno više od toga. Ispravni postupci (usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja) vode se samo selektivno. Veliki dio sudaca provodi samovolju. Prijetnja USKOK-om nije način borbe protiv korupcije ovakve vrste. Ažurnost upisa u zemljišne i knjige i rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta vodila bi automatski do eliminacije korupcije. Naime samo po sebi je razumljivo da neće postojati potreba za korupcijom, ako se određena usluga može ažurno dobiti. Ažurnost je siguran način u borbi protiv korupcije! Ako su ograničeni kadrovski i materijalni resursi u Zagrebačkog gruntovnici, zašto se ne uvede više tarifnih razreda i zavisno od hitnosti i želje stranaka predmeti obrađuju. Na taj bi način bilo moguće udovoljiti željama stranaka i osigurati dodatna financijska sredstva? Postoji osnovana sumnja da su organizirani (kriminalni) interesni lobiji u Zagrebu i cjelokupnoj Hrvatskoj tako jaki da sprečavaju svaki organizacijski i kadrovski pomak u pravosuđu, jer bi im to značilo smanjenje dobiti po osnovi mita i korupcije. Kao ministar pravosuđa odgovorni ste i za ovu vrstu propusta.
S poštovanjem
JURIS PROTECTA
Slomljena od nespavanja i kiše, neočešljana, nenašminka al sritna uletila san u toplu luku.
Dragi zagrljaj starog prijatelja.


Sjedila sam u čekaonici kod zubara i primijetila diplomu zubara čije ime i prezime mi je bilo jako poznato, kad je nekad davno došao u naš razred odmah sam bila zaljubljena u njega.
Međutim, kad je ušao u ordinaciju, to nije bio on, već neki sijedi djedica, izboranog lica, s debelim naočalama.
Ipak, kad sam sjela na stolicu, nisam mogla izdržati i upitala sam ga:
"Jeste Vi išli u 5.gimnaziju?"
Rekao je: "Da, maturirao sam 197..godine. Otkud znate?"
"Pa bili ste u mom razredu!", odgovorila sam ushićeno.
I onda je taj odvratni, sijedi, ćoravi, izborani pederčina rekao:
"A šta ste predavali?"

Šta je ovo pohano sigurno znate, a za ovo čupavo mislite da su klasični čupavci, al nisu, izmislila san imitaciju 
Obični kolač od jogurta s puno kakaoa, namazan tankin slojen marmelade od marelica i posut kokoson, efektno, ukusno i brzo.
Moran brzat jer san se prikrcala obvezama, jedva stignen povirit ode.
Toliki ljudi mi se svaki dan obratu, uglavnom s problemom koji je opće naravi i sutra se može dogodit svakom, zato trošin puno vrimena na vlastitu edukaciju, prigledavanje zakona, dopisivanje, pokušaje da pomognen.
Ne žalin se, niko me ne tira, sama san prije dosta godina izabrala mukte pomagat onima koji sami ne znaju i ne mogu pa lako postaju žrtve nečije samovolje i pljačke, a to ne znan nit mirno gledat nit podnit.
Zadnjih par miseci ima iz dana u dan sve više toga, pomalo san umorna.
Ne od rada nego od činjenice da u nas zakone najprije i najviše ne poštuju oni koji su ih donili i oni koje debelo plaćamo da ih sprovedu. I rado one koji in se suprostave proglašavaju neprijateljima.
Kad me uvati mala snaga, misao da je uzaludno bosti se s rogatima, duboko udahnen i nastavin nasmijana i jača.
Iden udahnit.
Prigodni :
-Konobar, molim knjigu žalbi.
Konobar donese, a gost pita :
Čita li netko uopće te žalbe ?
-Naravno, nekad se i po pola sata smijemo nad njima.
Ma nu, ko bi reka, ovo je 200-ti post ![]()
Pogledala san malo šta san to laprdala i mogu reć da je bilo svega, od dnevnih događanja, ružnih i lipih, priko memoara s Round the world tura do kuvanja, aktivizma, viceva, smija...
Lipo je s vama bilo lipše, ružno lakše, kuvanje slađe a smij jači.
Ove dane neman vrimena, puno san s ono mog blaga, mislin na mala blaga jer moji su odavno tročlana banda 
Nikad nisan bila nona servis, zapravo se koji put u čudu pitan odakle meni unuci 
S blagon se igran i zezan kad i ja i oni imamo prilike i vrimena, zato su zajedničke ure pune ljubavi i beskrajno lipe 
Danas su Prvoj 4 godine, Drugoj 11 miseci, Trećem i Prvom fakinu prošlo 6 miseci.
Nije šta su moji, al stvarno su puno lipi i pametni, svi na mene


Odlučila san, mater i ćaću odvest ću na cestu odma, a svog i sebe čin dođe vrime.
Ovako stari samo su teret državi.
Ne tribaju nikom, a njima bi mogli zatribat doktori, likarije, skrb.
To košta, bolje da novce šta su ih cili život davali u zdravstveno i mirovinsko vlast potrpa u svoje džepiće nego da razbacuje na njih.
Naživili su se, naradili, naputovali, vrime in je otpočinit, ako je ikako moguće zdravi, šta prije i zauvik.
Za pokrivanje rupa u fondu mirovinsko-invalidskog osiguranja Republike Hrvatske uvode se nova prometna pravila:
Osobe starije od 58 godina smiju prelaziti cestu i za vrijeme crvenog svjetla.
Osobe starije od 63 godine moraju prelaziti cestu za vrijeme crvenog svjetla.
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
jučer, danas, sutra


Dobila od Franca za Valentinovo
Može me se nać na Facebooku
il mi impoštat pismo na :
katjaplava@gmail.com
Copyright by Katja
Zabranjeno korištenje objavljenih tekstova bez pristanka autora
ISPOVIJED
Ko bratu da ti se ispovijedim :
nikada mi neće biti jasno
zašto mi nisi rekao da si mi brat
i da sam ti ja to isto tako,
a naši su se koraci ispreplitali -
tvoji u moje, moji u tvoje
na istoj životnoj stazi.
Ti možda znaš kako je lijepo
biti brat cvrčku i korijenju trava,
ali si zaboravio kako je zanosno
biti brat čovjeku koji se spašava.
Daj, sagni se samo
i pogledaj kolika sličnost stopala,
stopala tvojih i onih
koji te nazivlju braćom.
Naučimo :
sve je prolazno osim prolaznosti
samo se strvinar raduje
nad svojom daćom.
Janko Bubalo
Blog.hr
BARBARA
Barbara bješe bijela boka
Barbara bješe čvrsta, široka
Barbara bješe naša dika
Barbara, Barbara, lijepa ko slika.
Kad si je vidio, gospe draga,
kako je stasita sprijeda i straga,
srce se strese ko val na žalu
ko štandarac lagan na maestralu.
To je lađa što rijetko se rađa
to je prova staroga kova,
to je krma što sitno se drma
kad vješto promiče između molova
ko mlada krčmarica između stolova
(Ah, barba, barba, gdje nam je Barbara
Modro, i bijelo i crno farbana!)
Je l' danas u brodova takav stas,
ima l' još ljudi poput nas,
ima l' još mora, ima l' zemalja,
ima l' još vina, koje valja?
U kakvim olujama imadoh sreću!
Na kakvim sam munjama palio svijeću!
Koliko puta rekoh na siki:
"Kupit ću sviću svetom Niki
ako se spasimo Barbara i ja,
e tutti quanti in compagnia."
Kakvo sve more vidjeh daleko!
Bilo je jedno bijelo ko mlijeko,
morske smo krave muzli jutrom,
uvečer - bijeli kruh sa putrom.
A žuto more žuto ko limun!
Odonda sam za skorbut imun.
Bijela jedra i bijela bedra,
svojeglava Barbara, Barbara dobra,
spora ko kornjača, brza ko kobra,
nijedan brod joj nije rod!
More je tamnocrvene boje,
stari mornari na palubi stoje.
"Parone, dobar odabraste pravac,
more je gusti stari plavac."
"Još jedan kablić nek prođe kroz stroj
provjere radi" - nalog je moj.
"Barbaro brodi, more nam godi,
nijedna stvar ti nije par."
I tako je Barbara sve dalja i dalja,
crvenim morem se pospano valja
e il naufragar xe dolce in questo mar.
Ivan Slamnig