plava brazda
četvrtak, 26.03.2009.
KRIZANTEMA
Nema više labavo, ajmo svi uzet lašunić u ruke, okopat pitariće i zasadit krizantemu.
Steviu rebaundianu, dakako.
Već 78 godina nauka zna da je 300 puta slađa od cukra i totalno neškodljiva, al moćne su je farmaceutske tvrtke radi love tajile i kočile da dopre do ljudi, rađe su nas trovali s umjetnin zaslađivačima i masno zarađivali.
Unatoč ekstremno slatkom okusu prirodnih spojeva u biljci Stevia rebaundiana, ona ne izaziva karijes, kalorična joj je vrijednost nikakva, što znači da ne deblja, a djelatni su joj sastojci otporni na temperature do 212 Celzijevih stupnjeva, pa se s njom može i kuhati. Navodno povoljno djeluje kod visokog tlaka, žgaravice te problema s tolerancijom glukoze. Stoga se već stoljećima koristi u Brazilu i Paragvaju, a od 1971. dobrim je dijelom istisnula umjetne zaslađivače u Japanu te u Kini, J. Koreji, Tajvanu i Maleziji.
Na zapadu se ka i kod nas uvik našlo znanstvenika koje moćne kompanije platu pa oni zaključu šta god lova oće, tako je njih 5 u Americi 1985. zaključilo da je stevia kancerogena i da ju triba zabranit. Zalud su svi drugi znanstvenici i praksa godinama dokazivali da je bezopasna i korisna, tek sad kad je Coca Cola odlučila koristit za napitke istina je došla na vidilo.
Za sad se stevija može kupit samo u biljnin apotekama, al neće to dugo jer u Americi je već dopuštena neograničena upotreba, brzo će u EU i kod nas, a dotad se valja sam pobrinit da nan ovaj dar prirode bude pri ruci.
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga
jučer, danas, sutra
Dobila od Franca za Valentinovo
Može me se nać na Facebooku
il mi impoštat pismo na :
katjaplava@gmail.com
Copyright by Katja
Zabranjeno korištenje objavljenih tekstova bez pristanka autora
ISPOVIJED
Ko bratu da ti se ispovijedim :
nikada mi neće biti jasno
zašto mi nisi rekao da si mi brat
i da sam ti ja to isto tako,
a naši su se koraci ispreplitali -
tvoji u moje, moji u tvoje
na istoj životnoj stazi.
Ti možda znaš kako je lijepo
biti brat cvrčku i korijenju trava,
ali si zaboravio kako je zanosno
biti brat čovjeku koji se spašava.
Daj, sagni se samo
i pogledaj kolika sličnost stopala,
stopala tvojih i onih
koji te nazivlju braćom.
Naučimo :
sve je prolazno osim prolaznosti
samo se strvinar raduje
nad svojom daćom.
Janko Bubalo
Blog.hr
BARBARA
Barbara bješe bijela boka
Barbara bješe čvrsta, široka
Barbara bješe naša dika
Barbara, Barbara, lijepa ko slika.
Kad si je vidio, gospe draga,
kako je stasita sprijeda i straga,
srce se strese ko val na žalu
ko štandarac lagan na maestralu.
To je lađa što rijetko se rađa
to je prova staroga kova,
to je krma što sitno se drma
kad vješto promiče između molova
ko mlada krčmarica između stolova
(Ah, barba, barba, gdje nam je Barbara
Modro, i bijelo i crno farbana!)
Je l' danas u brodova takav stas,
ima l' još ljudi poput nas,
ima l' još mora, ima l' zemalja,
ima l' još vina, koje valja?
U kakvim olujama imadoh sreću!
Na kakvim sam munjama palio svijeću!
Koliko puta rekoh na siki:
"Kupit ću sviću svetom Niki
ako se spasimo Barbara i ja,
e tutti quanti in compagnia."
Kakvo sve more vidjeh daleko!
Bilo je jedno bijelo ko mlijeko,
morske smo krave muzli jutrom,
uvečer - bijeli kruh sa putrom.
A žuto more žuto ko limun!
Odonda sam za skorbut imun.
Bijela jedra i bijela bedra,
svojeglava Barbara, Barbara dobra,
spora ko kornjača, brza ko kobra,
nijedan brod joj nije rod!
More je tamnocrvene boje,
stari mornari na palubi stoje.
"Parone, dobar odabraste pravac,
more je gusti stari plavac."
"Još jedan kablić nek prođe kroz stroj
provjere radi" - nalog je moj.
"Barbaro brodi, more nam godi,
nijedna stvar ti nije par."
I tako je Barbara sve dalja i dalja,
crvenim morem se pospano valja
e il naufragar xe dolce in questo mar.
Ivan Slamnig