21. rujna Dan mira
Obilježen Međunarodni dan mira. Program se održavao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića u čije ime se nazočnima obratila njegova izaslanica Zrinka Vrabec Mojzeš.
U završnom dijelu programa voditelj Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj gdin. Armin Hadžić pozvao je djecu i odrasle da se uhvate za ruke i sačine krug oko zgrade Hrvastkog doma odašiljući poruku mira iz Petrinje kao grada u kojemu djeca i mladi grade održivi mir.
Japan prva zemlja koju obrađujemo
(Japan joined GLOBE on August 29, 1995)
GLOBE Schools in Japan (217 schools)
Najnoviji školski projekt "Upoznajmo bolje svijet,kojeg smo dio" je kao prvzu zemlju odabrao Japan zemlju dalekog istoka poznat po samurajima,gejšama,sushiu,Tokyu.Škola je ukrašena u stilu zemlje koja se predstavlja u ovom slučaju Japana.Predavanja o životu u Japanu održao je diplomirani anglist i hispanist,te student japanskog jezika Marko Balen,koji je neko vrijeme boravio na studijskom putvanju.
Ono do čega Japanci najviše drže su čast i ponos.Kada im se dogodi neka prirodna katastrofa-najčešće potres,oni ne traže pomoć ni od koga,upravo zbog ponosa,do kojeg su držali i njihovi pretci samuraji,o kojima je bilo govora na jednom od predavanja u sklopu mjeseca Japana.
PROJEKTNA NASTAVA
Upoznajmo bolje svijet kojeg smo dio .
U ovoj školskoj godini zemlje prijetelji biti će nam:
Japan,
Kuba,
Australija,
Kenija,
Rusija,
Brazil,
Kina,
Kanada,
Italija,
Španjolska
Ne boj se! Nisi sam !
Ima i drugih nego ti
koji nepoznati od tebe
žive tvojim životom.žive tvojim životom.
Tin Ujević
Voditeljice projekta :
Mirjana Vučenović Bendeković,
Kristina Andlar Pešut
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača
U našem GLOBE ormariću smo objavili najnovije izvješće o stanju ozonskih rupa ...pa pogledajte i sami
Uzrok ozonske rupe je neobično dug period hladnog vremena na nadmorskim visinama, jer su u hladnim uslovima hemikalije sa hlorom, koje uništavaju ozon, najaktivnije. Trenutno je nemoguće predvideti da li će se takav gubitak ozona pojaviti ponovo.
“Zima u arktičkoj stratosferi je veoma varijabilna – neka je topla, neka je hladna. Međutim, tokom poslednjih nekoliko decenija te hladne zime postaju sve hladnije”, kaže Mišel Santi iz Laboratorije za mlazni pogon (LMP) američke svemirske agencije NASA.
“S obzirom na tu visoku varijabilnost, pretpostavljamo da ćemo imati još hladnih zima, a ukoliko se to desi dok su nivoi hlora visoki, zaključujemo da ćemo imati veliki gubitak ozona”, dodala je ona.
Zimske temperature u arktičkoj stratosferi generalno ne padaju toliko nisko koliko na južnom kraju sveta. Ove godine nije bilo rekordno niskih temperature, ali je vazduh bio hladan neobično dug period vremena i “pokrio” je neuobičajeno veliko područje.
Hemikalije koje uništavaju ozon potiču iz supstanci poput hlora, fluora i ugljenika, koje su počele da se koriste u 20. veku za uređaju kao što su frižideri i aparati za gašenje požara. Destruktivan uticaj tih hemikalija prvi put je zabeležen na Antarktiku, iznad kojeg sada svake zime dolazi do velikog gubitka ozona.
Upotreba ovih supstanci je postepeno ograničavana i konačno zabranjena Protokolom iz Montreala i daljim sporazumima. Sloj ozona blokira ultraljubičaste-B zrake Sunca, koje mogu da uzrokuju rak kože i druga oboljenja kod ljudi.