|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
29.02.2008., petak
19.02.2008., utorak
Radujte se narodi. U vaše dućane uskoro stiže svinjetina po vrlo povoljnoj cijeni.
Naime, Ministarstvo poljoiprivrede RH je najavilo interventni otkup tržnih viškova (?!) živih svinja i to po cijeni od 12,5 lipa po masnoj jedinici. Ako uzmemo u obzir da samo top proizvođači (jako mali broj) ostvare kvalitetu od 60 % m.jed.,onda je jasno da će cijenovni plafon biti do 7,3 kn/kg. Zapravo, to znači (a tako je na koncu službeno i konstatirano) da će prosječna cijena otkupljenih svinja biti oko 6,5 kn.
Seljaci će dodatno od države dobiti još 2 kn/kg, ali to u ovoj priči nije bitno. Bitno je to da će mesni prerađivači dobiti robu po rekordno niskoj cijeni odkako je HRK u opticaju. (Ja recimo, pamtim otkupne cijene od 7,5 kn/kg tamo negdje 1997.-8., a o cijeni tadašnjih inputa je smješno i raspravljati).
Neću biti nepošten pa ne odati bar nekakvo priznanje resornom ministarstvu za organizaciju otkupa i novi poticaj (nismo dosad imali ovu vrstu poticaja), ali upravo bi oni trebali staviti soli na rep oholim i pohlepnim uvoznicima smrznute svinjetine koji i dalje uporno trube o manjku od čak 50% domaće proizvodnje svinjetine.
Pa i svekoliko građanstvo bi se već jednom moglo zapitati što oni to kupuju u svojim dućanima.
Zadnje informacije sa Internet Schweinebörse govore o dosta većim cijena u EU, a zna se da će to meso za par mjeseci završiti u domaćim megadućanima.
Dokle ćemo se velikodušno držati našeg pravilnika koji dopušta prodaju smrznutog mesa starog do godinu dana iako je u EU taj rok 6 mj.
Meni se čini da je to kvaka 22 koja ide na ruku samo jednoj grupaciji (trgovačkoj), a dovodi u podređeni položaj domaće potrošače i poljoprivrednike.
Iako sam već navikao na kroničan stres, vjerujte mi, mirnije ću spavati kad svekoliko građanstvo uskoro bude kupovalo jeftinu domaću svinjetinu.
|
13.02.2008., srijeda
|
Nakon nedavne tv-emisije u kojoj se govorilo o uzgoju oraha, po raznim forumima se traže dodatni savjeti i sl. Čak sam i ja imao pozive u vezi te teme. Stoga evo jedan c/p tekst, možda nekog Google ovamo uputi pa neka mu je u pomoći.
Podizanje nasada.
 Intenzivni nasadi podižu se u područjima koja su klimatski najpogodnija, na dubokim, plodnim tlima, blagog nagiba, gdje se nasad može obrađivati mašinski, malčirati, zaštititi od bolesti i štetnika te, po potrebi, navodnjavati. Ekstenzivni nasadi podižu se u klimatski pogodnim područjima, na dubokima kulturnim tlima, na strmim padinama, s travno--djetelinskom smjesom, kao potkulturom koja zaštićuje zemljište od erozije. U svim nasadima ne predviđa se potpuna zaštita prskanjem; da bi se što više onemogućilo prelaženje bolesti i štetočina sa stabla na stablo i time smanjilo njihovo širenje, razmaci između stabala treba da su i do jedanput veći nego razmaci na onom terenu gdje je moguća redovita zaštita.
Razmak sadnje, ako je podloga crni orah: 7—8 x 8—9 m, ako je podloga orah: 9—10 x 10—12 m (ekstenzivni nasadi sa 25—40 stabala po 1 ha). Bolje je saditi u jesen nego u proljeće, naročito ako su proljeća sušna. Rigolovanje nije neophodno po¬trebno u strukturnim tlima, već je dovoljno iskopati jame s opsegom od 2 X 2 m i 70 cm duboke. Dno jame treba prorahliti za daljnjih 20 cm. Zemlja se može duboko prorahljivati eksplozivom, u jesen kad je tlo suho. Na oranicama, prije sadnje, razbija se podrahljivačem nepropusni sloj, koji je nastao oranjem. Sade se jednogodišnje i dvogodišnje kalemljene sadnice. Od vađenja sadnica u rasadniku do sadnje ili ponovnog zatrpavanja zemljom treba da prođe što kraće vrijeme. Prije sadnje odstrani se oštrim nožem sve ranjeno korijenje do zdravog tkiva. Rez treba da je gladak a rana što manja. Sadi se tako da je korijenov vrat na površini zemlje. Korijen se zatrpa kompostom ili rahlom zemljom, a sva mjesta između korijena dobro se ispune. Zemlja ispod drveta pokrije se stajnjakom koji se plitko zagrebe. Prvih 10 godina potreban je kolac. Svaka ozljeda ili rana na stablu mora se odmah namazati kalemarskim voskom. Budući da orah slabo podnosi presađivanje, sadnica se dobro usidriti u tlu tek za 2—4 godine. Poslije sadnje stabla se ne prikraćuje; tek narednih godina očisti se stablo na visinu od 80 do 100 cm, ako se daje prednost proizvodnji plodova, a na visinu od 2 do 3 m, ako se želi dobiti više drva. Po prirodi orah formira rijetku piramidalnu krunu, pa ga je potrebno orezivati samo kad se formira vještačka kruna (poboljšana piramidalna kruna sa 5—7 grana ili kruna u obliku vaze sa 3—4 glavne grane). U intenzivnim nasadima, kao među-kultura, sade se breskve, kajsije ili povrće.
Njega
 Zemlja se obrađuje u područjima gdje nema više od 500 mm oborina godišnje; u područjima gdje za travni pokrivač a dovoljno oborina tlo se malčira. Za redovite i velike prinose nužno je izdašno đubrenje. Osnovno đubrivo je stajnjak, kompost i zeleno đubrenje. Do 8. godine dovoljno je da se pokriva stajnjakom sve veći krug zemljišta ispod drveta, kasnije se dubri po čitavoj površini voćnjaka, svake 3 godine, sa 300—400 q/ha stajnjaka. U godinama kada se stajnjakom ne gnoji, rano u proljeće, već prema starosti nasada, dodaje se 10—15 q/ha mineralnog đubriva. Pojedinačna stabla đubre se svake 2 godine sa 15 kg NPK i svaku treću godinu sa 3 q stajnjaka, a mlada stabla s odgovarajućim manjim količinama. Ljeti treba izbjegavati đubrenje dušikom, jer stabla ne dovrše na vrijeme rast pa se preko zime smrzavaju. Đubrenje kalijem važno je jer on pospješuje dobro sazrijevanje drveta i time otpornost prema mrazu. Kod oraha mogu se pojaviti znakovi pomanjkanja mikroelemenata Zn, Cu, Mg i B.
Berba i skladištenje.
 Bere se kad su plodovi potpuno zreli, tj. kad se zelena ovojnica raspuca i plodovi ispadaju. Plodovi se skupljaju sa tla u više navrata. U velikim plantažama plodovi se tresu s drveta traktorskim tresalicama, a skupljaju sa tla posebnom mašinom. Pobrane plodove treba odmah i potpuno oljuštiti iz zelene ovojnice, čije ostatke treba odstraniti parenjem plodova u lužini. Poslije pranja plodovi se sumporiraju u zatvorenom prostoru da se uništi plijesan: plodovi se smještavaju na drvene mreže, a ispod njih se zapale sumporne trake. Prosto¬rija se otvori i prozrači nakon 12 sati sumporenja plinom. Plodovi se suše tako da zrak cirkulira dok se oni miješaju na žicanim mrežama. Ako se upotrebljava zrak topliji od 44°C, jezgra se užegne. Sušeni plodovi sadržavaju između 5—8% vlage, kod sušenja izgube 40—60% od početne težine poslije berbe. Plodovi s ozli¬jeđenom ljuskom poslije sumporenja nisu jestivi. Plodovi se čuvaju u mrežastim vrećama u zračnoj prostoriji. Jezgra se pakuje u vakuumske pločaste posude. Kemijsko sredstvo antioksident, koje se nanese na pokožicu jezgre, produžava trajanje jezgre. Jezgra se dulje održi ako se suši do 3,2—3,7% vlage.
|
09.02.2008., subota
Čitajući razna predviđanja o poskupljenjima hrane, kraju jeftine hrane, gladnim godinama i još kojekakvim medijskim napuhivanjima - nisam se previše uzbuđivao. Samo 1 - 2 rodne (normalne) godine i nivo zaliha i opskrbe bi se potpuno normalizirao (da ne kažem - stvorio uobičajeni višak). Povećanja potražnja od strane novih azijski tigrova bi itekako pogodovala konjukturi zapadne poljprivrede, a kojoj djelom i mi pripadamo. Time bi se čak prilično anulirao i skok energetskih derivata.
Da ne spominjem još horizonte koje nam otvara bioenrgija, GMO, početak gradnje Dunav - Sava kanala, odgoda pristupa EU, HSS u vladi...
Kontra svega toga, jučer šaka u čelo (da ne kažem metak u glavu). Nevjerovatno poskupljenje gnojiva za 44 %.
U klasičnoj ratarskoj proizvodnji gnojivo čini do 70% troškova, stočarstvu oko 50%, vrtlarstvu i voćarstvu oko 30 %.
U uvjetima već prednapregnutog budžeta (čitaj: praznih džepova), šokirani seljaci bezuspješno pokušavaju pronaći formulu opstanka. Nekad smo pred sjetvu gledali u nebo i molili se bogu, a danas gledamo televizore i prizivamo nam političare.
Ljetos smo napunili silose po cijeni od 1.1kn, da bi nekoliko dana nakon završetka otkupa, cijena porasla do 1.6. jer je svj. cijena takva, jabuke su nam otkupljene po 2,4 kn (1. kl.) da bi sad po dućanima bile 10-18 kn, jer su svj. cijene...
Ovaj put nas nisu svj.cij. iznenadile, mi smo nju preduhitrili. Peta brzina.
Meni samo preostaje da kukam, predviđam gladne godine i drastične cijene hrane...
|
03.02.2008., nedjelja
I u jutrošnjoj radijskoj emisiji na HR1 g. Stipan Bilić (predsjednik HUP prehrambene ind.) je elegantno stao u zaštitu svojih poslodavaca i dobio prostor da ponovo baci ružnu sliku i pokaže već poznatu netrpeljivost prema seljacima.
Nemam tonski zapis, niti postoji pisani trag, pa mi samo preostaje da mi vjerujete da sam dobro zapamtio izrečeno mu:
Među seljacima je uvriježeno mišljenje da su oni ugroženi i da se njima mora pomagati. Tako su na primjer prošle godine dobili odštetu za sušu iako suše nije ni bilo.
Neću nas braniti time što je gotovo cijeli svijet zahvatila suša (poskupljenje hrane), što i vrapci na grani uvjereni da smo i u nas imali sušu, samo ću pokazati kojom se to statistikom služi moćni prehrambeni-trgovački lobi.
Stipan itekako zna što radi. Ovaj put je iskoristio službeni statistički podatak o normalnosti ukupnih prošlogodišnjih količina oborina iako vrlo dobro zna da to uopće nije relevantan podatak za agroklimatološku ocjenu suše jer neki drugi podaci koji su za obradu zemlje i prinose daleko bitniji, dakako, nisu spomenuti niti uzimani u obzir:
- Odstupanje srednje temp. zraka u 2007.
-Odstupanje količine oborine za ljeto 2007.
- Odstupanje srednje temperature zraka za ljeto 2007
- Odstupanje srednje temperature zraka za proljeće 2007
- Odstupanje količine oborine za proljeće 2007
A koliko se tko okoristio od državne odštete za sušu može se ovdje (pdf) pogledati. Ja ću samo spomenuti da je prvi seljak (OPG), na tom podugačkom spisku, tek na 29. mjestu po veličini isplaćene odštete.
TOP 15:
1. BELJE KOOPERACIJA D.O.O.---7 755 000 kn
2. BELJE D.D. DARDA----------------7 247 000
3. PERADARSKO-PREHRAMBENA INDUSTRIJA "KOKA" D.D.---3 934 000
4. ŽITO D.O.O.-------------------------3 836 000
5. ŠIRJAN D.O.O.----------------------3 096 000
6. NOVI AGRAR D.O.O.--------------2 541 000
7. "DANICA" MESNA INDUSTRIJA D.O.O. KOPRIVNICA----2 323 000
8. Farma Jelas D.o.o. Za Uzgoj Stoke I Trgovinu-------1 746 000
9. "STOČARSTVO RAIĆ" OBRT ZA UZGOJ GOVEDA-------1 681 000
10. FARMALAND D.O.O.---------1 646 000
11. KUTJEVO D.D. KUTJEVO--------1 465 000
12. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA OSATINA---------1 403 000
13. TVORNICA STOČNE HRANE D.D. ČAKOVEC-----1 283 000
14. GAVRILOVIĆ-POLJOPRIVREDA, D.O.O.PETRINJA------1 212 000
15. VUPIK D.D. - VUKOVAR---------1 201 000
 
|
|
|
