|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
03.05.2007., četvrtak
GMO ratarenje
Uskoro se očekuje prva žetva genetski modificirane pšenice
Pokusi iz naslova se izvode u Australiji. Glavna karakteristika ove pšenice je povećana otpornost na sušu.
Vlasti su upozorile istraživače da se strogo pridržavaju sigurnosnih mjera jer je službena procjena da postoji barem 15 potencijalnih opasnosti od takovih usjeva uključujući i mogućnost nekontroliranog širenja sjemena.
Od zaštita je u tom smislu poduzeto:
-4 90 metara razmak između GMO i konvencijalne pšenice
- 10 metara razmak između GMO i bilo kojih drugih biljaka
- 1 metar visoka ograda oko pkusnih poljaza zaštitu od ulaska životinja
- zabrana korištenja dobivenog zrna za bilo kakvu upotrebu osim u istraživačke svrhe
Glavni razlog ovlaštenih za pristanak za istraživanje GMO pšenice su prošlogosišnje katastrofalne suše u Australiji.
-------------------
Istraživanje engleskih stručnjaka na GMO šećernoj repi
Jedan od problema s prskanjem genetski modificiranog usjeva je taj da svi korovi bivaju uništeni.. Loše za okoliš - ali dobro za poljoprivrednika. Sada postoji moguće rješenje.
John Pidgeon (UK) i kolege su analizirali rezultate britanskog poljoprivrednog pokusa GM usjeva. Kada je GMO šećerna repa pak bila uzgajana pomoću dvojnog sustava prskanja za uništavanje korova, količina biomase i sjemena dostupna pticama i ostalim malim sisavcima, je manja 17 - 31 posto u odnosu na konvencionalne metode.
Tim stručnjaka je predložio napuštanje tretiranja dva reda usjeva na svakim 100 redi. Oni su izračunali da bi se tako proizveo korov u količiini prosječne vrijednosti koja preostane u obradi konvencionalne repe.
Ističe se da bi GMO šećerna repa donijela velike agronomske i gospodarske koristi famerima.
"Suzbijanje korova u konvencionalno u šećernoj repi je prilično teško, dok u herbicid-tolerantnoj GMO repi je vrlo jednostavno" - opći je zaključak.
|
|
|
