Od rojeva muha nemoguće je prići blizu samih jama, a nepodnošljiv smrad se širi kilometrima daleko. Na to su se čak žalili i mještani susjedne Tenje, ali nikako nisu mogli pronaći mjesto niti uzrok smrada. Željko Jurkić, komunalni redar općine Antunovac, po prijavi građana obišao je teren i naišao na ovaj strašan prizor.
- Ovo je užasno. Očigledno je da netko uginulu stoku ne zbrinjava kako treba. Lešine crknutih krava su samo nabacane u jame. Tijekom dana i noći razvlače ih lisice, psi, divlje svinje. Utvrdio sam činjenično stanje na terenu i obavijestio načelnika općine Antunovac, a u ponedjeljak (danas op.a.) ću podnijeti i službeno izviješće da se može točno utvrditi kome trupla uginulih životinja pripadaju, kazao je Željko Jurkić, nadležni komunalni redar.
U dvije jame, na mjestu koje se zove Bricin bunar, duge tridesetak i širokih oko pet metara ima na desetke tijela uginule stoke. U jednoj jami su čak ostali samo kostur, tako da nema govora o pravilnom zbrinjavanju mrtve stoke.
- Na farmi Holštajn koja se bavi proizvodnjom mlijeka ima preko 1500 krava. Već duže imamo pritužbi i mještana iz okolnih sela na nesnosan smrad koji se širi i da ispuštaju fekalije u odvodne kanale. Veliki je problem što se ovdje nalazi gusta kanalska mreža, a i sami bajer, tek na nekih pedesetak metara zračne linije, u kojem se nalazi arteški bunar. Da bilo kakav otrov dođe u tu vodu u vrlo kratkom roku moglo bi doći do katastrofalnih posljedica za ljude koji se njome koriste. Podnijet ćemo izviješća i zatražiti od nadležnih službi, prvenstveno Sanitarne inspekcije, da uvrde čije su to crknute životinje. Od same farme Holštajn tražit ćemo da nam pokažu svoje elaborate o zbrinjavanju uginule stoke, govori Ivan Anušić, načelnik općine Antunovac.
Od kako je došlo lijepo vrijeme stanovnici Antunovca i okolnih mjesta ne mogu disati od smrada iz ovih jama, a dijelovi crkotina razbacani su posvuda od noćnih pohoda divljih životinja. Sada je na redu sanitarna i veterinarska inspekcija, te ostale nadležne službe da utvrde počinitelje i saniraju strvinište.
Glas Slavonije

Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".

Sadašnju Vladu vodio je trgovačko-uvoznički lobi, a njezina politika pogubna je za domaću proizvodnju i najviše je pogodila mala i srednja obiteljska gospodarstva, koja se gase, a mladi ljudi napuštaju selo, ocijenila je i dodala da je politika poticaja usmjerena praktički na davanje socijalne pomoći, a poljoprivreda se nije prilagodila izazovima EU-a.

Kazala je kako DC svoj program temelji na proizvodnji i izvozu te jasnoj strategiji stvaranja hrvatskoga poljoprivrednog proizvoda s kojim Hrvatska ulazi u EU. Dodala je kako se DC zauzima za okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, davanje državne zemlje u koncesiju na 99 godina za jednu kunu, osnivanje agrobanke, koja bi financirala poljoprivrednike, te izgradnju natapnog sustava koji je, kako tvrdi, unatoč velikom vodnom bogatstvu u Hrvatskoj, "potpuno zapušten".


Pravaši su upozorili da predloženi zakon u prijelaznim odredbama predviđa ukidanje sadašnjeg Zakona o GMO-u, koji je, tumače, jedina prepreka neograničenom uvozu i uvođenju u okoliš GMO sjemena i stočne hrane na bazi GMO-a.



"Hrvatska poljoprivreda je mrtva ako počnemo uvoziti genetski modificirano sjeme različitih žitarica jer gubi jedinu prednost pred konkurentima, a to je ekološki čista proizvodnja", ocijenio je Rožić. Kazao je i da Europska Unija svojim članicama preporučuje da u najvećoj mogućoj mjeri spriječe širenje GMO-a, što Rožić tumači kao preporuku da se zabrani uvoz takvog sjemena i stočne hrane.



Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma

Ustvrdio je i da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da predloženi zakon donese do kraja ožujka, što smatra licemjerjem jer, kako je kazao, štite svoje članice, a Hrvatsku žele prisiliti na neograničen uvoz GMO-a.



Neprihvatljivo mu je i objašnjenje Vlade da predloženi zakon uvodi europske standarde. "Jedina prilagodba je u tome što će ovaj zakon Hrvatskoj omogućiti da bude zagađena kao i EU", rekao je Rožić.



Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma. "Zahvaljujem svima koji su svojim odlaskom uništili kvorum i omogućili HSP-u da opstruira ovakav zakon", dodao je Rožić.



Kovačević je pak ustvrdio da zakone kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim propisima prevode nestručni ljudi, te da je iz niza tekstova vidljivo da je riječ o nerazumijevanju eur Večernji listopske prave stečevine i doslovnim prijevodima.

Udruga noćnih barova Srbije zalaže se za legalizaciju prostitucije, a uskoro im stiže i velika potpora iz sindikata poljoprovrednika Srbije iz Požege, koji će se svim sredstvima boriti da se njihov zahtjev za legalizacijom usitinu i usvoji.

Mišo Adašević, predsjednik toga sindikata, izjavio je kako se svi članovi sindikata, njih preko 70.000 slažu s njegovom idejom da podrže zahtjev za legalizacijom prostitucije. Adašević, inače iz Požege, smatra da ima jake argumente da se donese zakon o legalizaciji prostitucije u Srbiji.

"Mladim poljoprivrednicima u Srbiji to je glavna rekreacija i zašto ne legalizirati prostituciju?! S druge strane, najvažnije od svega je da se u Srbiji počne rađati što više djece, a dolazak u bordel je muškarcima kao neka vrsta obuke", izjavio je Adašević.

On svoje stavove potkrepljuje i tvrdnjom da su "u maloj Požegi prije II. svjetskog rata, u tada bogatoj i uređenoj Srbiji radila dva bordela", i da je njegov pradjeda, koji je subotom redovno posjećivao jedan od njih, u "to vrijeme imao devetero djece".

Adašević je također vrlo upućen u vrstu klijentele koja je tada posjećivala bordele... "Točno se znalo: radnim danom i subotom prije podne u bordel su išli radnici i vlasnici polja, subotom popodne su dolazili vojnici, a navečer policajci. Adašević se nada da će svojim argumentima pridonijeti da se u Srbiji što prije legalizira prostitucija. Večernji list

S ovakvim ministrom i ministarstvom hrvatski seljaci ne mogu preživjeti. Divim se proizvođačima svinja koji unatoč svemu opstaju", ustvrdio je Marijan Šinko, predsjednik bjelovarskog ogranka Hrvatskog seljačkog saveza na konferenciji za novinare u Bjelovaru.
Prema njegovim riječima, meso je nakon prvog ovogodišnjeg interventnog otkupa (do kojeg je i došlo jer je država
uvezla previše jeftinog svinjskog mesa za Božić) ponovo uvezeno iz Europe po jedan euro za kilogram, te iz Kine po 120 kuna za svinjsku polovicu.
To je pak, prema riječima dopredsjednika Saveza Josipa Golubića, rezultiralo sniženjem cijene. Pritom je domaći
proizvođač, umjesto da svinje proda dok imaju idealnu težinu, morao nastaviti hraniti životinje nabijajući si dodatne troškove u vrijeme kada je cijena kukuruza narasla na kunu po kilogramu.
Golubić je dodao da mesne tvrtke proizvođačima nisu htjele platiti više od šest ili sedam kuna za kilogram.
"Upravo zahvaljujući interventnom otkupu u kojem je država subvencionirala mesnu industriju, a ne proizvođače cijene su pale iako u zakonu jasno stoji da se po mesnoj jedinici plaća 18 lipa. Mesne tvrtke nude pak samo 12 lipa", pojasnio je Golubić.
Vijesnik

Kako riješiti svjetsku energetsku krizu? Rješenje su pronašli američka naftna kompanija ConocoPhillips i Tyson Foods, najveći svjetski proizvođač mesa, koji su najavili da će dizel proizvoditi iz svinjske masti.

No, za pokretanje motora automobila, neće samo koristiti svinjsku mast, kako najavljuju, koristit će i krave i kokoši. Izjavili su da će ovaj obnovljivi izvor energije biti puno čišći od uobičajenog dizela. Nadaju se da će ponuda "životinjske masti" na benzinskim crpkama biti u ponudi dok kraja godine.

"To je kemijski ekvivalent dizelu. Ima nisku razinu ugljičnog-dioksida, nimalo sumpora, toliko pozitivne koristi za okolinu ", izjavio je Geoff Webster, predstavnik Tyson Foodsa. U roku dvije godine, ConocoPhillips predviđa da će prodati preko 175 milijuna galona (1 galon=4 litre) životinjskog dizela na godinu.

Životinjska masnoća se često koristi kao sastojak za sapune, kozmetiku i životinjsku prehranu, no ovaj način korištenja životinja je nešto sasvim drugo. Kompanija očekuje da će u idućih nekoliko godina potrošiti oko 100 milijuna dolara.

Dok drugi dizelski produkti, kao što je bio etanol, koriste žito, palmino ulje i šećernu trsku, životinjski dizel se neće proizvoditi nauštrb prehrambene industrije.

"Mi nećemo uzgajati životinje samo da bismo dobili što više masnoće za gorivo. Uzimat ćemo postojeću masnoću životinja", izjavio je Webster, te dodao kako su o ovome razgovarali s brojnim vegetarijanskim i religijskim grupama, jer postoji određena doza straha da se životinjski dizel neće baš svima sviđati, prvenstveno zbog etike.
Večernji list

Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".
Čak 54 posto građana EU nikad nije čulo za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, skraćeno nazvanu CAP, pokazala je anketa Eurobarometera. Od 43 posto ispitanika koji znaju barem nešto o CAP-u, 34 posto njih "ne zna točno o čemu je riječ", a samo devet posto zna što se krije iza tog pojma.

Najupućeniji su Francuzi, kojih je 64 posto čulo za CAP ili točno zna o čemu je riječ. Na drugom su mjestu Irci (61 posto upućenih u CAP), a na trećem Poljaci (60 posto "znalaca"). Najslabiju upućenost pokazali su ispitanici na Malti, u Estoniji, Češkoj i Mađarskoj. Većina ispitanika izjavila je da se općenito slabo razumije u poljoprivredne teme, pri čemu je 26 posto njih izjavilo da se smatra potpuno neinformiranima o zbivanjima na tom području, 46 posto njih "nije baš dobro informirano", a samo njih 24 posto smatra se "vrlo ili prilično dobro informiranima".

Među pojedinim članicama EU najboljim se poznavateljima poljoprivredne tematike smatraju Danci, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Finci i Poljaci. S druge pak strane, Europljani načelno pripisuju veliku važnost poljoprivredi i seoskim područjima. Čak 88 posto ispitanika smatra ih važnima, odnosno vrlo važnima za budućnost Starog kontinenta. Oko te ocjene vlada visoka razina suglasnosti u EU, a isti su rezultat pokazale i prethodne Eurobarometerove ankete.Najvažnija je zadaća poljoprivrednika, po mišljenju građana EU, opskrba stanovništva zdravim i sigurnim proizvodima. Dvije trećine ispitanika izrazilo je zadovoljstvo i reformom CAP-a smatrajući opravdanim i smanjenje subvencija u slučaju nepoštivanja propisa o zaštiti životinja i okoliša. Aktualna proračunska sredstva za poljoprivredu, na koja otpada čak 40 posto proračuna EU, smatra opravdanima 45 posto ispitanika, dok ih 15 posto smatra nedostatnima a 16 posto previsokima. Pritom 32 posto ispitanika priželjkuje da EU i ubuduće izdvaja podjednako velika sredstva za poljoprivredu, 26 posto njih priželjkuje njihovo povećanje a 17 posto smanjenje. Eurobarometer je proveo anketu između studenog i prosinca 2006. obuhvativši njome 25 tisuća građana EU. a Miki blog

Mnogi bi najpoznatijem seljaku u Hrvata, čelniku ZUSSB-a Antunu Laslu, pozavidjeli na "ištambiljanosti" putovnice. SAD, Poljska, Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska... zemlje su odredišta njegovih isključivo radnih, ne turističkih, putovanja, a u okviru članstva u povjerenstvima i pregovaračkom timu za poljoprivredu u približavnaju EU, pa se s putovanja u pravilu ne vraća sa suvenirima, nego s dojmovima o tuđim agrarima. Svijet je počeo obilaziti 1981., za bivši PIK, kada je kao član Kluba proizvođača 100 i 50 posjetio Njemačku, Italiju i bivšu Čehoslovačku. Preletio je 1998. i Atlatnik, posjetivši SAD, državu Montanu, na poziv nepolitičke aosijacije F.L.A.G., koja se bavi ekonomskim savjetovanjem. "Zamišljao sam Ameriku kao savršenu, a ona je jednostavna zemlja. Bavljenje poljoprivredom ondje omogućuje lijepu zadradu, država prati rad poljoprivrednika i on je vrednovan. Najmanje obiteljsko gospodarstvo ima 600 hektara zemlje, organiziran je plan proizvodnje, radi se za poznatog kupca, uz razvijenu burzu roba. No iznenadila me starost njihove mehanizacije i oskudna opremljenost farmi objektima", kaže Laslo, dodajući da je na svojoj farmi primijenio američki uzgoj vani, što se pokazalo dobrim jer rezultira otpornošću životinja. Vidjevši agrarni sustav brojnih zemalja, najviše ga se dojmio najbliži nam, u Austriji, te bi ga, kaže, u približavanju EU bilo najbezbolnije prihvatiti. "Kao dijete išao sam teti u austrijski Ried. Tada su u Austriji plug vukli krava i konj, a kod nas tri konja. Usprkos takvom startu, Austrija, jer nije bila u komunizmu, daleko je odmakla od nas i treba nam biti uzor u poljoprivredi. Smanjila je broj poljoprivrednika, od utrke su odustali mali i neperspektivni, a znatno unaprijedila opremu. Taj je proces kod nas dosta bolan jer naši se ljudi teško ili nikako preorijentiraju na nove trendove. Njihova poljoprivredna komora, kao i ona u Francuskoj, treba nam biti uzor u formiranju naše, čijeg sam osnivačkog povjerenstva član.
Kao u Austriji, i kod nas treba biti nepolitički servis na usluzi seljaku, dati burzu roba, obuku, izrađivati poticaje, pratiti cijene", kaže Laslo. Put ga je nanio i u Rumunjsku; iz nje nosi sasvim drugačije dojmove - prirodnim resursima bogata, no nerazvijena zemlja zastarjele poljoprivrede, zapuštene zemlje, lošeg stočarstva, u njoj se još zna orati konjima, a najveća imanja imaju tri krave, ali je ta zemlja, usprkos tome, prije nas ušla u EU. Putovnicu sprema za novo putovanje: u svibnju, radi formiranja naše poljoprivredne komore, putuje u Pariz, po tamošnja iskustva.
Glas Slavonije

Prodaja Dukata francuskom Lactalisu dovela je u prvi plan domaću mliječnu industriju, koju na putu Hrvatske u EU čeka i uvođenje kvota, te zahtjevna prilagodba EU standardima to se tiče kvalitete i količine predanog mlijeka. Ministar poljoprivrede, šumarstva vodnoga gospodarstva Petar Čobanković kaže da je napravljen veliki iskoraku proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, jer je samo lani povećana proizvodnja i otkup mlijeka 21 posto ili za 100.000litara. »U proizvodnji mlijeka imamo 20.000 grla više, a ne treba zaboraviti da se na mlijeko ne plaća PDV«, kaže ministar. Dodaje da je kroz operativni program govedarstva proizvodnja mlijeka održe na kao jedna od strateških odrednica razvoja domaće poljoprivrede. Sve to rezultiralo je gradnjom ili proširenjem 531 farme u protekle tri godine.
Prema ministrovim riječima, u 2006. godini na ime poticaja za 32.840 tržišnih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj isplaćeno je oko 857 milijuna kuna. No, primjetan je drastičan
Pad tržišnih proizvođača mlijeka, odnos no onih koji mlijeko daju u otkup. Mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto mlijeka ekstra kvalitete. Naime, još 2004. godine, prema podacima Hrvatskog stočarskog centra (HSC),tržišnih proizvođača mlijeka bilo je više od 42.000, a 2005. njih 38.041.

UHSC ističu da su od organiziranog otkupa mlijeka odustala staračka domaćinstva koja najčešće imaju dvije do tri krave. Inače, ukupan broj proizvođača mlijeka u Hrvatsko lani se kretao oko 632.000. S manjim brojem tržišnih proizvođača mlijeka, napominju u HSC u, osjetno se povećala kvaliteta predanog mlijeka. U brojkama, 2003. godine mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto. No, to ne znači da čak 40 posto mlijeka u javnoj potrošnji ne valja. Ono samo ne udovoljava EU zahtjevima što se tiče broja bakterija i somatskih stanica. Pokušaj Dukata da prije nekoliko godina smanji otkupnu cijenu mlijeka, koja se kreće od 1,20 kuna do 2,50 kune po litri, ovisno o kvaliteti, izazvao je prosvjed seljaka. Isto tako, lani je osječka mljekara Meggle u Slavoniji obustavila otkup mlijeka od stotinjak proizvođača koji nisu imali odgovarajuću kvalitetu, odnosno u mlijeku je bilo 'previše vode'. Dukat drži 51posto otkupa mlijeka i ima 40 posto tržišnog udjela u prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj, a u svom sastavu ima i bjelovarsku Sirelu i Mljekaru Zadar..

No, dok Dukat tresu vlasnički problemi, Vindija najavljuje da je pred završetkom velikih ulaganja u novu tvornicu za preradu mlijeka u Varaždinu kojom će udvostručiti kapacitete. Proizvodnju povećati na 1,2 milijuna litara.
Ostaje otvoreno pitanje kako će se domaće mljekare nositi s jednim od dva najveća svjetska proizvođača mlijeka. Lactalis godišnje ostvaruje prihode veće od devet mlijardi eura, a svoje proizvode prodaje pod 27 robnih marki od tržišta SAD a do Kazahstana. Proizvođači mlijeka mogu profitirati kad na jednom području ima više otkupljivača, kao to su osim velikih Dukata, Vindije ili Megglea, Ledo, KIM, splitski Mils ...

Predsjednik uprave nizozemske tvrtke Veepro Holland Jan Venneman kaže da »hrvatski proizvođači mlijeka doulaska u EU moraju više uložiti u proizvod nju kako bi spremni dočeka li dolazak na europsko tržite«. Dodao je da Hrvatska treba iskoristiti ovih nekoliko godina za primjenu Programa razvoja govedarske proizvodnje. Dakle, treba povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara, povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost te uspostaviti uvjete za nabavu kvalitetnih junica. Hrvatska se u pregovori ma s EU om, kaže Venneman, najprije mora izboriti za kvotu na nacionalnoj razini te za kvotu za svaku po jedinu mliječnu farmu. Hrvatskoj će se, kaže, kao referentna godina za određivanje proizvodnih kvota vjerojatno uzeti 2004.,2005. ili čak 2006. Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je među najvišim u Europi, pa se ulaskom u EU, a možda i prije, može očekivati njezino smanjenje. Kao razlog visoke cijene navodi uvoz te potpore i poticaje, ali ističe da će ulaskom u EU cijena padati i na to hrvatski proizvođači moraju biti spremni. Samo nekolicina ima više od 100 krava Poručio im je da investicije ostvare dok je cijena
mlijeka još na visokoj razini. Osim toga, proizvođači moraju povećati svoja stada, jer samo nekolicina proizvođača ima više od 100 krava, i smanjiti troškove proizvodnje mlijeka. Hrvatska još uvijek ima nedovoljnu proizvodnju mlijeka, a posebno sira i drugih mliječnih proizvoda, koja ne zadovoljava domaće potrebe. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon nekoliko godina napretka, lani je također bilo manji u odnosu na 2005. godinu. Samo sira lani je uvezeno u vrijednosti 40,8 milijuna dolara, a izvezeno za 5,3 milijuna dolara.

HSP-ovi saborski zastupnici Miroslav Rožić i Pero Kovačević na današnjoj su konferenciji za novinare Vladu prozvali da kroz prijelazne odredbe prijedloga novog zakona o hrani namjerava u potpunosti liberalizirati uvoz GMO-a.

Pravaši su upozorili da predloženi zakon u prijelaznim odredbama predviđa ukidanje sadašnjeg Zakona o GMO-u, koji je, tumače, jedina prepreka neograničenom uvozu i uvođenju u okoliš GMO sjemena i stočne hrane na bazi GMO-a.

"Hrvatska poljoprivreda je mrtva ako počnemo uvoziti genetski modificirano sjeme različitih žitarica jer gubi jedinu prednost pred konkurentima, a to je ekološki čista proizvodnja", ocijenio je Rožić. Kazao je i da Europska Unija svojim članicama preporučuje da u najvećoj mogućoj mjeri spriječe širenje GMO-a, što Rožić tumači kao preporuku da se zabrani uvoz takvog sjemena i stočne hrane.

Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma
Ustvrdio je i da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da predloženi zakon donese do kraja ožujka, što smatra licemjerjem jer, kako je kazao, štite svoje članice, a Hrvatsku žele prisiliti na neograničen uvoz GMO-a.

Neprihvatljivo mu je i objašnjenje Vlade da predloženi zakon uvodi europske standarde. "Jedina prilagodba je u tome što će ovaj zakon Hrvatskoj omogućiti da bude zagađena kao i EU", rekao je Rožić.

Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma. "Zahvaljujem svima koji su svojim odlaskom uništili kvorum i omogućili HSP-u da opstruira ovakav zakon", dodao je Rožić.

Kovačević je pak ustvrdio da zakone kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim propisima prevode nestručni ljudi, te da je iz niza tekstova vidljivo da je riječ o nerazumijevanju europske prave stečevine i doslovnim prijevodima. (Hina)

VIROVITICA - Nije istina da Županija bilo što skriva kada je riječ o pojavi trovanja divljači teškim metalima, nego u suradnji s mjerodavnim državnim tijelima, pa i policijom koja traga za mogućim mjestima onečišćenja, poduzima sve zakonom predviđene mjere kako bi zaštitila zdravlje stanovništva - rečeno je jučer na proširenoj sjednici Županijskog ekostožera u Virovitici, na kojoj su predstavnici državnih ministarstava i zdravstvenih i veterinarskih institucija stručno raspravljalo o pojavi koja je zabrinula građane.
- Kako je i dalje, u određenom postotku, u uzorcima mesa divljači nedopuštena količina ponajviše olova, pozvali smo stručnjake da predlože mjere daljeg postupanja - rekao je župan dr. Stjepan Feketić.

Nije bilo propusta
- To što su u tu nađeni nalazi s nešto većim količinama metala i što je najviše pozitivnih uzoraka, to nije samo u našoj županiji. Dodatnim pretraživanjem u siječnju kod 98 životinja otkriveno je 20 uzoraka pozitivnih na kadmij, 10 uzoraka pozitivnih na olovo, četiri na živu, a koncentracije u bubrezima i jetri bile su nekoliko puta više od dopuštenih - rekao je Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede, ističući da državna tijela iz dana u dan prate stanje i dosad u postupanju ništa nije bilo propušteno.

Zatrovano meso divljači u šest županija
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva potvrdili su da od 1998. godine u Hrvatskoj analiziraju ostatke divljači. U 2006. godini napravljene su 6903 analize različitih uzoraka životinja, a u 76 uzorkovanih životinja dobiveni su pozitivni nalazi. Od toga u divljači su 63 pozitivna nalaza. Uzorkovali smo 92 komada mišićnog tkiva, 93 uzorka jetre divljači, 89 bubrega, a na tim uzorcima napravljeno je 327 analiza na teške metale. Više od dopuštenih količina nađeni su za kadmij 49 uzoraka, olovo šest, živu sedam uzoraka i arsen devet uzoraka, a divljač je iz Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Varaždinske županije.

Kad bi europske “kumice” doista poštovale apsurdne zakone koje su im namijenili birokrati, paralizirale bi cijeli prehrambeni sektor, naglasio je bivši talijanski ministar prometa, a zatim i zdravstva Raffaele Costa, koji je talijanskom magazinu Il Duemila otkrio 34 primjera sitničavosti europskih birokrata koji su se dovođenju voća i povrća “u red” posvetili kao da je riječ o pitanjima od sudbinskog značenja.

No kako Hrvatska još nema pravo glasa u Europskoj uniji, nego se zasad mora što više približiti zahtjevima te zajednice da bi joj se priključila, navest ćemo nekoliko smjernica za naše kumice kako bi impresionirale moguće goste iz Europske unije. Preporučujemo im usto da nabave školsko ravnalo, kutomjer i pribor kao za pokuse na nastavi kemije.

1. Očišćena prokulica, odnosno kelj pupčar, mora imati promjer veći od 10 milimetara, a ako nije očišćena, veći od 15 milimetara.

2. Šparoge na dnu stabljike moraju imati rez što je moguće okomitiji. No, kako bi šparoge u vezicama što bolje izgledale, one s vanjskog dijela stručka mogu biti blago koso rezane, a visina reza ne smije biti viša od jednog centimetra.

3. Cvjetača “druge kategorije” smije imati najviše pet listića, koji na izdanku moraju biti blijedozelene boje.

4. Zelenoj je salati dopuštena boja koja vuče na crveno ako je prouzročena padom temperature tijekom vegetacijskog ciklusa.

5. Sok bobica grožđa mora imati indeks refrakcije od 12 stupnjeva Brixa (ma što to značilo), no samo ako je riječ o sortama alphonse, lavallee, cardinal i victoria. Ostale vrste grožđa sa sjemenkama moraju imati indeks refrakcije 13 stupnjeva Brixa, a one bez sjemenki – 14 stupnjeva.
(Večernji list)