Marketing
Kratke...
U blizini farme Holštajn kod pustare Orlovnjak u općini Antunovac, u dvije otkrivene jame leže strvine desetaka, a možda i stotina, mrtvih krava!
više
Od rojeva muha nemoguće je prići blizu samih jama, a nepodnošljiv smrad se širi kilometrima daleko. Na to su se čak žalili i mještani susjedne Tenje, ali nikako nisu mogli pronaći mjesto niti uzrok smrada. Željko Jurkić, komunalni redar općine Antunovac, po prijavi građana obišao je teren i naišao na ovaj strašan prizor.
- Ovo je užasno. Očigledno je da netko uginulu stoku ne zbrinjava kako treba. Lešine crknutih krava su samo nabacane u jame. Tijekom dana i noći razvlače ih lisice, psi, divlje svinje. Utvrdio sam činjenično stanje na terenu i obavijestio načelnika općine Antunovac, a u ponedjeljak (danas op.a.) ću podnijeti i službeno izviješće da se može točno utvrditi kome trupla uginulih životinja pripadaju, kazao je Željko Jurkić, nadležni komunalni redar.
U dvije jame, na mjestu koje se zove Bricin bunar, duge tridesetak i širokih oko pet metara ima na desetke tijela uginule stoke. U jednoj jami su čak ostali samo kostur, tako da nema govora o pravilnom zbrinjavanju mrtve stoke.
- Na farmi Holštajn koja se bavi proizvodnjom mlijeka ima preko 1500 krava. Već duže imamo pritužbi i mještana iz okolnih sela na nesnosan smrad koji se širi i da ispuštaju fekalije u odvodne kanale. Veliki je problem što se ovdje nalazi gusta kanalska mreža, a i sami bajer, tek na nekih pedesetak metara zračne linije, u kojem se nalazi arteški bunar. Da bilo kakav otrov dođe u tu vodu u vrlo kratkom roku moglo bi doći do katastrofalnih posljedica za ljude koji se njome koriste. Podnijet ćemo izviješća i zatražiti od nadležnih službi, prvenstveno Sanitarne inspekcije, da uvrde čije su to crknute životinje. Od same farme Holštajn tražit ćemo da nam pokažu svoje elaborate o zbrinjavanju uginule stoke, govori Ivan Anušić, načelnik općine Antunovac.
Od kako je došlo lijepo vrijeme stanovnici Antunovca i okolnih mjesta ne mogu disati od smrada iz ovih jama, a dijelovi crkotina razbacani su posvuda od noćnih pohoda divljih životinja. Sada je na redu sanitarna i veterinarska inspekcija, te ostale nadležne službe da utvrde počinitelje i saniraju strvinište.
Glas Slavonije
više
Od rojeva muha nemoguće je prići blizu samih jama, a nepodnošljiv smrad se širi kilometrima daleko. Na to su se čak žalili i mještani susjedne Tenje, ali nikako nisu mogli pronaći mjesto niti uzrok smrada. Željko Jurkić, komunalni redar općine Antunovac, po prijavi građana obišao je teren i naišao na ovaj strašan prizor.
- Ovo je užasno. Očigledno je da netko uginulu stoku ne zbrinjava kako treba. Lešine crknutih krava su samo nabacane u jame. Tijekom dana i noći razvlače ih lisice, psi, divlje svinje. Utvrdio sam činjenično stanje na terenu i obavijestio načelnika općine Antunovac, a u ponedjeljak (danas op.a.) ću podnijeti i službeno izviješće da se može točno utvrditi kome trupla uginulih životinja pripadaju, kazao je Željko Jurkić, nadležni komunalni redar.
U dvije jame, na mjestu koje se zove Bricin bunar, duge tridesetak i širokih oko pet metara ima na desetke tijela uginule stoke. U jednoj jami su čak ostali samo kostur, tako da nema govora o pravilnom zbrinjavanju mrtve stoke.
- Na farmi Holštajn koja se bavi proizvodnjom mlijeka ima preko 1500 krava. Već duže imamo pritužbi i mještana iz okolnih sela na nesnosan smrad koji se širi i da ispuštaju fekalije u odvodne kanale. Veliki je problem što se ovdje nalazi gusta kanalska mreža, a i sami bajer, tek na nekih pedesetak metara zračne linije, u kojem se nalazi arteški bunar. Da bilo kakav otrov dođe u tu vodu u vrlo kratkom roku moglo bi doći do katastrofalnih posljedica za ljude koji se njome koriste. Podnijet ćemo izviješća i zatražiti od nadležnih službi, prvenstveno Sanitarne inspekcije, da uvrde čije su to crknute životinje. Od same farme Holštajn tražit ćemo da nam pokažu svoje elaborate o zbrinjavanju uginule stoke, govori Ivan Anušić, načelnik općine Antunovac.
Od kako je došlo lijepo vrijeme stanovnici Antunovca i okolnih mjesta ne mogu disati od smrada iz ovih jama, a dijelovi crkotina razbacani su posvuda od noćnih pohoda divljih životinja. Sada je na redu sanitarna i veterinarska inspekcija, te ostale nadležne službe da utvrde počinitelje i saniraju strvinište.
Glas Slavonije
Predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt izjavila je danas u Osijeku kako Hrvatska u području poljoprivrede uopće nije spremna za ulazak u Europsku uniju".
više
Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".
Sadašnju Vladu vodio je trgovačko-uvoznički lobi, a njezina politika pogubna je za domaću proizvodnju i najviše je pogodila mala i srednja obiteljska gospodarstva, koja se gase, a mladi ljudi napuštaju selo, ocijenila je i dodala da je politika poticaja usmjerena praktički na davanje socijalne pomoći, a poljoprivreda se nije prilagodila izazovima EU-a.
Kazala je kako DC svoj program temelji na proizvodnji i izvozu te jasnoj strategiji stvaranja hrvatskoga poljoprivrednog proizvoda s kojim Hrvatska ulazi u EU. Dodala je kako se DC zauzima za okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, davanje državne zemlje u koncesiju na 99 godina za jednu kunu, osnivanje agrobanke, koja bi financirala poljoprivrednike, te izgradnju natapnog sustava koji je, kako tvrdi, unatoč velikom vodnom bogatstvu u Hrvatskoj, "potpuno zapušten".
Pravaši su upozorili da predloženi zakon u prijelaznim odredbama predviđa ukidanje sadašnjeg Zakona o GMO-u, koji je, tumače, jedina prepreka neograničenom uvozu i uvođenju u okoliš GMO sjemena i stočne hrane na bazi GMO-a.
"Hrvatska poljoprivreda je mrtva ako počnemo uvoziti genetski modificirano sjeme različitih žitarica jer gubi jedinu prednost pred konkurentima, a to je ekološki čista proizvodnja", ocijenio je Rožić. Kazao je i da Europska Unija svojim članicama preporučuje da u najvećoj mogućoj mjeri spriječe širenje GMO-a, što Rožić tumači kao preporuku da se zabrani uvoz takvog sjemena i stočne hrane.
Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma
Ustvrdio je i da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da predloženi zakon donese do kraja ožujka, što smatra licemjerjem jer, kako je kazao, štite svoje članice, a Hrvatsku žele prisiliti na neograničen uvoz GMO-a.
Neprihvatljivo mu je i objašnjenje Vlade da predloženi zakon uvodi europske standarde. "Jedina prilagodba je u tome što će ovaj zakon Hrvatskoj omogućiti da bude zagađena kao i EU", rekao je Rožić.
Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma. "Zahvaljujem svima koji su svojim odlaskom uništili kvorum i omogućili HSP-u da opstruira ovakav zakon", dodao je Rožić.
Kovačević je pak ustvrdio da zakone kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim propisima prevode nestručni ljudi, te da je iz niza tekstova vidljivo da je riječ o nerazumijevanju eur Večernji listopske prave stečevine i doslovnim prijevodima.
više
Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".
Sadašnju Vladu vodio je trgovačko-uvoznički lobi, a njezina politika pogubna je za domaću proizvodnju i najviše je pogodila mala i srednja obiteljska gospodarstva, koja se gase, a mladi ljudi napuštaju selo, ocijenila je i dodala da je politika poticaja usmjerena praktički na davanje socijalne pomoći, a poljoprivreda se nije prilagodila izazovima EU-a.
Kazala je kako DC svoj program temelji na proizvodnji i izvozu te jasnoj strategiji stvaranja hrvatskoga poljoprivrednog proizvoda s kojim Hrvatska ulazi u EU. Dodala je kako se DC zauzima za okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, davanje državne zemlje u koncesiju na 99 godina za jednu kunu, osnivanje agrobanke, koja bi financirala poljoprivrednike, te izgradnju natapnog sustava koji je, kako tvrdi, unatoč velikom vodnom bogatstvu u Hrvatskoj, "potpuno zapušten".
Pravaši su upozorili da predloženi zakon u prijelaznim odredbama predviđa ukidanje sadašnjeg Zakona o GMO-u, koji je, tumače, jedina prepreka neograničenom uvozu i uvođenju u okoliš GMO sjemena i stočne hrane na bazi GMO-a.
"Hrvatska poljoprivreda je mrtva ako počnemo uvoziti genetski modificirano sjeme različitih žitarica jer gubi jedinu prednost pred konkurentima, a to je ekološki čista proizvodnja", ocijenio je Rožić. Kazao je i da Europska Unija svojim članicama preporučuje da u najvećoj mogućoj mjeri spriječe širenje GMO-a, što Rožić tumači kao preporuku da se zabrani uvoz takvog sjemena i stočne hrane.
Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma
Ustvrdio je i da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da predloženi zakon donese do kraja ožujka, što smatra licemjerjem jer, kako je kazao, štite svoje članice, a Hrvatsku žele prisiliti na neograničen uvoz GMO-a.
Neprihvatljivo mu je i objašnjenje Vlade da predloženi zakon uvodi europske standarde. "Jedina prilagodba je u tome što će ovaj zakon Hrvatskoj omogućiti da bude zagađena kao i EU", rekao je Rožić.
Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma. "Zahvaljujem svima koji su svojim odlaskom uništili kvorum i omogućili HSP-u da opstruira ovakav zakon", dodao je Rožić.
Kovačević je pak ustvrdio da zakone kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim propisima prevode nestručni ljudi, te da je iz niza tekstova vidljivo da je riječ o nerazumijevanju eur Večernji listopske prave stečevine i doslovnim prijevodima.
Srpskim poljoprivrednicima glavna rekreacija je odlazak u bordel
više
Udruga noćnih barova Srbije zalaže se za legalizaciju prostitucije, a uskoro im stiže i velika potpora iz sindikata poljoprovrednika Srbije iz Požege, koji će se svim sredstvima boriti da se njihov zahtjev za legalizacijom usitinu i usvoji.
Mišo Adašević, predsjednik toga sindikata, izjavio je kako se svi članovi sindikata, njih preko 70.000 slažu s njegovom idejom da podrže zahtjev za legalizacijom prostitucije. Adašević, inače iz Požege, smatra da ima jake argumente da se donese zakon o legalizaciji prostitucije u Srbiji.
"Mladim poljoprivrednicima u Srbiji to je glavna rekreacija i zašto ne legalizirati prostituciju?! S druge strane, najvažnije od svega je da se u Srbiji počne rađati što više djece, a dolazak u bordel je muškarcima kao neka vrsta obuke", izjavio je Adašević.
On svoje stavove potkrepljuje i tvrdnjom da su "u maloj Požegi prije II. svjetskog rata, u tada bogatoj i uređenoj Srbiji radila dva bordela", i da je njegov pradjeda, koji je subotom redovno posjećivao jedan od njih, u "to vrijeme imao devetero djece".
Adašević je također vrlo upućen u vrstu klijentele koja je tada posjećivala bordele... "Točno se znalo: radnim danom i subotom prije podne u bordel su išli radnici i vlasnici polja, subotom popodne su dolazili vojnici, a navečer policajci. Adašević se nada da će svojim argumentima pridonijeti da se u Srbiji što prije legalizira prostitucija. Večernji list
više
Udruga noćnih barova Srbije zalaže se za legalizaciju prostitucije, a uskoro im stiže i velika potpora iz sindikata poljoprovrednika Srbije iz Požege, koji će se svim sredstvima boriti da se njihov zahtjev za legalizacijom usitinu i usvoji.
Mišo Adašević, predsjednik toga sindikata, izjavio je kako se svi članovi sindikata, njih preko 70.000 slažu s njegovom idejom da podrže zahtjev za legalizacijom prostitucije. Adašević, inače iz Požege, smatra da ima jake argumente da se donese zakon o legalizaciji prostitucije u Srbiji.
"Mladim poljoprivrednicima u Srbiji to je glavna rekreacija i zašto ne legalizirati prostituciju?! S druge strane, najvažnije od svega je da se u Srbiji počne rađati što više djece, a dolazak u bordel je muškarcima kao neka vrsta obuke", izjavio je Adašević.
On svoje stavove potkrepljuje i tvrdnjom da su "u maloj Požegi prije II. svjetskog rata, u tada bogatoj i uređenoj Srbiji radila dva bordela", i da je njegov pradjeda, koji je subotom redovno posjećivao jedan od njih, u "to vrijeme imao devetero djece".
Adašević je također vrlo upućen u vrstu klijentele koja je tada posjećivala bordele... "Točno se znalo: radnim danom i subotom prije podne u bordel su išli radnici i vlasnici polja, subotom popodne su dolazili vojnici, a navečer policajci. Adašević se nada da će svojim argumentima pridonijeti da se u Srbiji što prije legalizira prostitucija. Večernji list
"Ministru poljoprivrede bi trebalo zabraniti da bude ministar, a Ministarstvo poljoprivrede bi moralo romijeniti naziv u "ministarstvo uvoza hrane".
više
više
S ovakvim ministrom i ministarstvom hrvatski seljaci ne mogu preživjeti. Divim se proizvođačima svinja koji unatoč svemu opstaju", ustvrdio je Marijan Šinko, predsjednik bjelovarskog ogranka Hrvatskog seljačkog saveza na konferenciji za novinare u Bjelovaru.
Prema njegovim riječima, meso je nakon prvog ovogodišnjeg interventnog otkupa (do kojeg je i došlo jer je država
uvezla previše jeftinog svinjskog mesa za Božić) ponovo uvezeno iz Europe po jedan euro za kilogram, te iz Kine po 120 kuna za svinjsku polovicu.
To je pak, prema riječima dopredsjednika Saveza Josipa Golubića, rezultiralo sniženjem cijene. Pritom je domaći
proizvođač, umjesto da svinje proda dok imaju idealnu težinu, morao nastaviti hraniti životinje nabijajući si dodatne troškove u vrijeme kada je cijena kukuruza narasla na kunu po kilogramu.
Golubić je dodao da mesne tvrtke proizvođačima nisu htjele platiti više od šest ili sedam kuna za kilogram.
"Upravo zahvaljujući interventnom otkupu u kojem je država subvencionirala mesnu industriju, a ne proizvođače cijene su pale iako u zakonu jasno stoji da se po mesnoj jedinici plaća 18 lipa. Mesne tvrtke nude pak samo 12 lipa", pojasnio je Golubić.
Vijesnik
Prema njegovim riječima, meso je nakon prvog ovogodišnjeg interventnog otkupa (do kojeg je i došlo jer je država
uvezla previše jeftinog svinjskog mesa za Božić) ponovo uvezeno iz Europe po jedan euro za kilogram, te iz Kine po 120 kuna za svinjsku polovicu.
To je pak, prema riječima dopredsjednika Saveza Josipa Golubića, rezultiralo sniženjem cijene. Pritom je domaći
proizvođač, umjesto da svinje proda dok imaju idealnu težinu, morao nastaviti hraniti životinje nabijajući si dodatne troškove u vrijeme kada je cijena kukuruza narasla na kunu po kilogramu.
Golubić je dodao da mesne tvrtke proizvođačima nisu htjele platiti više od šest ili sedam kuna za kilogram.
"Upravo zahvaljujući interventnom otkupu u kojem je država subvencionirala mesnu industriju, a ne proizvođače cijene su pale iako u zakonu jasno stoji da se po mesnoj jedinici plaća 18 lipa. Mesne tvrtke nude pak samo 12 lipa", pojasnio je Golubić.
Vijesnik
Tyson Foods, najveći svjetski proizvođač mesa, najavio da će dizel proizvoditi iz svinjske masti
više
Kako riješiti svjetsku energetsku krizu? Rješenje su pronašli američka naftna kompanija ConocoPhillips i Tyson Foods, najveći svjetski proizvođač mesa, koji su najavili da će dizel proizvoditi iz svinjske masti.
No, za pokretanje motora automobila, neće samo koristiti svinjsku mast, kako najavljuju, koristit će i krave i kokoši. Izjavili su da će ovaj obnovljivi izvor energije biti puno čišći od uobičajenog dizela. Nadaju se da će ponuda "životinjske masti" na benzinskim crpkama biti u ponudi dok kraja godine.
"To je kemijski ekvivalent dizelu. Ima nisku razinu ugljičnog-dioksida, nimalo sumpora, toliko pozitivne koristi za okolinu ", izjavio je Geoff Webster, predstavnik Tyson Foodsa. U roku dvije godine, ConocoPhillips predviđa da će prodati preko 175 milijuna galona (1 galon=4 litre) životinjskog dizela na godinu.
Životinjska masnoća se često koristi kao sastojak za sapune, kozmetiku i životinjsku prehranu, no ovaj način korištenja životinja je nešto sasvim drugo. Kompanija očekuje da će u idućih nekoliko godina potrošiti oko 100 milijuna dolara.
Dok drugi dizelski produkti, kao što je bio etanol, koriste žito, palmino ulje i šećernu trsku, životinjski dizel se neće proizvoditi nauštrb prehrambene industrije.
"Mi nećemo uzgajati životinje samo da bismo dobili što više masnoće za gorivo. Uzimat ćemo postojeću masnoću životinja", izjavio je Webster, te dodao kako su o ovome razgovarali s brojnim vegetarijanskim i religijskim grupama, jer postoji određena doza straha da se životinjski dizel neće baš svima sviđati, prvenstveno zbog etike.
Večernji list
više
Kako riješiti svjetsku energetsku krizu? Rješenje su pronašli američka naftna kompanija ConocoPhillips i Tyson Foods, najveći svjetski proizvođač mesa, koji su najavili da će dizel proizvoditi iz svinjske masti.
No, za pokretanje motora automobila, neće samo koristiti svinjsku mast, kako najavljuju, koristit će i krave i kokoši. Izjavili su da će ovaj obnovljivi izvor energije biti puno čišći od uobičajenog dizela. Nadaju se da će ponuda "životinjske masti" na benzinskim crpkama biti u ponudi dok kraja godine.
"To je kemijski ekvivalent dizelu. Ima nisku razinu ugljičnog-dioksida, nimalo sumpora, toliko pozitivne koristi za okolinu ", izjavio je Geoff Webster, predstavnik Tyson Foodsa. U roku dvije godine, ConocoPhillips predviđa da će prodati preko 175 milijuna galona (1 galon=4 litre) životinjskog dizela na godinu.
Životinjska masnoća se često koristi kao sastojak za sapune, kozmetiku i životinjsku prehranu, no ovaj način korištenja životinja je nešto sasvim drugo. Kompanija očekuje da će u idućih nekoliko godina potrošiti oko 100 milijuna dolara.
Dok drugi dizelski produkti, kao što je bio etanol, koriste žito, palmino ulje i šećernu trsku, životinjski dizel se neće proizvoditi nauštrb prehrambene industrije.
"Mi nećemo uzgajati životinje samo da bismo dobili što više masnoće za gorivo. Uzimat ćemo postojeću masnoću životinja", izjavio je Webster, te dodao kako su o ovome razgovarali s brojnim vegetarijanskim i religijskim grupama, jer postoji određena doza straha da se životinjski dizel neće baš svima sviđati, prvenstveno zbog etike.
Večernji list
Što je CAP
više
Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".
Čak 54 posto građana EU nikad nije čulo za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, skraćeno nazvanu CAP, pokazala je anketa Eurobarometera. Od 43 posto ispitanika koji znaju barem nešto o CAP-u, 34 posto njih "ne zna točno o čemu je riječ", a samo devet posto zna što se krije iza tog pojma.
Najupućeniji su Francuzi, kojih je 64 posto čulo za CAP ili točno zna o čemu je riječ. Na drugom su mjestu Irci (61 posto upućenih u CAP), a na trećem Poljaci (60 posto "znalaca"). Najslabiju upućenost pokazali su ispitanici na Malti, u Estoniji, Češkoj i Mađarskoj. Većina ispitanika izjavila je da se općenito slabo razumije u poljoprivredne teme, pri čemu je 26 posto njih izjavilo da se smatra potpuno neinformiranima o zbivanjima na tom području, 46 posto njih "nije baš dobro informirano", a samo njih 24 posto smatra se "vrlo ili prilično dobro informiranima".
Među pojedinim članicama EU najboljim se poznavateljima poljoprivredne tematike smatraju Danci, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Finci i Poljaci. S druge pak strane, Europljani načelno pripisuju veliku važnost poljoprivredi i seoskim područjima. Čak 88 posto ispitanika smatra ih važnima, odnosno vrlo važnima za budućnost Starog kontinenta. Oko te ocjene vlada visoka razina suglasnosti u EU, a isti su rezultat pokazale i prethodne Eurobarometerove ankete.Najvažnija je zadaća poljoprivrednika, po mišljenju građana EU, opskrba stanovništva zdravim i sigurnim proizvodima. Dvije trećine ispitanika izrazilo je zadovoljstvo i reformom CAP-a smatrajući opravdanim i smanjenje subvencija u slučaju nepoštivanja propisa o zaštiti životinja i okoliša. Aktualna proračunska sredstva za poljoprivredu, na koja otpada čak 40 posto proračuna EU, smatra opravdanima 45 posto ispitanika, dok ih 15 posto smatra nedostatnima a 16 posto previsokima. Pritom 32 posto ispitanika priželjkuje da EU i ubuduće izdvaja podjednako velika sredstva za poljoprivredu, 26 posto njih priželjkuje njihovo povećanje a 17 posto smanjenje. Eurobarometer je proveo anketu između studenog i prosinca 2006. obuhvativši njome 25 tisuća građana EU. a Miki blog
više
Na prvom predstavljanju predizbornog programa stranke za poljoprivredu Škare-Ožbolt je ustvrdila kako je "dosadašnja liberalizacija tržišta, kroz ugovor s EU-om, dovela do velikog povećanja uvoza, a Hrvatska je danas, promatrano po stanovniku, najveći uvoznik hrane u Europi".
Čak 54 posto građana EU nikad nije čulo za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, skraćeno nazvanu CAP, pokazala je anketa Eurobarometera. Od 43 posto ispitanika koji znaju barem nešto o CAP-u, 34 posto njih "ne zna točno o čemu je riječ", a samo devet posto zna što se krije iza tog pojma.
Najupućeniji su Francuzi, kojih je 64 posto čulo za CAP ili točno zna o čemu je riječ. Na drugom su mjestu Irci (61 posto upućenih u CAP), a na trećem Poljaci (60 posto "znalaca"). Najslabiju upućenost pokazali su ispitanici na Malti, u Estoniji, Češkoj i Mađarskoj. Većina ispitanika izjavila je da se općenito slabo razumije u poljoprivredne teme, pri čemu je 26 posto njih izjavilo da se smatra potpuno neinformiranima o zbivanjima na tom području, 46 posto njih "nije baš dobro informirano", a samo njih 24 posto smatra se "vrlo ili prilično dobro informiranima".
Među pojedinim članicama EU najboljim se poznavateljima poljoprivredne tematike smatraju Danci, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Finci i Poljaci. S druge pak strane, Europljani načelno pripisuju veliku važnost poljoprivredi i seoskim područjima. Čak 88 posto ispitanika smatra ih važnima, odnosno vrlo važnima za budućnost Starog kontinenta. Oko te ocjene vlada visoka razina suglasnosti u EU, a isti su rezultat pokazale i prethodne Eurobarometerove ankete.Najvažnija je zadaća poljoprivrednika, po mišljenju građana EU, opskrba stanovništva zdravim i sigurnim proizvodima. Dvije trećine ispitanika izrazilo je zadovoljstvo i reformom CAP-a smatrajući opravdanim i smanjenje subvencija u slučaju nepoštivanja propisa o zaštiti životinja i okoliša. Aktualna proračunska sredstva za poljoprivredu, na koja otpada čak 40 posto proračuna EU, smatra opravdanima 45 posto ispitanika, dok ih 15 posto smatra nedostatnima a 16 posto previsokima. Pritom 32 posto ispitanika priželjkuje da EU i ubuduće izdvaja podjednako velika sredstva za poljoprivredu, 26 posto njih priželjkuje njihovo povećanje a 17 posto smanjenje. Eurobarometer je proveo anketu između studenog i prosinca 2006. obuhvativši njome 25 tisuća građana EU. a Miki blog
Najpoznatiji seljak, Antun Laslo, proputovao Europom pa se i razočarao
više
Mnogi bi najpoznatijem seljaku u Hrvata, čelniku ZUSSB-a Antunu Laslu, pozavidjeli na "ištambiljanosti" putovnice. SAD, Poljska, Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska... zemlje su odredišta njegovih isključivo radnih, ne turističkih, putovanja, a u okviru članstva u povjerenstvima i pregovaračkom timu za poljoprivredu u približavnaju EU, pa se s putovanja u pravilu ne vraća sa suvenirima, nego s dojmovima o tuđim agrarima. Svijet je počeo obilaziti 1981., za bivši PIK, kada je kao član Kluba proizvođača 100 i 50 posjetio Njemačku, Italiju i bivšu Čehoslovačku. Preletio je 1998. i Atlatnik, posjetivši SAD, državu Montanu, na poziv nepolitičke aosijacije F.L.A.G., koja se bavi ekonomskim savjetovanjem. "Zamišljao sam Ameriku kao savršenu, a ona je jednostavna zemlja. Bavljenje poljoprivredom ondje omogućuje lijepu zadradu, država prati rad poljoprivrednika i on je vrednovan. Najmanje obiteljsko gospodarstvo ima 600 hektara zemlje, organiziran je plan proizvodnje, radi se za poznatog kupca, uz razvijenu burzu roba. No iznenadila me starost njihove mehanizacije i oskudna opremljenost farmi objektima", kaže Laslo, dodajući da je na svojoj farmi primijenio američki uzgoj vani, što se pokazalo dobrim jer rezultira otpornošću životinja. Vidjevši agrarni sustav brojnih zemalja, najviše ga se dojmio najbliži nam, u Austriji, te bi ga, kaže, u približavanju EU bilo najbezbolnije prihvatiti. "Kao dijete išao sam teti u austrijski Ried. Tada su u Austriji plug vukli krava i konj, a kod nas tri konja. Usprkos takvom startu, Austrija, jer nije bila u komunizmu, daleko je odmakla od nas i treba nam biti uzor u poljoprivredi. Smanjila je broj poljoprivrednika, od utrke su odustali mali i neperspektivni, a znatno unaprijedila opremu. Taj je proces kod nas dosta bolan jer naši se ljudi teško ili nikako preorijentiraju na nove trendove. Njihova poljoprivredna komora, kao i ona u Francuskoj, treba nam biti uzor u formiranju naše, čijeg sam osnivačkog povjerenstva član.
Kao u Austriji, i kod nas treba biti nepolitički servis na usluzi seljaku, dati burzu roba, obuku, izrađivati poticaje, pratiti cijene", kaže Laslo. Put ga je nanio i u Rumunjsku; iz nje nosi sasvim drugačije dojmove - prirodnim resursima bogata, no nerazvijena zemlja zastarjele poljoprivrede, zapuštene zemlje, lošeg stočarstva, u njoj se još zna orati konjima, a najveća imanja imaju tri krave, ali je ta zemlja, usprkos tome, prije nas ušla u EU. Putovnicu sprema za novo putovanje: u svibnju, radi formiranja naše poljoprivredne komore, putuje u Pariz, po tamošnja iskustva.
Glas Slavonije
više
Mnogi bi najpoznatijem seljaku u Hrvata, čelniku ZUSSB-a Antunu Laslu, pozavidjeli na "ištambiljanosti" putovnice. SAD, Poljska, Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska... zemlje su odredišta njegovih isključivo radnih, ne turističkih, putovanja, a u okviru članstva u povjerenstvima i pregovaračkom timu za poljoprivredu u približavnaju EU, pa se s putovanja u pravilu ne vraća sa suvenirima, nego s dojmovima o tuđim agrarima. Svijet je počeo obilaziti 1981., za bivši PIK, kada je kao član Kluba proizvođača 100 i 50 posjetio Njemačku, Italiju i bivšu Čehoslovačku. Preletio je 1998. i Atlatnik, posjetivši SAD, državu Montanu, na poziv nepolitičke aosijacije F.L.A.G., koja se bavi ekonomskim savjetovanjem. "Zamišljao sam Ameriku kao savršenu, a ona je jednostavna zemlja. Bavljenje poljoprivredom ondje omogućuje lijepu zadradu, država prati rad poljoprivrednika i on je vrednovan. Najmanje obiteljsko gospodarstvo ima 600 hektara zemlje, organiziran je plan proizvodnje, radi se za poznatog kupca, uz razvijenu burzu roba. No iznenadila me starost njihove mehanizacije i oskudna opremljenost farmi objektima", kaže Laslo, dodajući da je na svojoj farmi primijenio američki uzgoj vani, što se pokazalo dobrim jer rezultira otpornošću životinja. Vidjevši agrarni sustav brojnih zemalja, najviše ga se dojmio najbliži nam, u Austriji, te bi ga, kaže, u približavanju EU bilo najbezbolnije prihvatiti. "Kao dijete išao sam teti u austrijski Ried. Tada su u Austriji plug vukli krava i konj, a kod nas tri konja. Usprkos takvom startu, Austrija, jer nije bila u komunizmu, daleko je odmakla od nas i treba nam biti uzor u poljoprivredi. Smanjila je broj poljoprivrednika, od utrke su odustali mali i neperspektivni, a znatno unaprijedila opremu. Taj je proces kod nas dosta bolan jer naši se ljudi teško ili nikako preorijentiraju na nove trendove. Njihova poljoprivredna komora, kao i ona u Francuskoj, treba nam biti uzor u formiranju naše, čijeg sam osnivačkog povjerenstva član.
Kao u Austriji, i kod nas treba biti nepolitički servis na usluzi seljaku, dati burzu roba, obuku, izrađivati poticaje, pratiti cijene", kaže Laslo. Put ga je nanio i u Rumunjsku; iz nje nosi sasvim drugačije dojmove - prirodnim resursima bogata, no nerazvijena zemlja zastarjele poljoprivrede, zapuštene zemlje, lošeg stočarstva, u njoj se još zna orati konjima, a najveća imanja imaju tri krave, ali je ta zemlja, usprkos tome, prije nas ušla u EU. Putovnicu sprema za novo putovanje: u svibnju, radi formiranja naše poljoprivredne komore, putuje u Pariz, po tamošnja iskustva.
Glas Slavonije
>Post je objavljen 21.04.2007. u 09:37 sati.