|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
26.04.2006., srijeda
- iz screeninga EU komisije...
|
www.europartnersearch.net/
Sektor proizvodnje hrane je u ukupnom GDP-u Republike Hrvatske učestvovao 1999. sa 11,58%, a 2003. 9,93%. U apsolutnim iznosima, te je godine (2003.) vrijednost polj. proizvodnje iznosila 2.49 mld. € (poljoprivreda 1,65 mld. €, prerađivačka industrija 760 mil. €, i duhanska ind. 100 mil. €).
Budžet Ministarstva poljoiprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva je bio 3,1 % od ukupnog budžeta za 2003. (9,4 mld. €).
...
Cijene poljoprivrednih proizvoda primarno ovise o ponudi i potražnji, te znatno variraju od godine do godine uglavnom zbog širokog raspona godišnjih uroda, ali isto tako zbog vrlo loše regulative uvoza iz drugih zemalja. Dugoročno, cijene polj. proizvoda imaju manji porast od cijena polj. inputa. Zbog toga hrvatski farmeri trpe jaku konkurenciju uvoznih polj. proizvoda.
...
Pojedini proizvođači i agrarni stručnjaci osporavaju procjene hrvatske vlade o dobrobiti za poljosektor pri ulasku u EU. Hrvatske glavne prednosti su tip zemljišta, klima, nizak nivo zagađenosti pesticidima, mogućnosti navodnjavanja i raznolikosti proizvoda. Od nedostataka ističe se moguće slaba konkurentnost svojim proizvodima uzrokovana nepripremljenošću prema EU, loš marketing proizvoda, neorganizirano tržište, te neadekvatna ponuda polj. inputa.
...
Članstvo u EU će donijeti i koristi i probleme za hrvatske proizvođače. U jednu ruku to je jedna fer utakmica velikog europskog tržišta, a u drugu ruku nadolazeća velika konkurencija domaćem tržištu. Po priključenju, Hrvatska će prvo etablirati nove
institucije koje će pomoći implementaciju za novih procedura, poticaja, i povećanja spremnosti Hrvatskih proizvođača svim promjenama.
slobodni prijevod by Paor
|
|
|
