|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
05.04.2006., srijeda
Bubalo: Trgovci više neće ‘derati’ seljake
|
Jutarnji list
Već danas poljoprivredni proizvođači s područja Osječko-baranjske županije mogu doći u najbližu poslovnicu Zagrebačke ili Slavonske banke, ispuniti zahtjev za kredit i s pravom se mogu nadati da će dobiti svoj “dio kolača” od ukupno 50 milijuna kuna kreditnih sredstava, koliko je Županijsko poglavarstvo putem te dvije banke osiguralo za kreditiranje proljetne sjetve u ovoj godini.
Na današnjoj “ekspresnoj” sjednici Poglavarstva, na kojoj su županijske glavešine čak 39 točaka “preletjele” za samo 80-ak minuta, naglašeno je da Županija prvi put poseže za ovakvim načinom potpore poljoprivrednicima u sijanju proljetnih kultura.
- Na nedavni natječaj javilo se ukupno sedam poslovnih banaka, a Slavonska i Zagrebačka ponudile su istovjetne, ujedno i najbolje uvjete. Kreditni potencijal u obje banke je po 25 milijuna kuna, a kamatna stopa godišnje inicijalno iznosi 6,5 posto. No, Županija je u svojem proračunu osigurala 300.000 kuna, kojima će subvencionirati kamatu u iznosu od jedan posto. Dakle, ona je u konačnici samo 5,5 posto, što je vrlo povoljno - ocijenio je župan Krešimir Bubalo.
Najniži iznos pojedinačnog kredita je 20.000 kuna, a Županija je, želeći u prvom predu pomoći “malim” proizvođačima, odredila da najviši iznos smije biti 200.000 kuna. Banke će sredstva iz te kreditne linije odobravati najkasnije do 1. lipnja, s tim da ih proizvođači mogu koristiti za nabavu sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, goriva i maziva. Proizvođači - poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge ili trgovačka društva - pak moraju biti u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava registriranim sa sjedištem u Osječkoj županiji. A i kulture se, naravno, moraju sijati na području županije.
- Već danas ćemo službeno potpisati ugovore s obje banke kako bi kreditna linija zaživjela što prije. Ovim želimo spriječiti da veliki trgovci ‘deru’ male poljoprivrednike s kamatom od čak 15 - 20 posto, posebno za repromaterijal, ili da im banke daju nepovoljne kredite - zaključio je župan.
Tomislav Levak
|
|
|
