VUKOVAR 21.OBLJETNICA -18.11.1991-18.11.2012
DAN SJEĆANJA VIŠE OD 50.000 LJUDI NA 21. OBLJETNICI RATNOG STRADANJA GRADA HEROJA HRVATSKA U VUKOVARU Nikad duža kolona sjećanja Vukovar se ne može izbrisati iz misli, pogotovo na ovaj dan kada u molitvi i miru odajemo počast svim žrtvama i herojima, kazao je general Mladen Markač, koji je dočekan pljeskom i ovacijama Sanja BUTIGAN, snimili Gordan PANIĆ, CROPIX U herojski grad Vukovar, simbol hrvatske slobode, slilo se jučer – na 21. obljetnicu ratnog stradanja tog grada na Dunavu – više od 50.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske; došli su s Vukovarcima pokloniti se žrtvama obrane grada u sjećanje na 18. studenoga 1991. godine kada je nakon 87 dana opsade slomljen otpor vukovarskih branitelja, a razoreni grad, u kojem se žrtve broje u tisućama, pretrpio tragediju pada u ruke okupatora na (pre)dugih šest godina. Prema službenim procjenama bila je to dosad najduža »kolona sjećanja« duž 5,5 kilometara križnog puta otprije više od dva desetljeća. Tek trećeg dana na slobodi nakon oslobađajuće presude u Haagu, među Vukovarce došao je i general Mladen Markač, dočekan pljeskom i ovacijama. – Sva srca ovog trena kucaju zajedno, može li biti ljepše – kazao je dok su mu jučer u Vukovaru svi nastojali stisnuti ruku. Dodao je i kako mu je srce reklo da mora doći u Vukovar. Vukovarska djeca – Previše je emotivno, ali beskrajno sam sretan što sam nakon deset kvadrata ćelije došao na slobodu, okružen ovolikom potporom ljudi koji su uvijek bili uz mene i Antu Gotovinu. Mi nismo ratni zločinci, nego časni vojnici hrvatske domovine – dodao je Markač rekavši da je prvi dan na slobodi proveo, smatrajući to obvezom, uz svoje specijalce i oboljele suborce, dok se sada treba nekako vratiti u normalan život. – Vukovar se ne mo Podvučena crta Hodajući u koloni Vukovarom prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je novinarima kako je ove godine obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. posebno s obzirom na oslobađajuću presudu hrvatskim generalima u Haagu. – To je pokazalo da se držimo ispravnog puta i na kraju ćemo i pobijediti – rekla je. Na novinarski upit očekuje li zategnutije odnose sa Srbijom nakon tamošnjih reakcija nezadovoljstva na vijest iz Haaga, odgovorila je da ne očekuje ništa posebno. – Moramo početi gledati u budućnost. Ovo smo završili, podvučena je crta, jasno je i formalno konstatirano što je bilo – rekla je. Matić: Ostaju problemi koje moramo rješavati U koloni sjećanja prvi put u ulozi ministra branitelja Predrag Matić-Fred kazao je kako se sudionici ponosno prisjećaju svih poginulih i nestalih prijatelja i suboraca. – Prije dva dana konačno smo zaključili Domovinski rat. Ostaju problemi koje moramo i nadalje rješavati, a to je pitanje procesuiranja ratnih zločina, potraga za nestalim osobama, daljnja skrb o najtežim ratnim vojnim invalidima i djeci koja su ostala bez roditelja – poručio je ministar. Mladi Jastreb o Manolićevoj komisiji – Hvala hrvatskom narodu što ne zaboravlja svoje temelje. Vukovar su branili Hrvati iz svih krajeva Hrvatske, evo i ovo je dokaz toga – naveo je posljednji zapovjednik obrane Vukovara '91. Branko Borković - Mladi Jastreb rekavši kako je u Vukovaru veličanstveno sjećanje. Spomenuo je i zadovoljstvo time kako je završila presuda u Haagu i potvrdila našu pravičnu borbu za opstojnost, dokazala da Hrvatska nije stvorena na zločinu«. – No, ostao je još jedan dio mrlje koji se zove teret savjesti, Vukovar – Manolićeva komisija – izjavio je Borković. že izbrisati iz misli, pogotovo na ovaj dan kada u molitvi i miru odajemo počast svim žrtvama i herojima koji su branili Vukovar – kazao je novinarima. General Gotovina nije bio u Vukovaru, no mediji su prenijeli njegovu izjavu kako će zasigurno doći pokloniti se žrtvama herojskoga grada. Program Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2012. počeo je, pod geslom »Vukovaru – ime sveto«, okupljanjem u dvorištu vukovarske bolnice odakle je krenula kolona predvođena hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata grada Vukovara i braniteljima, na čelu sa stjegovima, a za njima povijesne postrojbe niza hrvatskih gradova. Pjesmu iz koje je preuzet ovogodišnji moto izveli su Klapa HRM-a »Sv. Juraj«, Mirta Mandić Jozić i tamburaši »Slavonski san«. U koloni sjećanja putem do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata, kojim su u rano jutro vukovarska djeca upalila tisuće lampiona za žrtve '91. godine, pješice su krenuli i državni čelnici. Da se cijela Hrvatska i ove godine došla pokloniti Vukovaru, svjedoči i to da se kolona u jednom trenutku protezala od gradskog središta do groblja izvan grada. Kolona pobjede – Opet smo zajedno ovdje da se sjetimo stradanja Vukovara, svih nevinih žrtava i obećamo djeci da se nikada nešto slično neće ponoviti – kratko je rekao predsjednik Republike Ivo Josipović. Za prvog čovjeka Hrvatskog sabora Josipa Leku značenje Vukovara nije moguće sažeti u jednoj izjavi. – Ali 21 godinu nakon rata mogu reći da je Vukovar visoka škola hrvatske povijesti, budućnosti i tolerancije. Unatoč svim stradanjima što su ih vukovarski građani prošli, valja nam gledati u budućnost – izjavio je novinarima. Hodajući u koloni sjećanja premijer Zoran Milanović opisao je kako se tog dana osjeća u Vukovaru: – Uvijek se miješaju osjećaji i ponosa i tuge, katkad i bijesa, ali sada sve manje. Spomenuo se pritom presude generalima u Haagu kojom su konačno neke stvari zatvorene. – Ostaje pitanje nestalih, ovdje u Vukovaru. Jer za njihove obitelji rat nije završio, i obveza države je da na tome ustraje i dobije podatke, oni negdje sigurno postoje – kazao je premijer. U koloni s Vukovarcima bili su jučer brojni državni dužnosnici, veleposlanici akreditirani u RH, hodočasnici koji su se od ranog jutra slijevali iz cijele Hrvatske.... Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo izrekao je jednu rečenicu: »Kolona sjećanja je kolona pobjede, Bogu hvala da je tako«. |
ANTE GOTOVINA-MLADEN MARKAČ-NEVINI U ZATVORU-MOLITE SE ZA NJIHOVO PUŠTANJE NA SLOBODU.
PRAVDA JE NEKADA SPORA ALI DOSTIŽNA.
NEKOLIKO MILIONA HRVATA DILJEM SVIJETA SA SVOJOM MOLITVOM DOPRINIJELO JE SIGURNO DA TE MOLITVE DRAGOME BOGU BUDU I USLIŠENE,I DA GENERALI ANTE GOTOVINA I MLADEN MARKAĆ BUDU PUŠTENI NA SLOBODU. HVALA VAM GENERALI. A evo i fotografije na kojoj je Kristijan Divovoić-Kiki u društvu generala Ante Gotovine i Mladena Markača i buskupom sisačkim, Vladom Košićem. Za one koji nisu znali Kiki je uspješan student teologije Zagrebu. DAN ODLUKE ŽALBENO VIJEĆE SUTRA OBJAVLJUJE PRAVOMOĆNU PRESUDU HRVATSKIM GENERALIMA Sudbina Gotovine i Markača u rukama suca koji je oslobodio generala Blaškića Žalbenom vijeću predsjeda aktualni predsjednik Haškog suda Theodor Meron, poznat po tome da se ne libi rušiti odluke svojih kolega. Gotovina i Markač u slučaju oslobađajuće presude ili drastičnog smanjenja kazne mogli bi istoga dana stići u Hrvatsku Denis ROMAC Generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koje je prvostupanjski sud osudio na 24 i 18 godina zatvora, bit će sutra pušteni na slobodu ako ih žalbeno vijeće oslobodi ili osudi na kaznu manju od 10 godina i pet mjeseci u Gotovininom i osam godina i pet mjeseci u Markačevom slučaju, zbog pravila haškog suda koje dopušta puštanje osuđenika na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne. Žalbenom vijeću predsjeda aktualni predsjednik Haškog suda Theodor Meron, sudac koji je poznat po tome da se kao član žalbenog vijeća ne libi rušiti odluke svojih kolega. Upravo je Meron bio dovoljno hrabar srušiti prvostupanjsku presudu Tihomiru Blaškiću i dosuditi mu točno onoliku kaznu koliko je Blaškić bio u pritvoru. Meron je izniman pravni stručnjak, vrhunski intelektualac i beskompromisni sudac, za kojeg haški odvjetnici kažu kako je riječ o vrhunskom profesionalcu, koji uvijek ima na umu kako će haške odluke biti upisane i u pravnu povijest, zbog čega je važno i da presude budu stručne i pravedne. Sudac Meron u žalbenom postupku drastično je – s pet na 17 godina – povećao sramotno nisku prvostupanjsku presudu vukovarskom krvniku Veselinu Šljivančaninu, iako je Šljivančanin kao prvi u haškoj povijesti uspio u »reviziji« pravomoćne presude smanjiti pravomoćnu kaznu na 10 godina. Mrlja u karijeri Jedna od rijetkih haških mrlja u Meronovoj karijeri je potpis na odluku kojom je Srbija uspjela zatajiti sadržaj svojih tajnih arhiva, korištenih u procesu protiv Slobodana Miloševića, pred Međunarodnom sudu pravde, u postupku Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida. U slučaju oslobađajuće presude – ako žalbeno vijeće odbaci udruženi zločinački pothvat i ako procijeni da ne postoje temelji za proglašenje krivnje dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagača u zločinačkom pothvatu – Gotovina i Markač će što je prije moguće napustiti pritvorsku jedinicu Haškoga suda u Scheveningenu i nizozemski teritorij, zbog nereguliranog statusa. To bi pak značilo da bi Gotovina i Markač u slučaju oslobađajuće presude ili drastičnog smanjenja kazne, uz hitnu molbu predsjedniku Haškog suda, vjerojatno mogli istoga dana stići u Hrvatsku. U slučaju da žalbeno vijeće odbaci zločinački pothvat, ali potvrdi krivnju dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagača u zločinu, žalbeno vijeće naći će se u nezavidnoj situaciji. Naime, tužiteljstvo u prvostupanjskom suđenju uopće nije dokazivalo taj dio odgovornosti optuženika, zbog čega će žalbeno vijeće ili morati naložiti ponavljanje suđenja u tom dijelu, ili će pak morati na temelju postojećeg dokaznog materijala samo odlučiti o krivnji. Ponavljanje suđenja, zbog izlazne strategije i skorog zatvaranja Haškoga suda, malo je vjerojatno, no u drugom bi slučaju, ako bi žalbeno v Suđenje u brojkama 303 » radna dana trajalo je suđenje; 33 » žrtve navedene u optužnici; 2.687 » dokaza izvelo je tužiteljstvo; 145 » svjedoka ispitano na suđenju; 2.540 » pritvorskih dana, odnosno gotovo sedam godina, proveo je Gotovina u pritvoru do pravomoćne presude; 2.060 » pritvorskih dana, odnosno nešto više od pet i pol godina, proveo je Markač u pritvoru. ijeće donijelo presudu bez dokaznog postupka, optuženicima bilo uskraćeno pravo na žalbu. Najčešće smanjenje kazne Osim toga, žalbeno vijeće nikad nije donijelo odluku umjesto prvostupanjskog vijeća, dok je bilo više odluka o ponavljanju suđenja, pa i nedavno u predmetu protiv kosovskog Albanca Ramuša Haradinaja. U slučaju da žalbeno vijeće potvrdi prvostupanjsku odluku, Gotovina će ostati u zatvoru do 2021., a Markač do 2019. godine, kada odsluže dvije trećine kazne u nekoj od zemalja s kojima UN ima potpisan sporazum o izvršenju kazni. Još je puno drugih scenarija, recimo onaj da žalbeno vijeće zaključi da je postojao udruženi zločinački pothvat, ali ipak odluči umanjiti kaznu Gotovini i Markaču, ili da utvrdi da je zločinački pothvat postojao ali da dvojica generala u njemu nisu sudjelovala. Žalbeno vijeće Haaškoga suda dosad je donijelo ukupno 57 presuda pri čemu je u 32 slučaja potvrdilo presude koje su donijela prvostupanjska vijeća. Najčešće su kazne bile smanjene, i to u slučaju dugogodišnjih kazni od tri do sedam godina, dok je najdrastičnije smanjenje kazne doživio upravo general Blaškić. Statistika nije na strani Gotovine i Markača: od ukupno 161 haškog optuženika, nakon osuđujuće prvostupanjske presude samo su četvorica oslobođeni krivnje u drugom stupnju, i to trojica Hrvata, Mirjan, Zoran i Vlatko Kupreškić, te ratni zapovjednik Srebrenice Naser Orić. |
< | studeni, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |