**KLIKNU VILO SA PAKLARSKIH STIJENA**

PRAVDA JE NEKADA SPORA ALI DOSTIŽNA.
NEKOLIKO MILIONA HRVATA DILJEM SVIJETA SA SVOJOM MOLITVOM DOPRINIJELO JE SIGURNO DA TE MOLITVE DRAGOME BOGU BUDU I USLIŠENE,I DA GENERALI ANTE GOTOVINA I MLADEN MARKAĆ BUDU PUŠTENI NA SLOBODU.
HVALA VAM GENERALI.


A evo i fotografije na kojoj je Kristijan Divovoić-Kiki u društvu generala Ante Gotovine i Mladena Markača i buskupom sisačkim, Vladom Košićem.
Za one koji nisu znali Kiki je uspješan student teologije Zagrebu.








DAN ODLUKE ŽALBENO VIJEĆE SUTRA OBJAVLJUJE PRAVOMOĆNU PRESUDU HRVATSKIM GENERALIMA
Sudbina Gotovine i Markača u rukama suca koji je oslobodio generala Blaškića
Žalbenom vijeću predsjeda aktualni predsjednik Haškog suda Theodor Meron, poznat po tome da se ne libi rušiti odluke svojih kolega. Gotovina i Markač u slučaju oslobađajuće presude ili drastičnog smanjenja kazne mogli bi istoga dana stići u Hrvatsku

Denis ROMAC
Generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koje je prvostupanjski sud osudio na 24 i 18 godina zatvora, bit će sutra pušteni na slobodu ako ih žalbeno vijeće oslobodi ili osudi na kaznu manju od 10 godina i pet mjeseci u Gotovininom i osam godina i pet mjeseci u Markačevom slučaju, zbog pravila haškog suda koje dopušta puštanje osuđenika na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.
Žalbenom vijeću predsjeda aktualni predsjednik Haškog suda Theodor Meron, sudac koji je poznat po tome da se kao član žalbenog vijeća ne libi rušiti odluke svojih kolega.
Upravo je Meron bio dovoljno hrabar srušiti prvostupanjsku presudu Tihomiru Blaškiću i dosuditi mu točno onoliku kaznu koliko je Blaškić bio u pritvoru. Meron je izniman pravni stručnjak, vrhunski intelektualac i beskompromisni sudac, za kojeg haški odvjetnici kažu kako je riječ o vrhunskom profesionalcu, koji uvijek ima na umu kako će haške odluke biti upisane i u pravnu povijest, zbog čega je važno i da presude budu stručne i pravedne.
Sudac Meron u žalbenom postupku drastično je – s pet na 17 godina – povećao sramotno nisku prvostupanjsku presudu vukovarskom krvniku Veselinu Šljivančaninu, iako je Šljivančanin kao prvi u haškoj povijesti uspio u »reviziji« pravomoćne presude smanjiti pravomoćnu kaznu na 10 godina.

Mrlja u karijeri

Jedna od rijetkih haških mrlja u Meronovoj karijeri je potpis na odluku kojom je Srbija uspjela zatajiti sadržaj svojih tajnih arhiva, korištenih u procesu protiv Slobodana Miloševića, pred Međunarodnom sudu pravde, u postupku Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida.
U slučaju oslobađajuće presude – ako žalbeno vijeće odbaci udruženi zločinački pothvat i ako procijeni da ne postoje temelji za proglašenje krivnje dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagača u zločinačkom pothvatu – Gotovina i Markač će što je prije moguće napustiti pritvorsku jedinicu Haškoga suda u Scheveningenu i nizozemski teritorij, zbog nereguliranog statusa. To bi pak značilo da bi Gotovina i Markač u slučaju oslobađajuće presude ili drastičnog smanjenja kazne, uz hitnu molbu predsjedniku Haškog suda, vjerojatno mogli istoga dana stići u Hrvatsku.
U slučaju da žalbeno vijeće odbaci zločinački pothvat, ali potvrdi krivnju dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagača u zločinu, žalbeno vijeće naći će se u nezavidnoj situaciji. Naime, tužiteljstvo u prvostupanjskom suđenju uopće nije dokazivalo taj dio odgovornosti optuženika, zbog čega će žalbeno vijeće ili morati naložiti ponavljanje suđenja u tom dijelu, ili će pak morati na temelju postojećeg dokaznog materijala samo odlučiti o krivnji. Ponavljanje suđenja, zbog izlazne strategije i skorog zatvaranja Haškoga suda, malo je vjerojatno, no u drugom bi slučaju, ako bi žalbeno v
Suđenje u brojkama

303 » radna dana trajalo je suđenje;
33 » žrtve navedene u optužnici;
2.687 » dokaza izvelo je tužiteljstvo;
145 » svjedoka ispitano na suđenju;
2.540 » pritvorskih dana, odnosno gotovo sedam godina, proveo je Gotovina u pritvoru do pravomoćne presude;
2.060 » pritvorskih dana, odnosno nešto više od pet i pol godina, proveo je Markač u pritvoru.
ijeće donijelo presudu bez dokaznog postupka, optuženicima bilo uskraćeno pravo na žalbu.

Najčešće smanjenje kazne

Osim toga, žalbeno vijeće nikad nije donijelo odluku umjesto prvostupanjskog vijeća, dok je bilo više odluka o ponavljanju suđenja, pa i nedavno u predmetu protiv kosovskog Albanca Ramuša Haradinaja.
U slučaju da žalbeno vijeće potvrdi prvostupanjsku odluku, Gotovina će ostati u zatvoru do 2021., a Markač do 2019. godine, kada odsluže dvije trećine kazne u nekoj od zemalja s kojima UN ima potpisan sporazum o izvršenju kazni.
Još je puno drugih scenarija, recimo onaj da žalbeno vijeće zaključi da je postojao udruženi zločinački pothvat, ali ipak odluči umanjiti kaznu Gotovini i Markaču, ili da utvrdi da je zločinački pothvat postojao ali da dvojica generala u njemu nisu sudjelovala.
Žalbeno vijeće Haaškoga suda dosad je donijelo ukupno 57 presuda pri čemu je u 32 slučaja potvrdilo presude koje su donijela prvostupanjska vijeća. Najčešće su kazne bile smanjene, i to u slučaju dugogodišnjih kazni od tri do sedam godina, dok je najdrastičnije smanjenje kazne doživio upravo general Blaškić.
Statistika nije na strani Gotovine i Markača: od ukupno 161 haškog optuženika, nakon osuđujuće prvostupanjske presude samo su četvorica oslobođeni krivnje u drugom stupnju, i to trojica Hrvata, Mirjan, Zoran i Vlatko Kupreškić, te ratni zapovjednik Srebrenice Naser Orić.