U svom svijetu....

Tako je došao i taj dan,sve su pozivnice već bile poslane,a Anira,Dante i ja smo morale što neprimjetnije sve pripremiti za party...Naravno,bilo je teško jer je Eddy cijelo vrijeme hodao za nama gnjaveći nas oko rima za balade...Čini mi se da je zaista zaboravio da mu je rođendan...Inače,sad se ja više brinem o njemu nego on o meni.Bez mene ne može ništa,tako da uvijek svuda ide sa mnom,a kad sam ja u Hogwartsu uvijek se zaposli u Hogsmeadeu da bi se češće vidjeli...
I svake godine on je meni priređivao party,ali ja sam naravno,bila svjesna da mi je rođendan.Ali na te tulume uvijek su dolazili sami neki njegovi prijatelji (čitaj manijakalni luđaci) koji su se svaki put tako napili i razgalamili da su se svi susjedi žalili...
Rođendansko popodne se sve više približavalo,a mi smo postajale sve živčanije jer nas Eddy nije puštao na miru...
Tako da smo bile prisiljene reći mu za taj prokleti party...Ipak je bio sretan...
Polako su počeli stizati gosti...Prvi su stigli moj bratić Seamus i Keira.Keira se odmah počela opravdavati :"Joj,sorry što kasnimo,uvijek nam je bed bio zadnji doći..."-malo sam je čudno pogledala i rekla:"Pa...Zapravo,vi ste prvi."-Keira se ljutio okrenula prema Seamusu i malo tiše rekla(ali dovoljno da sam je mogla čuti): "Znala sam...Uvijek me požuruješ,sad smo tu ko neki jadnici..."-zatim je zacoktala i nastavila :"Uvijek sam ti govorila:ako želiš doći sa stilom,dođi zadnji...Ali ne..."-tu je povisila glas na normalu:"Mi smo morali doći prvi..."-Eddy ju je samo pogledao a ona mu se nasmiješila kad ga je vidjela (u životu nisam vidjela da netko tako brzo mijenja raspoloženja kao ona) i već je nešto počela s njim pričati...
Još kad su se prije upoznali,Eddy je bio jednostavno oduševljen...Tako da smo samo Seamus i ja komentirali kakav je život uz Eddya (jer on je nekada znao doći na praznike)
Sljedeći su došli Alma i njezin brat Alan...Donjeli su Eddyu kolekciju trzalica...Bio je sretan...
Zatim su stigle Diana i Irma...
U cijeloj toj gužvi oko planiranja zabave,nisam niti primjetila koga su sve pozvale Dante i Anira (ja sam bila zadužena za cugu )...Tako da sam se poprilično iznenadila kada su pristigli Jack i Steven...
Sa Stevenom nikada nisam bila u dobrim odnosima pa mi je bilo i čudno da je uopće pristao doći.Zatim je stigla i Agatha,ona je bila zadnja od našeg Hogwartskog društva.Keiri su se zasjajile oči,da bi nakon nekog vremena počela lagana prepirka...Bila je užasnuta zbog Agathinog "spetktakularnog" dolaska (tako je to Keira rekla,a Agatha je samo ušetala na zabavu)...
Atmosfera se podigla kada je Eddy složio krug (u kojem su sjedili svi,a on je bio u sredini i svirao gitaru) i svatko je morao smisliti neki stih u baladi...Tako da je te večeri umro različitim smrtima; od gušenja plinom,do "avade kedavre" i tako dalje,da sada ne nabrajam...Kasnije su se svi napili plamenviskija i pivoslaca i to je postao razuzdani tulum...Svi su naokolo plesali dok su se neki i zatvorili u sobe... ( i to moju,fuj...) Jer bilo je i nekih nepozvanih gostiju s kojima su se cure brzo "skompale"...Eddy je bio sretan kao nikada u životu...Dok su se ovi još opijali,on je sjedio postrance...
Otišla sam do njega da vidim što mu je sad...Samo je sjedio pored jezera i pušio lulu.
"No,Eddy,što ti je sad? Maloprije si bio sretan,ipak ti je 29. rođendan..."-samo je uzdahnuo i upitao me:"Zašto život tako brzo prolazi?? Zašto sam ja tako star? Da sam barem malo mlađi..."-moram priznati da sam se tu pogubila,inače ga sve kužim,ali ovo mu je ipak 29. ,a ne 50. rođendan (znači nije kriza srednjih godina)
"Daj reci,što te muči?"-bila sam uporna.
"Obećaješ da nećeš nikome reći?"-kimnula sam s glavom i rekla :"Da,no,dobro,obećajem"-sumnjičavo me pogledao i rekao:"Zakuni se!"-bilo mi je to totalno smiješno...Te vrtićke fore,ali ipak sam rekla:"No,kunem se,časna riječ, ili što već želiš čuti..."
"Pa...Zapravo...Istina je...Netko mi se sviđa..."-pogledala sam ga sa zanimanjem,nikada još nije bio zainteresiran za nekoga.
"Da..A tko to,ako se smije znati?"-znatiželjno sam ga upitala.
"Pa..u tome i je stvar,glupo je..."-sad mi nije ništa bilo jasno.. "Pa što je glupo,reci...?"
"No dobro,sviđa mi se Keira,znam da je glupo i sve,ali ne mogu si pomoći..."-rekao je ovo takvom silnom brzinom da ga pola toga nisam razumjela...Ali najvažnije sam skopčala :"Molim?!?!?Keira?!?!? Pa ona..joj"-nisam znala što da mu kažem,lupila sam se po glavi...I mislila sam si...Pa njih dvoje su totalno slični...
"Znam da je glupo,a ona je i puno mlađa od mene...Pa mislim,hoda sa Seamusom"-to su sve bile činjenice koje se nisu mogle opovrći...
"Gle,sad trpi,nema ti druge...."-kimnuo je s glavom i briznuo u plač...
Otišla sam vidjeti što se događa u kući...Već je bilo skoro jutro tako da su svi skoro spavali....

-ovo sam ja na "okaljanom" krevetu -

Bilo je rano jutro kada sam začula već dobro poznati zvuk gitare.Nevoljko sam se ustala iz kreveta te sam se samo bacila pod pipu da se umijem.Sišavši u dvorište,imala sam priliku vidjeti već dobro poznati prizor:ujak eddy sjedi na panju i svira svoju nanoviju baladu.Njegove balade najčešće imaju istu melodiju,ali svaki put izmijenu riječi ne bi li umro što strašnijom smrću.Sada sam već prerasla to da me on služi stoga sam ga upitala :"I...Kako ovaj put umireš?"-malo je podigao pogled od gitare te nevoljko odgovorio:"Bacam se pod ludog medvjeda jer mi više nije do života..."-okrenula sam se na drugu stranu da me ne vidi kako se smijem,a kad sam se malo smirila,samo sam zakašljala i komentirala:"Joj,stvarno strašna smrt...Ali meni je bolja bila kada ti je netko stavio sumpornu kiselinu u vodovod pa ...Znaš dalje...Nego,što ćeš za doručak?"-pogledao me kao da sam napravila najveću strahotu na svijetu:"Ja tu upravo tugujem nad svojom pjesmom...I ti samo tako dođeš...I pokvariš mi trenutak tim pitanjem??"-glasno je uzdahnuo nestrpljivo kimajući glavom:"Vidiš kakva si...Niti ti,kao ni tvoja majka ne znaš cijeniti umjetnost,ti tu letiš na metli umjesto da sviraš..."-ovo je bila takva besmislica upravo zbog toga što i ja,i moja mama,volimo umjetnost...Ako,naravno,o njoj govorimo.Nisam ga htjela uvrijediti stoga nisam reagirala na ovu direktnu uvredu i samo sam ponovila pitanje:"I...Što ćeš onda za doručak?"-ovaj put je odlučio biti "dobar" stoga je preko volje odgovorio:"Ma radi što hoćeš,sve je ok,samo mi napravi fini topli kakao..."-baš kad sam se počela aparatirati doviknuo mi je:"Ali nemoj zaboraviti popapriti!",svi oni O u mojoj glavi (znate ono,odlučnost,odredište,blablabla) su mi se pomiješali,pa sam napravila najgoru glupost;glava mi je stigla u kuhinju dok mi je ostatak tijela još uvijek ostao u dvorištu.Ujek Eddy se onesvjestio.Čekala sam sat vremena u ovakvoj pozi dok nisu došli iz Munga po mene da mi to srede...Prvo smo tamo čekali sat vremena na red da bi me kasnije vidarica samo jednim trzajem štapića vratila u normalu.
"Eto to sada tvog papra!"-rekla sam mu kroz smijeh.
"Ja se stvarno nisam šalio."-znala sam ja jako dobro da on to misli za ozbiljno,mislim,nisam ja ta koja jede pasanca u umaku od čokolade....
Kasnije smo stigli doma gdje su me dočekale Dante i Anira,frendice iz Hogwartsa.Pošto sam ja malo starija od njih,ponosno sam se aparatirala posvuda,pa makar i za par metara dalje...Moram li napominjati da sam za svaku sitnicu koristila magiju?? Kako je lijepo biti punoljetan...
Ali prije svega,upoznala sam ih s Eddyem i one su oduševljene...Baš ih je impresionirao...
Inače,zaboravih napomenuti da je moj ujak stručnjak za skupljanje stare "krame" po cijelom dvorištu...Prije je radio u Hogsmeadeu,ali je odustao jer mu posao nije išao...Ali svi ga vole,premda je potpuni propalitet (nema niti dozvolu za aparaciju)...
U ime toga,što je takav propalitet kojemu je slučajno sutra rođendan (na koji je sigurno zaboravio,ili se barem tako pravi),Dante,Anira i ja odlučile smo pripremiti ludi tulum...Sad baš pišemo pozivnice...Pa,da čujem,tko sve želi ići??


Inače,ovo je on u svom "trenutku" smišljanja pjesme (tu mu već suze naviru na oči)

Bok svima,ja sam Kiara.Pohađam Hogwarts,na 7. sam godini,Gryffindorka.Igram metloboj i u ekipi sam vratar.Zauzima mi dosta slobodnog vremena tako da mi ocjene nisu baš bajne.Mislim,solidne su kad se potrudim.Najbolje prijateljce su mi Slytherinke,Keira i Agatha.Trenutno nemam dečka (ali ću ga imati) jer ni za to,nažalost nemam vremena.Imam preslatku vjevericu Vilku koju Keira ponekad (čitaj svakodnevno) voli mrcvariti...
Živim kod ujaka koji je malkice čudan,ali mi je to ok (nikad mi nije dosadno). Njegov poseban specijalitet je pasanac s umakom od čokolade,koji ja,naravno,kao svaki normalan čovjek,ne jedem.Često smišlja balade o samom sebi,najčešće imaju tragičan završetak što ga često tjera u plač ...
Ludosti o mom ujaku,što ćete još vidjeti,čuvam za kasnije.
Ne shvaćam ljude koji ne vole metloboj,kao što su Agatha i Keira...Uvijek okreću očima kada im kažem da moram ići na trening,a Keira ne bi pogledala utakmicu niti da joj platite.Premda je tu i tamo išla gledati Jacka tek reda radi...
One prekrasan ljetni dan iskoriste ljenčareći i jedeći čokoladu pokraj jezera,dok ja uživam u povjetarcu na svojoj Srebrnoj strijeli koja je sada jedna od najpopularnijih metla...



P.S. Ubacujem likove u priču,samo se javite i ostavite opis,ostalo ja sređujem :)...