VIII.

Piše:Ivo Omrčanin

HRVATSKA KRUNA

Povijest u Hrvata nije još postigla onaj stupanj proučavanja kao što povijest to uživa barem kod nekih naroda. Kažem nekih naroda, jer, na pr., pisanje povijesti nije isto što je u Beču, a što je u Berlinu. Nijemci rade na tome da se konačno napiše njemačka povijest, ali eto još se nisu ni dogovorili da to urade i tako pisanje povijesti U Njemačkoj ostaje i dalje kao i prije. A da ne spominjemo pisanje i učenje povijesti u SAD, gdje su protestanti naturili naciji pisanje svoje povijesti, pa običan Amerikanac zna manje povijesti, one prave, nepatvorene povijesti svoje zemlje, nego li običan stranac, gdje se povijest barem donekle podučava, uči i piše prema povijesnoj znanosti.
Pisanje povijesti u Hrvata već stoljećima se piše onako kako to gazda stranac Hrvatima nalaže ili piše. Prije toga pak, malo ima pisanog iz naše povijesti. Ili nije bilo pisano uopće ili je propalo. Ja sam spreman vjerovati da je propalo.

Novu znanost u hrvatsku povijest je u moderno vrijeme najprije unio Stjepan Sakač, a onda Dominik Mandić. Ja sam nastavio građenje hrvatske povijesti na znanosti o. Sakača i o. Mandića. Od toga se u ovaj čas zaustavljam na pitanju kralja u Hrvata. Od kada u Hrvata kralj? Povodom toga jest slavljenje godišnjice prvoga kralja u Hrvata, onako, kako se to spominjalo prošle godine na raznim stranama gdje Hrvati žive. Ali neposredan povod daje mi pisanje dr. Marka Tarle. Dr. Tarle piše u HG, god. 47., br. 1-2 (5,-12; 1. 1977.) kako slijedi:

"Povijesne povelje kažu, kao i kronike onoga doba, da je godine 925. dotadanji kralj Tomislav bio--na Duvanjskom polju--,okružen od velikog mnoštva naroda i velmoža, proglašen i okrunjen za hrvatskog kralja."

Kako dr. Tarle ne kaže koje su to povelje i kronike, teško je znati što on to misli, ali današnja povijesna znanost to ne kaže. Povijesna znanost nije to nikada ni kazala. Pojedinci su to govorili, pisali, a onda je Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu proglasila 1925. kao tisućugodišnjicu krunjenja krunjenja prvoga hrvatskog kralja i, dakako, to se onda tako u glavnom kod Hrvata i govori. Ali povijesna znanost danas zna drugačije.
Pogledajmo.

Nigdje i nitko ne kaže da je Tomislav okrunjen za kralja. Tomislav se spominje u spisima Papa, Ivana VIII., i kronikama kao kralj. Zna se točno što je u njima. Na temelju toga je D. Mandić došao do zaključka da je Tomislav okrunjen 923. godine, vjerojatno na Duvanjskom polju, i to jednom bizantskom krunom.

Nu, i opet. Nitko ne kaže da je Tomislav krunjen 923. godine. Njega tada samo nazivaju kraljem. A nitko i ne kaže da je kruna bila bizantska. Bio je D. Mandić koji je dokazao da je prvo krunjenje hrvatskog kralja obavljeno 753. godine. Na Duvanjskom polju, početkom rujna. Krunidba sv. Budimira (oko 740. do oko 780.) je bila obavljena isto onako kako je bio okrunjen franački kralj Pipin Mali 751. godine. To je bilo prvo krunjenje jednog kralja po obredima Crkve, a to je značilo ponajprije sveto pomazanje (ruku), kao što se to radilo s crkvenim osobama i od onda svi kraljevi Europe su dobili sakralni karakter. Iza toga je obavljeno krunjenje. Pipina je najprije okrunio 751. sv. Bonifacije, a iza toga sam papa Stjepan II. (III.).

Ljetopis Popa Dukljanina označuje lijepo i točno da su Papini izaslanici, koji su okrunili kralja Budimira, našli kralja na Duvanjskom Polju:

"Došavši tako kardinal i biskupi, nadju Kralja na Duvanjskom Polju...Tada kralj naredi da se na istom polju Duvna sakupe svi narodi njegove zemlje i kraljevstva...Od mjesta Duvna, gdje je tada boravio Kralj, i održao se sabor."

Po istom Ljetopisu znamo da se taj Duvanjski Sabor održao za pape Stjepana i bizantinskog cara Mihajla. To je bio papa Stjepan II. (III.) (752.-757.), a bizantinski car je bio Komstantin V. (741.-775.). Papa je poslao kao svoje legate (izaslanike, poklisare) kardinala Honorija i dva biskupa. U takvim slučajevima Papa nikada ne šalje veće izaslansrvo, pa se vidi da su Pape u Rimu krunjenje hrvatskog kralja 753. g. smatrali velikim događajem. Svakako, to je najsvečanije papinsko izaslanstvo koje je ikada koji Papa poslao u Hrvatsku. Znamo kako je to bilo za krunjenje kralja Zvonimira, a ipak se i to smatra velikim događajem.

HRVATSKA 1941.-1945. (Uvod: STARA POVIJEST)

(nastavlja se)