novogradiščanin

13.04.2006., četvrtak


Kamen
Kamioni su pokušali pojesti brdo Pliš povrh Velike. Ondje su domišljati pronašli kvalitetan kamen kojim grade ceste, kuće i tko zna što sve još. Spretni su odlučili kako doći do velike zarade a i zaposliti ljude i obogatiti svoj kraj. U tome su uspjeli i od malog neuglednog sela napravili su čudo, podigli svoj životni standard teškim radom s kamenom, pa još k tome ostvarili gotovo nevjerojatne i šašave dječačke nogometne snove. Do uspjeha se stiglo raznim putovima, pa i političkim prečacima. Ljudi su mislili da tako treba i mora biti. Okamenjene ribe i školjke su ugledale svjetlo dana, a oko njih na okolnim brdima od detonacija su se tresle stari dvorci i utvrde. Mještani misle da je to cijena boljeg života. Izbetonirali su vodotok potoka, a životinje su sa sigurne udaljenosti gledale što se to zbiva. Pobunili su se prijatelji prirode i pokušali objasniti da brdo ne bi trebalo nestati s lice Zemlje. S vrha tog brda ljudi mogu gledati kao ptice, a mogu i polijetati zmajevima bez smrdljivih motora. Spominjali su „ružu vjetrova“ i to da će nestanak brda možda donijeti nepredvidljive promjene. Radnici u poduzeću za proizvodnju kamena su rekli da su ti ljubitelji prirode „nečiji igrači“ i da „što sad oni tu prtljaju“. U Slavoniji ima puno kamenoloma, neki navodno rade kako treba, drugi ne. Neki imaju sve potrebne dozvole kako bi i ljudi i priroda pravedno podijelili Božji dar kamen, a drugi ne. Da li čovjek smije mijenjati prirodu kako mu se prohtije? Možeš bilo gdje uzeti jedan kamen. Mogu li primjerice ja brdo i njegovu nadmorsku visinu izbrisati sa zemljopisne karte i reći da je to u redu? U Dalmaciji u Hercegovini, u Istri ima kamena u izobilju. Hercegovcima i Dalmatincima je kamena „preko glave“. Slavonski hrast se nalazi i na britanskom dvoru, no otkud tolika ljubav i čežnja za slavonskim kamenom? Da li su to Slavonci „kao od kvalitetnog kamena odvaljeni“ (nešto slično znaju reći za mladiće iz kršne Like). „Tko nije grešan neka prvi baci kamen!“, „tko tebe kamenom, ti njega kruhom“. „Kamen kojeg odbaciše graditelji, postade kamen temeljni“. David je onesposobio Golijata kamenom iz praćke. Tko su ti zidari današnjice kojima treba baš slavonski kamen u tolikim količinama? Koja je to zabluda da je Slavonija ravna, kad ima toliko kamena? Možda je Pliš bio otok u nekadašnjoj Panoniji? Ovih dana čujemo da je poduzeće koje je vadilo kamen iz Pliša „otišlo u stečaj“ te da im je stečajni upravitelj tajnik Grada Nove Gradiške. To je druga riječ za to da će ti ljudi ostati bez posla. „Kamen im se odbio od glavu“. Postoji li rješenje i za ljude i za prirodu, i za obitelji koje trebaju zaposlene očeve i majke i za zdravlje, biljke i životinje? Hoće li netko postaviti kamen temeljac nove tvornice u kojoj bi ti ljudi trebali raditi?
- 10:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>