|
|
| studeni, 2011 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Nikola Baras
Dejan Jelić
Nikolina Kišiček
Domagoj Knežević
Petra Kolić
Petra Kovačević
Marina Kuleš
Nataša Marić
Marija Marušić
Miriam Matković
Ivana Novosel
Ivana Perić
Lucija Pezo
Tina Pranjić
Praćenje kulturnih i ostalih događanja u gradu nikad mi nije bila jača strana. Ono što me zanimalo, lako se saznalo, a ono što se nije saznalo - nije bilo zanimljivo. Krenuvši sa pisanjem bloga, krenula sam u potragu za društvenim životom Zagreba. Na kraju je potraga ispala gušt, a jubilarni 10. post prekinut će jednu lijepu tjednu tradiciju pisanja.
Nika M
Jutarnji list
Net.hr
Index
Zagrebancija
Advance
T-portal
Večernji list
24 sata
Dnevno.hr
FPZG
Facebook
(slika 1: najava za festival)
Od 21. studenog do petka, 26. studenog, 2011. u kinu Europa održani su 4. dani
bosanskohercegovačkog filma. U sklopu festivala prikazani su filmovi nastali u
razdoblju od 1958. godine pa sve do danas.
Festival je nastao kao produkt suradnje Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada
Zagreba, Gradskog Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba te Grada Sarajeva.
U pet dana trajanja prikazano je ukupno deset filmova, od kojih je najveću pažnju privukao
kratki dokumentarni film o 500-godišnjoj povijest Sarajeva.
(slika 2: publika)
Film o 500-godišnjoj povijesti Sarajeva
U trajanju od svega pola sata, film je pružio presjek najvažnijh zbivanja iz prošlosti Sarajeva.
Priča je započela sa Isa-begom Ishakovićem, osnivačem grada. Spomenute su i prikazane najvažnije građevine, a velika je pozornost pridana mnogobrojnim mostovima koji prelaze preko Miljacke. Najvažniji i najpoznatiji svakako je most Latinska ćuprija, jer je u njegovoj blizini 1914. godine izvršen atentat na Franju Ferdinarda i njegovu suprugu.
Prikazani su kadrovi sa otvorenja olimpijskih igara održanih 1984. godine zbog kojih su građani satima dobrotvorno radili, te donirali vlastiti novac kako bi sve prošlo u što boljem redu i kako bi se što bolje prezentirali u svijetu. Njihova je želja bila da ova manifestacija odiše duhom prijateljstva, mira, ravnopravnosti i razumijevanja. U tome su zasigurno uspjeli jer se danas nerijetko kao sinonim za Sarajevo koristi naziv Olimpijski grad.
Dakako, priča o ovom čarobnom gradu ne bi bila potpuna bez da se spomene prvi tramvaj. Daleke 1885. godine u Sarajevu je pušten u promet prvi tramvaj koji je u to doba mogao primiti 28 putnika. Prve tramvaje vukli su konji, a tek deset godina kasnije konje je zamijenila struja.
(slika 3: vlastiti album, Miljacka - svibanj, 2011.)
Sarajevo danas
Posebnost ovog filma ogleda se u arhivskom video materijalu koji je star oko 100 godina, a posebnost Sarajeva ogleda se u svakom njegovom dijelu, pa i u onim najskrivenijim kutcima. To zasigurno znaju svi oni koji su ga posjetili. Tamo su ljudi neopretećeni, nasmiješeni, gotovo lišeni briga. Uživaju u onome što imaju i ne upiru prst jedni u druge. Ljepote Sarajeva nadovezuju se jedna na drugu. Čarolija započinje na Baščaršiji, a završava na Vrelu Bosne.
Festival je zatvoren uz nastup pjevačice sevdalinki - Amire Medunjanin. (video 1) Koncert je poklon Grada Sarajeva našem gradu!
(video 1: nastup u mraku Amire Medunjain)
slike i video: Nika Mohor
(slike 1: štand sa dječjim knjigama)
U utorak 08. studenog, 2011. otvoren je 34. međunarodni Sajam knjiga i učila - svima nam poznat INTERLIBER.
Sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republika Hrvatske, a čast da ga otvori pripala je gospodinu Jasenu Mesiću, ministru kulture RH. Uz Mesića, na otvorenju sajma bili su i predsjednik RH Ivo Josipović, te gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić.
Mjesto održavanja
Ovogodišnji Sajam održava se u petom i šestom paviljonu Zagrebačkog velesajam, dok je u sedmom organiziran Sajam glazbe, plesa i multimedije. Poneki izlagači također, prodaju svoje knjige u šatorima na otvorenom - između paviljona.
Na Interliberu sudjeluje ukupno 240 izlagača. Uz domaće, na Sajmu izlažu i predstavnici iz drugih zemalja, kao što su: Austrija, BiH, Crna Gora, Iran, Njemačka, Rumunjska, SAD, Srbija i Velika Britanija. Inozemni izlagači nudili su brošure i podsjetnike sa slikama i najvažnijim podatcima iz svoje zemlje.
(slika 2: knjige na prodaju)
(slika 3: fraktura - najbolja literatura)
Za posjetitelje
Ulaskom u paviljon atmosfera vas jednostavno ponese. Sve vrvi znatiželjnim licima i pogledima, a izlagači se trude što bolje predstaviti i prodati svoja izdanja. Na štandovima možete pronaći sve; kuharice, dječje knjige, slikovnice, atlase, rječnike, enciklopedije, stripove, bestsellere - ukratko, sve što poželite!
Cijene knjiga variraju od 1kn pa na dalje. Što se tiče starijih naslova njih ćete pronaći po cijenama od 20kn, dok se na novije uglavnom odobrava popust od 20%. Ukoliko ste ljubitelj stripa, uputite se u 6. pavljon i razgledajte bogatu ponudu Alana Forda.
Za najmlađe posjetitelje osigurana je zabava u kreativnim radionicama, gdje uz pomoć osoblja crtaju ili izrađuju slikovnice (vidi više u videu 1). Za sve zaljubljenike u knjige i one koji će to tek postati osiguran je besplatan ulaz na Sajam.
Interliber sutra zatvara svoja vrata na godinu dana, stoga ako još niste - uputite se na zagrebački velesajam i pronađite nešto za sebe!
(video 1: atmosfera sa Interlibera)
slike i video: Nika Mohor
(slika 1: ulaz u ZKM)
Volite li ići u kazalište?
Odlučujete li se radije za predstave zabavnog ili ozbiljnijeg karaktera?
Ja sam osobno više za ove prve, ali ponekada su nam potrebne i ozbiljnije teme – ako zbog niti jednog drugog razloga, onda barem radi toga da nam pomognu lakše razumijeti svijet oko nas.
Trenutno u Zagrebačkom Kazalištu Mladih ponovno igra predstava 'S druge strane'. Svoju prvu premijeru imala je daleke 2006. godine. Sjajnu glumačku postavu čine Ksenija Marinković, Krešimir Mikić, Jadranka Đokić i Nikša Butijer.
(slika 2: protagonisti priče)
Nagrade
Predstava je do sada osvojila ukupno šest nagrada, poput one na 17. Marulićevim danima u Splitu,
Vjesnikove nagrade Dubravko Dujšin, te nagradu na 46. MESS-u u Sarajevu. Ova priznanja dokaz
su da je riječ o predstavi koju se itekako isplati posjetiti i pogledati.
Pogled s druge strane
Priča prati četvero naizgled različitih, ali u konačnici jednako usamljenih ljudi. Kao glavni lik nameće se
žena u srednjim godinama, kroz čiju priču upoznajemo i priče ostalih likova. Svatko od njih traži način na
koji bi pronašao sebe i na koji bi se riješio praznine koju osjeća. Oni ne pate za velikim stvarima poput skupe
odjeće, nakita ili automobila. Oni traže i trebaju pažnju jedni drugih. Toplu riječ ili tek zagrljaj.
U početku vam neće biti jasno o čemu predstava govori, što glumci predstavljaju, niti što je dio glume, a što je stvarnost. Upravo iz tog razloga navodim citati Želimira Ciglara iz Večernjeg lista koji je za predstavu napisao:
"Posrijedi je vrlo ozbiljan i hrabar tetarski, ali ne samo umjetnički, eksperiment, koji traži drukčije posredovanje zbilje. Predstava je to visokog rizika za glumce, jer nitko, pa ni oni sami, ne zna gdje glumac prestaje, a gdje počinje lik."
(slika 3: scena iz predstave)
slike: Nika Mohor
(slika 1: preuzeto sa VSŽ)
Izlagači
Prošli četvrtak po prvi sam puta posjetila Međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja, koji se održao u prostorijama novog Green Gold centra u Zagrebu. Sam sajam ove je godine održan po deveti put, a u četiri dana trajanja ponudio je mnoge kulinarske radionice, radionice za djecu, izradu nakita i odjeće, okrugle stolove, te brojna druga događanja.
Cilj sajma zaštita je i očuvanje prirodne i kulturne baštine, poticanje seoskog turizma, a ponajviše narodnih običaja Republike Hrvatske. Stoga ne čudi da je izložbeni prostor bio prepun znatiželjnih lica, ljubitelja domaće hrane i zaljubljenika u seoski način života. Većina izlagača bila je odjevena u narodnu nošnju svoga kraja. Svi su izlagači bili dobro raspoloženi, a poneki su čak bili spremni izdvojiti malo vremena od izlaganja i ispričati posjetiteljima pokoju zanimljivost iz svoga kraja.
Ukupno je sudjelovalo oko 400 izlagača, a predstavljeno je šest hrvatskih županija, poput one Dubrovačke, Moslavačke, itd. Uz domaće izlagače pronašli su se i oni iz Slovenije i Republike Srpske. Svatko od njih trudio se na što atraktivniji način predstaviti svoju ponudu.
(slika 2: domaći proizvodi)
(slika 3: narodna nošnja)
Degustacija
Oni koji su stigli praznih želudaca, nisu se morali brinuti. Gotovo na svakom štandu moglo se degustirati domaće proizvode. Bilo je tu kulena, pršuta, sira, čvaraka, domaćeg kruha i peciva, a za one žedne pronašlo se i nekoliko štandova koji su nudili čašu vina ili pak rakije! Oni kojima je bilo prerano za ovu tešku hranu mogli su se okrijepiti čipsom od domaće jabuke ili pak domaćim kolačima.
Eko proizvodi
No, na drugoj strani centra i u drugoj prostoriji međutim, priča je bila malo drugačija. Iako je ovdje bilo mirnije, nije bilo ništa manje zanimljivo ili manje atraktivno. Predstavljena je odjeća koja je odisala ekološkom i kulturnom baštinom, eko nakit, te prirodna kozmetika. Eko nakit izrađen je od pomalo neobičnog materijala poput koštica breskve, ljuske badema, te drva masline. Jedna mlada djevojka cijelo je vrijeme izrađivala lepoglavsku čipku, a postupak i neke od prijašnjih radova možete vidjeti u sljedećem videozapisu:
(video 1: postupak izrade Lepoglavske čipke)
Cijena pojedinačne ulaznice iznosila je 15kn, a kupnjom svake sudjelovalo se u humanitarnoj akciji za otok Brač, koji je ove godine opustošen velikim požarom u kojem je uništeno 50.000 stabala maslina.
slike i video: Nika Mohor
