Nepoznati Zagreb

19.02.2021., petak

Virjanska ulica (Voltino naselje): Ulica neobične prošlosti pa čak i sadašnjosti

Virjanska ulica, ugurana u jugozapadni kutak Voltinog naselja, nije tek još jedna ulica tog kutka Trešnjevke već i čuvar zanimljivog djelića povijesti tog dijela grada, kao i nesvakidašnji kutak današnjeg njegovog izgleda.

Što možemo reći o njoj danas?

Uska je to uličica u koju se može ući iz Voltinog (preko Baštijanove i Selačke) ili pak iz Rudeša (preko Pisarovinske ili Koreničke) i na njoj se nalazi skroman most preko potoka Kustošaka koji dijeli dva trešnjevačka kvarta, Voltino i Rudeš. Ono što je posebno zanimljivo u njenom smještaju je to da je to jedina cestovna veza između Voltinog i Rudeša između Anine ulice na jugu te Tomislavove ulice na sjeveru. Do Anine ulice je 500 metara, a do slijedećeg cestovnog mosta (Zagrebačka/Rudeška) je čak 800 metara zračne linije. I tih 1300 metara potoka samo sa tim jednim malim cestovnim mostom je upravo najljepši dio za šetnju uz potok Kustošak, baš zato što je to dio gdje je potok udaljen od bučnih glavnih prometnih pravaca i to mu daje poseban intiman ugođaj dodira sa prirodom, vrtovima, uskim slijepim uličicama koje ga dotiču, ali ne i prelaze.

Zanimljivo je pogledati i taj dio na satelitskom snimku, sa juga i zapada se nalazi more obiteljskih kućica sa crvenim krovovima poredanih u ulice koje svojim smjerom pružanja prate tok potoka koji je nekad uz Jezersku ulicu (što već i njeno ime sugerira) očito tvorio maleno jezerce, koje je nekad davno možda čak bilo i savski rukavac. (sve to je vidljivo i iz konfiguracije terena, udubljenja, u Šidskoj i Podravskoj ulici u Rudešu je to posebno uočljivo)

Pogled na okolicu Kustošaka na Google satelitskoj snimci.

Poseban prometni položaj Virjanske ulice u prometnim špicama znaju koristiti vozači koji bolje poznaju labirinte pokrajnjih ulica: Tko želi izbjeći južni prometni pravac (Zagrebačku aveniju), ali i onaj sjeverni (Ilica, Ulica baruna Filipovića) taj može proći srednjim putem. A to znači u smjeru zapad-istok da na bilo koji način dođe do Zagrebačke ulice, skrene u Ratarsku, iz nje prelazeći Rudešku cestu dođe u Slankamensku (ili neku njoj paralellnu jednosmjernu u smjeru zapad-istok), iz nje skrene u Koreničku, prijeđe potok, nađe se u Virjanskoj, skrene u Selačku, iz nje desno u Baštijanovu ... i dalje je otvoren prolaz prema centru i Selskoj ili Zagorskoj ulici.

Cijela ova priča znači da se u toj ulici u doba većeg prometa zna sresti i oduža kolona, a kako je ulica uska, a promet tada gust u oba smjera, onda i svako na ulici parkirano vozilo predstavlja usko grlo prometa koje se teško prolazi. A da ne govorimo kako je skretanje iz Virjanske u Selačku poprilično nezgodno zbog nepreglednosti i uskih kolnika.

No, ajmo sad u prošlost, pogledati što je ta ulica sve "vidjela" do današnjih dana.

Pogledom na stare karte uočavamo mnogo toga.

Recimo, na topografskoj karti iz 1914. se vidi tek kolski put koji dolazi do potoka Kustošaka sa Rudeške strane. U blizini nema još nikakvih ulica, no nešto južnije već postoji most preko Kustošaka, na Peščanskoj cesti koja je išla prema Horvatima i mostu preko Save.

Pogled u 1914. godinu ... uz potok se vide samo staze.

1932. već postoji kolski put sa mostom koji vodi preko Kustošaka, a put se nastavlja dalje prema ucrtanoj tvornici (vjerojatno neki od prvih prostora sadašnjeg Končara) ispred koje ide cesta koja je zametak današnje Golikove.

1944. se već vidi Korenička ulica u svojem današnjem obliku, dok je sa strane Voltinog ucrtan pravokutni raster ulica bez istaknutih imena i ucrtanih kuća osim dva objekta ... koji se nalaze otprilike na mjestima gdje i danas stoje kuće sa kućnim brojevima 17 i 25.
(stanar kuće na broju 25 nam je rekao da je njegova kuća građena 1952. - što je posve moguće, možda je tu već i prije bio neki manji objekt ... a i karte se ne ucrtavaju uvijek posve pravilno )

1947. se vidi raster tih ulica sa svojim imenima - očito je da zgrade Voltinog naselja još nisu sagrađene. Na mjestu današnje Virjanske postoji kratka ulica imenom Bjelovarska koja ne doseže niti potok niti današnju Golikovu.

Na topografskoj karti iz 1947. vidimo ulicu koja ipak doseže današnju Golikovu.

Na planu grada iz 1948. po prvi puta uočavamo ime Virjanske ulice. Razlog za preimenovanje iz Bjelovarske u Virjansku je jasan. Bjelovarska ulica je dobila to ime još u doba postojanja općine Kustošija. No, sa njenim pripajanjem u gradsku općinu Zagreb dolazi do mnogobrojnih preklapanja imena ulica. Recimo, Bjelovarska ulica je već otprije postojala - na Gajevom (koje je tada bilo dio općine Vrabče Gornje). Dakle, nakon uklljučenja općina Kustošija i Vrabče Gornje Bjelovarskoj iz Gajeva je ostalo njeno ime, a ovoj je ulici u Voltinome trebalo novo ime, koje je i dobila: Virjanska.

1949. još nema spoja Virjanske prema Koreničkoj - dakle, taj je most vjerojatno još uvijek bio pješački - možda tek neki mali drveni mostić.

1958. već vidimo Virjansku spojenu sve do mosta, ali i do Kroflinove.

1961. Virjanska već ima "rupu" u sredini, tad je vjerojatno već današnja zgrada Visoke tehničke škole Zagreb bila u izgradnji.

A 1971. vidimo već i konture igrališta uz današnju Golikovu.

Evo i stanja iz 1985. godine, otprije 36 godina.

Za kraj, još par riječi o najstarijim dvjema zgradama u ulici, na kućnim brojevima 17 i 25.

Prije nekoliko dana sam posve slučajno započeo razgovor sa jednim od stanara sa kbr 25. Naime, na zidu zgrade se nalazi stara tabla koša za košarku. Čovjek je izašao taman iz zgrada pa sam ga pitao otkad je ta tabla na zidu. Rekao je da je tu košarku igrao njegov sin tokom 90-ih, a tablu su uzeli nakon rekonstrukcije igrališta sa druge strane škole, kada je ono dobilo nove table, a oni su dobili ovu ... no, nakon nekog vremena im je netko maznuo obruč.
Zanimljivo, na zidu ispod table se uočava neki stari natpis, prepoznaje se samo na kraju riječ "privreda", tako da pretpostavljam da je riječ o nekoj paroli tipičnoj za 50-te godine (ne zaboravimo, u blizini je bio "Rade Končar" - iako, čovjek je rekao da je zgrada sagrađena za radnike Geotehnike, a on je u nju došao tek naknadno, u 70-ima).
Zgrada je dosta oštećena u potresu i ima žutu naljepnicu.

Sa druge strane škole, kao valjda jedini trag ostatka Virjanske, se nalazi kbr 17. Kuća je u vrlo lošem stanju i također ima žutu naljepnicu, no vidi se da se u njoj još stanuje (navečer gore svjetla u više stanova).

Sa treće strane, dohvatljiva samo sa Baštijanove, nalazi se novoizgrađena zgrada sa kbr 10. Kako je stanar sa kbr 25 rekao, oni su nekad imali prilaz iz Virjanske (ulica je nekad imala i izlaz na Baštijanove), no onda su se preusmjerili na Baštijanovu.

Inače, ulici brojevi počinju od Golikove, no sad postoje na parnoj strani tek brojevi 10 pa od 18 nadalje do 42, a na neparnoj 17, 25 pa onda sve dalje do 41.