Nepoznati Zagreb

Nastavljam mini serijal o Dubravi postom o povijesti Dubrave koja je, ako gledamo samo centralni dio Dubrave, ono što se danas prvenstveno smatra srcem tog kvarta, vrlo kratka ... jer, još prije 1690 godina je tim krajem carevala hrastova šuma ... a kako se nekad umjesto imena "hrast" često koristio i naziv "dub", eto i izvora imena Dubrava. Dakle, nekad je na tome području bila šuma podosta slična onoj šumi koja i danas raste u zaleđu Sesveta ... no, povijest Dubrave je ipak zanimljivija zato što nju zapravo nose manja naselja koja su sad ajmo reć "sateliti" Dubrave, no nekad su bila sela sa svojim posebnim identitetom. Stoga, pogledajmo što se to tokom povijesti zbivalo na prostoru Dubrave!

Za početak nekoliko napomena: ovi podaci su preuzeti sa nezavisnog Dubravskog web portala, link je OVDJE, koji su najkompletniji koje sam uspio pronaći na webu i šire. Tu i tamo se nađe i još poneki podatak, no velika većina toga je, čini se, jednostavno iskopirana sa tog sajta jer se ponavljaju uvijek isti izrazi. Ja sam tekst skratio i preradio kako bi odgovarao formi mog bloga - puni tekst pogledajte ovdje!

Tekst sam želio ilustrirati izrezima starih karata dostupnih an webu ili u mojoj kućnoj zbirci, no kako je Dubrava tek sredinom prošlog stoljeća postala dio Zagreba (mitnica se zadržala na sadašnjem Dubravskom okretištu tramvaja sve do iza Drugog svjetskog rata) onda je ona u pravilu bila izostavljana sa planova grada. No, nešto se ipak pronašlo!



Područje Dubrave 1906. godine.


Dubrava 1929. godine.


Donja Dubrava

Kasnoantičko doba: Kod Šćitarjeva se razvijala rimska gradska naseobina Andautonija, a sjeverno od nje, u Trnavi Resničkoj, su pronađeni ostaci rimskih građevina. čini se da je tamo bilo odmorište uz raskršće rimskih cesta između kamenoloma u Črnoj vodi kod Markuševca i Andautonije te Podsuseda i Stenjevca prema krajevima istočno od Andautonije

Oko 7 st. : Propast Andautonije

Oko 10. st: Prva hrvatska naselja na tom području

Oko 13 st.: Područja su pod nadležnošću Gradeca, spominju se prva poznata naselja kao Čulinec, Resnička Trnava, Resnički Gaj, Retkovec.

1842.: Na do tada nenaseljenom području današnje Donje Dubrave koje je tad još bilo pod hrastovom šumom počinju se nastanjivati ljudi. Pri popisu stanovništva zabilježeno je 9 stanovnika u 3 kuće.

1862.: Posječena je šuma i zemlja je pretvorena u oranice i livade. Dio uz glavnu cestu (sadašnju ulicu Dubrava) kod potoka Štefanovca (vidi OVDJE!) i Trnave, se počinje naseljavati, no na prostoru sadašnje Donje Dubrave i nadalje nema pravog naselja. Tada je taj prostor pripadao općini Resnik, a tamo je bilo i sjedište župe te najbliža osnovna škola.

1937. Podižu se prve kuće, formira se i širi glavna cesta, gradi se željezničarsko naselje uz Slavonsku ulicu. Dovođenjem tramvaja do okretišta Dubrava počinje brže naseljavanje, istovremeno se gradi i naselje Dr. Ante Starčević uzduž Kapucinske ulice (nekada Ulica V zemaljske konferencije) o kojem sam već pisao OVDJE


Gornja Dubrava

U 13. i 14. st: Spominju se prva naselja: Čučerje (1201.), Oporovec (1217.), Branovec, Žugovec, Dankovec Jalševec (1328.), Miroševec, Novaki, Novoselec (1334.)

16. st: Prvo spominjanje Granešine

17.-18. st: Prvo spominjanje Medvedskog Brega, Slanovca i Trstenika

19. st: Administrativna podjela na općine Čučerje i Granešina

1869.: Na prostoru Gornje Dubrave je živjelo oko 3600 stanovnika

1931. : Na tom prostoru je živjelo oko 6600 stanovnika. Te godine dolazi do velikog preokreta u životu Gornje Dubrave - ljubljanski industrijalac Rudo Hribar otkupljuje zemlju od tadašnjeg vlasnika (Kaptola) sa namjerom da ju isparcelira i proda građanstvu kao građevinsko zemljište. Parcelaciju je 1935. izvršio zagrebački inženjer Vladimir Janekovićeva (otud i popularno ime "Janekovićeva parcelacija") pa je time određen izgled najvećeg dijela nizinskog prostora Gornje Dubrave (između Ulice Dubrava, Šuškove, Oporovečke i Grižanske). Parcelaciju je pratila reklamna kampanja za podizanje novog naselja pod radnim nazivom "Dubravnik".
(zbog spomenute parcelacije je Gornja Dubrava dobila tako uredan tlocrt ulica za razliku od Donje Dubrave i rubnih naselja kod kojih nije provedena slična akcija širih razmjera)

1935. : Dolazi struja

1949. počinje gradnja Studentskog grada. Sagrađena je Pionirska željeznica između Dubrave (blizina sadašnjeg Centra Kulture) i Markuševečke Trnave.



Dubrava 1958. godine.


Za kraj, za one koji o Dubravi žele znati malo više sa sociološko-demografskog stanovišta, OVDJE se može naći znanstveni članak Ivane Crljenko objavljen u geografskom glasniku (broj 74/1, stranice 111-139, iz 2012. godine)pod naslovom "Utjecaj nekih sociogeografskih čimbenika na morfogenezu zagrebačke Dubrave".

Oznake: Dubrava povijest