Nepoznati Zagreb

Zenička ulica, Rudeš. Snimio: Vanja

Tkalčićeva, nedaleko Splavnice. Snimio: Vanja

Sigurno se sjećate još iz svojih vrtićkih i/ili školskih godina ili su vas na to podsjetila i vaša djeca - "Jesenski kutak" je bilo mjesto na kojem su se tokom rujna i listopada sabirali donešeni žirovi, plodovi šipka, kukuruzi, šareni listovi, bundeve ... a obavezan dio svakog takvog kutka su bili kesteni, divlji kesteni pobrani u nekom od gradskih drvoreda ili parkova!



Snimio: Vanja


Selska cesta, na prostoru bivše kasarne nedaleko Baštijanove ulice. Snimio: Vanja


Nekad je tih drvoreda bilo više, no u novim naseljima se kesteni više ne sade tako da sad postaju sve rjeđi .. ajmo sad, dragi moji, olakšati posao roditeljima i djeci i nabrojati čim više kestenovih drvoreda i grupa stabala u parkovima!

Vi ih dopisujte u komentarima, a ja ću ih sve dodati u post tokom vremena!
Hvala!

- šetalište na "Štrosu"
- oko kina "Tuškanac"
- drvored u Prilazu Đure Deželića
- Trg F. Tuđmana ("Rudolfova kasarna")
- oko starog Samoborskog kolodvora (Adžijina ulica)
- kratki drvored unutar bivše kasarne u Selskoj
- staro groblje na Oranicama (dvije aleje)
- POS Oranice (ostatak iz stare kasarne)
- dvorište osnovne škole "Horvati" (mlade sadnice umjesto starih kestena), Horvaćanska cesta
- u krugu stare Klaonice, Heinzelova
- drvored u Zvonimirovoj (Heinzelova-Harambašićeva)
- drvored u Maksimirskoj (Kvatrić-Bukovačka, sjeverna strana)
- drvored u Petrovoj (do Voćarske)
- drvored na Medveščaku
- pojedinačno na Mirogoju
...

Oznake: divlji kesten drvored zagreb

Ilica, kod Margaretske. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Snimio: Vanja


Jutros sam vas već informirao o Mladenovi "svjetlopisu", a ja bih se na temu pomalo neuobičajenih fotografskih načina izražavanja uključio sa svojim "suncoslikom"

Sve fotke su snimljene jučer kasno popodne na Cvjetnom placu (ispred "Kraša") - "modeli" su slučajni prolaznici.



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Drage i dragi moji, malo za promjenu, nakon uličnih motiva, danas bih vam skrenuo pažnju na izložbu fotografija "Crteži svjetlom" koja je nedavno otvorena u Knjižnici Voltino, Dragutina Golika 36. Vjerni čitatelj i suradnik bloga Mladen Sokele, izložio je 30 fotografija većeg formata snimljenih pomalo neuobičajenom fotografskom tehnikom. Naime, koristeći dugu ekspoziciju, prilikom koje mijenja žarišnu daljinu i ostale postavke fotografiranja, dobiva potpuno neočekivane i zanimljive kombinacije "svjetlosnih crteža". Iako motivi podsjećaju na kompjuterski stvorene crteže u stvari se tu radi o potpuno "svjetovnim" stvarnim motivima koji su ovom neobičnom tehnikom dobili potpuno novo i jedva prepoznatljivo obličje.

Među tim "svjetlocrtežima" se nalazi i više njih sa zagrebačkim motivima - pogledajte ih i pokušajte ustanoviti o kojim se lokacijama radi, a rješenje možete pogledati na samoj izložbi!

(dio izložbe, ali ne i cjelokupnu izložbu, možete pogledati i izvan radnog vremena knjižnice, u njenim izlozima!)

Pokoju dodatnu informaciju možete naći i OVDJE, na web stranicama Knjižnica Zagreb!



Snimio: Mladen Sokele


Snimio: Mladen Sokele


Snimio: Mladen Sokele


Snimio: Mladen Sokele


Snimio: Mladen Sokele


Snimio: Mladen Sokele


Pred otvaranje izložbe. Snimio: FraneB


Autor izložbe sa producenticom izložbe, Nelom Rubin, i voditeljicom Knjižnice, Zdravkom Slišković. Snimio: FraneB


Igra "svjetlocrteža" i "suncoodbljeska" u jutarnjem pogledu na izlog knjižnice. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


"Svjetlosne munje" iz očiju snimatelja Snimio: Vanja


Večernji pogled sa unutarnje strane ... interijer pun knjiga također doprinosi posebnom ugođaju gledanja "svjetlocrteža". Snimio: Vanja

Ulični svirač ispred izloga trgovine "Benneton" koja promovira svoju novu reklamnu kampanju "Unemployee of the year". Snimio. Vanja

Kao što već jučer najavih - danas nam odlazi ljeto. Za 9 mjeseci vidimo se opet!
I dobro nam došla jesen!


Jarun, sredina rujna. Snimio: Vanja

Ljudi moji, htjeli mi to ili ne, ljetu nam je došao kraj ... prekjučerašnja kiša ga je vrlo vjerojatno "dokusurila" u meteorološkom smislu, a kalendar će to učiniti sutra (upravo pripremam prigodni post ).

Stoga, krenimo sad sa smiješkom u jesen i radujmo se onome što će nam ona donijeti - a ljeto ćemo ponovo sresti kad za to dođe vrijeme!



Snimljeno na Jarunu sredinom rujna. Snimio: Vanja

Oznake: Jarun ljeto

Prolaz Neboder - potpuno prazan zid sa samo jednim malim ne-praznim kvadratom poklopca hidranta. Snimio: Vanja

Snimio: Vanja


Drage i dragi moji, već vas dugo nisam vodio na šetnju u neki zanimljiv gradski predio ... a danas ćemo poći na Borongaj, na zapušteni ranžirni kolodvor koji se proteže uz glavnu željezničku prugu u smjeru istoka između Borongaja (od sada kanaliziranog potoka Blizneca) i dubravske Trnave (do sada već nepostojećeg korita potoka Štefanovca). Kolodvorom sam se prošetao još početkom srpnja ove godine, no fotke su sve do sada stajale nerazvrstane (ah, taj manjak vremena!) ... nadam se da vas taj vremenski pomak neće ometati u šetnji sa mnom!

Kolodvoru sam prišao sa Borongajske (jugozapadne) strane zato što se njegov zapušteni dio nalazi južno od glavnih kolosijeka prema Slavoniji ... moj glavni cilj su taj dan u stvari bili "divlji" vrtovi koji se protežu između željezničke pruge i Končarove tvornice malih kućanskih aparata - no, kad sam uočio dobro utrtu stazicu koja vodi uzduž kolosijeka u dubinu zapuštenog dijela kolodvora nisam odlio želji da pogledam što ima tamo.

Početak stazice je vodio uz već spomenute vrtove i pretpostavljao sam da će se ona i završiti kod posljednjih vrtova u nizu ... no, to nije bio slučaj! Nastavljala se dalje pored početnih skretnica na kolosijecima koji su se odvajali u dubinu kolodvora.



Odbor za doček - tri napuštene skretnice. Snimio: Vanja


Prva "hrpica" starih pragova. Snimio: Vanja


Pogled unazad ka kolosijecima koji su u upotrebi (tu je i odvojak teretnog kolosijeka prema istočnom kolodvoru). Snimio: Vanja


Stazica me vodi dalje ... Snimio: Vanja


Sam početak nije obećavao bogznašto - bila je tu manja hrpa starih pragova, nekoliko napuštenih vagona ... moju je pozornost u stvari ponajviše privlačila sama stacica koja je dosta dobro uhodana, no opet ne toliko kao da se njome služi veliki broj ljudi - dakle, stazica samo za odabrane.
(no, zanimljivo, uokolo gotovo da nije bilo smeća!!!)

Druga zanimljiva stvar je pojas drveća i visokog grmlja koji odvaja kolosijeke koji su upotrebi od ovih drugih po kojima vodi stazica. Iako je do mene dopirala buka Branimirove ceste i prolazećih vlakova vizualno je "moj" dio kolodvora bio potpuno odijeljen od ostatka svijeta, kao da sam bio u nekoj neobičnoj džungli!

A tad su se na obzoru pojavili ONI!



Jedan od nekoliko napuštenih i u grmlje zaraslih vagona. Snimio: Vanja


Rđava grdosija viri iz grmlja. Snimio: Vanja


U daljini se naziru gomile starih pragova! Snimio: Vanja


Iza zavoja, nevidljivi s početka kolodvora, pojavili su se stari željeznički pragovi - PUNO njih! Posloženi su u velike hrpe, vjerojatno kako su ih istovarali iz vagona od tko zna kuda ... i ovako u nizu podsjećaju na neki nijemi spomenik, na mimohod kostura dinosaura ili pak neku divovsku umjetničku instalaciju usred džungle!



Kolona ogromnih hrpa upotrijebljenih željezničkih pragova ... kao niz kostura dinosaura. Snimio: Vanja


Pogled unazad. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Tako šetajući stigao sam i do sredine kolodvora, mjesto koje se nalazi nasuprot kolodvorske zgrade tamo kod Mandlove. Kod toga se mjesta iz pravca zgrade probila stazica koja se nastavlja dalje u područje napuštenog aerodroma i vjerojatno dalje prema sveučilišnom kampusu - kratica za studente koji idu na vlak?

Na žalost, moje vrijeme za šetnju je tada već isticalo, čekale su me obaveze i morao sam se vratiti nazad na ishodište. Pozdravio sam stazicu koja se nastavljala (malo manje uhodano, no ipak vidljivo) dalje prema Trnavi - no, bez hrpa pragova.



Kolodvorska rasvjeta (koja, naravno, ne radi) koja se nalazi oko polovice kolodvora (preko puta zgrade koja se pak nalazi otprilike u visini Mandlove ulice). Snimio: Vanja


Staza se nastavlja dalje u smjeru trnave. Snimio: Vanja


Odvojak stazice koji kroz rupu u ogradi vodi u područje bivšeg aerodroma Borongaj (također zaraslog). Pretpostavljam da stazica vodi prema sveučilišnom kampusu? Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


E? Snimio: Vanja


Zna li netko što znače te metalne markice na pragovima? Godinu ugradnje? Mjesto otkud drvo potječe? Snimio: Vanja


I, to je bio kraj šetnje, pozdravio sam sunce na zalasku i odlučio da ču se još jednom vratiti na isto mjesto i tad prehodati cijeli kolodvor sve do Trnave!



Oproštaj od starog kolodvora uz sunce na zalasku ... Snimio: Vanja

Oznake: Borongaj kolodvor

Kako već dugo imam više ideja za postove nego što ih stignem "isproducirati" (snimiti fotke, odabrati ih, napisati tekst i složiti ga sa fotkama) onda ja sve te ideje lijepo slažem jednu do druge u Excell tablicu i onda ih s vremena na vrijeme pogledam i vidim što od toga mogu upotrijebiti, što još moram pofotkati, gdje mi još nešto drugo fali ...

... a jedna od ideja za postove je i provesti se biciklom uz potoke Kustošak i Vrapčak od njihova ulaska u "civilizaciju" i grad pa sve do ušća u Savu pa opisati u kakvom su stanju staze uz njih, koliko traje takva vožnja i sve ostalo što nekome može biti od koristi i interesa.

Uz te potoke sam se provezao već nebrojeno puta i samo mi još nedostaje lijepa zbirka fotki, a ostatak građe već čeka u glavi. A jedna od obaveznih tema vezanih uz potok Vrapčak i inače vrlo zgodnu stazu koja omogućava ugodnu i lijepu vožnju od Vrapča sve do Jaruna i Save su i tri "crne točke" vezane uz tu stazu koje umnogome otežavaju vožnju uz potok.

Prva točka je most između Španskog i naselja Oranice .. nekad, kad je tamo bio stari most, prijelaz je bio lak. NAkon toga je došla duuuugačka faza izgradnje novog mosta za koje vrijeme se tim dijelom jedva moglo prijeći biciklom. A sada je novi most već neko vrijeme u funkciji i biciklističko-pješačka staza sa zapadne strane potoka je spojena na most i prijelaz iz Španskog, sa zapadne obale, na istočnu je lak.
Dakle, prve "crna točka" je riješena.

Druga "crna točka" je prijelaz Zagrebačke ceste preko potoka. Staza postoji i sa jedne i sa druge staze ceste - no, kako ju prijeći? I na jednu i na drugu stranu treba dosta daleko do pješačkog prijelaza (ulica Oranice na sjeveru odnosno orijelaz kod "Mercatora") i to po uskim i neugodnim pločnicima. Najbolje bi bilo kad bi tu postojao neki podvožnjak za stazu koji bi pješake i bicikliste sigurno i brzo preveo sa jedne strane na drugu - a do tada većina prolaznika odabire pretrčavanje ceste što je na tome mjestu vrlo opasno (osim za vrijeme gužve, kada tu auti stoje u dugim kolonama ).
Druga točka je i nadalje "crna".

A treća? Treća je prolaz podvožnjakom ispod Zagrebačke avenije - prolaz je postojao oduvijek, no do prije nekoliko godina i rekonstrukcije avenije je to bio tek mamac za najhrabrije. Nakon toga je pothodnik uređen, ali - s jedne strane je bila napravljena silazna rampa, a sa druge, sjeverne, stepenice i to vrlo nezgodne, onemogućavale su korištenje pothodnika i biciklistima i ljudima sa dječjim kolicima. No, posljednjih tjedana se radi na popravljanju tog problema - gradi se rampa. Koliko zasad vidim, rampa i dalje neće biti velika sreća za bicikliste (oštar zavoj rampe na vrhu), no, opet će biti bolje nego prije.
Stoga, čestitke naručiocu radova i veselje što će još jedna "crna točka" u pješačkom i biciklističkom prometu biti bar donekle riješena!

(da li netko zna, da li se razmišlja o prilagođavanju novozagrebačkih pothodnika biciklistima, invalidima i roditeljima sa dječjim kolicima?)



Most Zagrebačke avenije preko Vrapčaka gledan sa sjevera. Snimio: Vanja


Pogled u gradilište, nova rampa je jasno vidljiva. Snimio: Vanja

Oznake: vrapčak pothodnik

Sad se vi pitate otkud se odjednom pojavljuje Konjščinska ulica koja je svoje zlatne godine imala ... znate već kad.

Ako se sjećate, 14.08.2012. (upravo OVDJE!) sam spominjao zagrebačke semafore i pitao vas ima li u Zagrebu koji semafor sa drugačijim pješačkim svjetlima/likovima od onih standardnih kojih je pun grad. Nije mi se nitko javio, no ja sam sam pronašao bar jednog takvog, jednog čiji su mali "ljudići" formirani LED diodama. A dotični semafor se nalazi baš na raskršću Konjščinske i Avenije Dubrava!



Snimio: Vanja

Oznake: Konjščinska, semafor

Horvaćanska cesta. Snimio: Vanja


Sigurno ste već vidjeli ove reklamne naljepnice, cijeli grad je njima preplavljen ... Nekad ih se moglo naći tek tu i tamo, u blizini okupljališta mladih, i tad mi nisu smetale, doživljavao sam ih kao dio urbanog folklora, uhodavanje u posao ... No, sada kada ih je već pun grad, sve ulične svjetiljke, koševi za smeće, rasvjetni ormarići, sada ih zaista više ne želim vidjeti.

Ali, ono što vam danas želim poručiti je ipak nešto drugo - pročitajte pažljivo adresu dućana! Mislim da bi uz toliku propagandnu akciju ipak bilo uputno pregledati tekst prije tiskanja naljepnica!

Tako volim kasno ljeto, kad minu velike vrućine, a sunce je i nadalje jako, kada se zrakom šire mirisi voća i grožđa, čuje se šuškanje prvog otpalog lišća, a boje su bistre i jarke!



Maksimirsko jezero (za neke drugo, za neke četvrto ). Snimio: Vanja


Staza iz Dubrave prema Agronomskom i Šumarskom fakultetu. Snimio: Vanja


Na polju između Dubrave i Maksimirske šume. Snimio: Vanja


Lijepo je znati da nam grad raspolaže tako raznolikim pejzažima na tek pola kilometra zračne udaljenosti!

... zaslugom ekipe koja redovno razbacuje smeće iz koševa uz šetalište uz potok Vrapčak nedaleko od crkve na Jarunu. Grrrr!


Horvaćanska cesta, pored potoka Vrapčaka. Snimio: Vanja

"Ban centar" u Cesarčevoj ulici, gotovo dovršen. Snimio: Vanja

Trešnjevačka Remiza. Snimio: Vanja

Ne propustite zamijetiti i zanimljivu poruku na displeju u pozadini fotke (koju sam zamijetio tek kad sam doma pogledao sliku )!

U Zagrebu nema puno lokacija i zgrada koje privlače poput magneta, koje su izložene pogledima sviju ... a kad ih i uočimo, onda je to ponajviše zbog njihovih dimenzija, zbog toga što na neki način nadvisuju ili premašuju sve oko sebe.

No, postoji jedna lokacija koju je gotovo nemoguće previdjeti i zgrada koja je nekad privlačila poglede sviju bez obzira na svoje ne odviše velike dimenzije, a danas je tako dobro "zamaskirana" da je gotovo neprimjetna u šarenilosti svoje maske.

Naravno, riječ je o lokaciji na jugozapadnom uglu raskršća Savske i Ulice grada Vukovara (adresa je Savska 58). Nekad, između 1877. i 50-tih godina prošlog stoljeća, je tamo, na rubu tadašnjeg grada i glavnom južnom ulazu u grad, bila ženska kaznionica. O tom vremenu možete pročitati malo više u izvatku iz teksta "Kazneno zakonodavstvo i sustav kaznionica i odgojnih zavoda u Nezavisnoj državi Hrvatskoj" Davora Kovačića iz Hrvatskog instituta za povijest kojeg je napisao za časopis "Scrinia Slavonica", broj 8(2008). (Cijeli tekst možete pronaći OVDJE):


" ... Isto tako je obustavljen i rad odgojnog zavoda u Požegi u čije je prostorije
bila premještena Ženska kaznionica iz Zagreba.23 Ženska kaznionica u
Zagrebu svojedobno se je nalazila na Zrinjevcu u jednokatnoj zgradi. Godine
1877. dao je ban Ivan Mažuranić sagraditi novu žensku kaznionicu na Savskoj
cesti, a stara kaznionica na Zrinjevcu je srušena i izgrađena je palača
Sudbenog stola. Kaznionicom na Savskoj cesti su upravljale časne sestre
milosrdnice reda sv. Vinka Paulskog, a u kaznionici uopće nije bilo muških
čuvara stražara. Kažnjenice su radile i na polju izvan kaznionice, ali nikada
nisu bježale. Jedini poznatiji slučaj bio je kad je vođa crnogorskih komunista
dr. Marković izvana organizirao bijeg svoje sestre Stoje Marković koja je trebala
izdržati višegodišnju kaznu, te joj je omogućio bijeg u Rusiju.24 Časne
sestre milosrdnice došle su u veliku nepriliku kada je ban dr. Ivan Šubašić
odredio da se u žensku kaznionicu i to u prizemlje i u I. kat smjeste komuniste,
a kažnjenice na II. kat. Ovo miješanje muških i ženskih kažnjenika u jednoj
zgradi je bilo vrlo neprilično štoviše jer prije toga u žensku kaznionicu
uopće nije mogao ući muškarac. Ženska kaznionica je smetala razvoju
Savske ceste i uslijed toga je odlučeno da se iz Zagreba privremeno preseli u
Požegu, u zgradu Zavoda za odgoj djece i mlađih malodobnica. ..."



Isječak iz plana grada Zagreba izdanog 1926. godine.


Po završetku Drugoga svjetskog rata je kaznionica napuštena i napokon srušena, najvjerojatnije 1960. godine (pogledajte OVDJE kratki film sa scenom rušenja kaznionice!)

Nakon toga je na tome mjestu niknuo jedinstveni salon namještaja ljubljanske firme "Slovenijales" po projektu arhitekta Luje Schwerera (rođen 1929. godine u Zagrebu) koji je u godinama nakon tog objekta surađivao i na izgradnji naselja Siget. Pogledajte fotku iz toga vremena uz nacrte, oboje je preuzeto iz časopisa "Arhitektura u Hrvatskoj, 1945-1985".



Originalni izgled zgrade. Preneseno iz časopisa "Arhitektura u Hrvatskoj, 1945-1985".


Nacrt zgrade i najbliže okoline, preuzeto iz časopisa "Arhitektura u Hrvatskoj, 1945-1985".


Još se sjećam te zgrade iz doba moje mladosti (kraj 60-tih), svojim smjelim okruglim oblikom, svjetlošću koja je navečer prodirala iz zgrade na sve strane, "trčeći" osvijetljenim reklamama na obodu je privlačila poglede sviju.

No, godine i tranzicija su učinili svoje, firma "Slovenijales" je nestala s našeg tržišta i malo-pomalo je u toj zgradi nastajala sve veća zbrka, originalni veliki prostor je dijeljen u sve manje komadiće, a sama zgrada je počela nalikovati na ogroman zapušteni reklamni stup. Koliko ja pamtim, kroz zgradu je već prošlo minimalno tucet dućana i niti jedan se nije osobito dugo zadržao ... vanjski izgled je grozan, okolna zelena površina i opločenje su zapušteni (ako ništa drugo, tratina je ove godine bila relativno uređena) i zgrada je postala potpuno neugledna.

Nadam se da će se tokom vremena ipak naći neki bolji zakupac koji će se pobrinuti i za samu zgradu, a ne samo za svoj bizinis!

Opaska: fotke uz ovaj post su snimljene u prosincu 2011.



Reklamni čušpajz na fasadi. Snimio: Vanja


Jedan od najupadljivijih detalja zgrade: okrugli krov sa reklamama na obodu koje su nekad bile atraktivno osvijetljene. Snimio: Vanja


Pogled na još jedan simbol grada, onaj u susjedstvu: "Zagrepčanka". Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Zapušteno opločenje okolice zgrade. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Ispred trgovačkog centra City Center One. Snimio: Vanja

Ispred trgovačkog centra City Center One. Snimio: Vanja

Ne zaboravite to!


Počinje škola i vrijeme je za propagandne akcije vezane uz bilo što što se može dovesti u ikakvu vezu sa školom ... pa i ljepilo. Lokacija: City Center One trgovački centar. Snimio: Vanja

Evo jednog zanimljivog web-ulova koji je do mene došao "iz druge ruke" (DenMla, hvala ti na proslijeđivanju!!!) - račun za plin iz 1936. godine!

Obratite pažnju na sve detalje (cijena, poštanske marke itd), a ponajviše na reklamu s lijeve strane - pitam se, pitam, kako je funkcioniralo to glačalo na plin!

Pažnje je vrijedna i adresa (Kraljice Marije = Kukovićeva / Hebrangova Br 29), ovdje se radi o adresi na kojoj je sad jedno drugo komunalno poduzeće, Elektra! Ta zgrada sad ima kućni broj Gundulićeve ulice, no tad je očito "zeleni val" bio važniji.

A sad pogledajte kako je ta lokacija izgledala 1931. godine, prije izgradnje nove zgrade!