Nepoznati Zagreb

Za kraj ovog alternativnog trodijelnog serijala evo par riječi i o možda najpoznatijoj "komuni" tog tipa na svijetu: Christianiji u Kopenhagenu. Slučaj je htio da je naša prošloljetošnja obiteljska sjevernoevropska turneja imala i Kopenhagen na popisu postaja tako da smo unutar jednog dana posvećenog tome gradu posjetili na sat vremena i Christianiu.

Neću puno o dojmovima s puta, njih najbolje možete očitati sa izabranih fotki, no zanimljiva je priča kako je Christianija u stvari nastala i kakav je bio njen životni vijek koji sada, evo, traje već 41 godinu.



Ova vrata nisu ulaz u Christianiu, no pored njih prolazi velika većina posjetilaca i već su postala simbol za "slobodni grad" kako ga sami stanovnici nazivaju. Snimio: Vanja


Christiania je samoproglašeni autonomni kvart koji se nalazi na rubu centralnog Kopenhagena površine 34 hektara (jednako površini npr. Zapruđa) i sa otprilike 850 stanovnika. Gradske vlasti smatraju tu gradsku četvrt stambenom komunom, no za razliku od drugih sličnih komuna posebnim službenim aktom iz 1989. godine gradske su vlasti sve do 2004. godine prenijele dio svojih ovlasti na državu Dansku, ali i na samu komunu.

Samo područje ima vrlo bogatu povijest, nasipi i područje oko njih su dijelovi gradskog obrambenog sustava sagrađenog u doba kralja Christiana IV, 1617. godine. Ostatak nasipa je porušen u 19. stoljeću, no dijelovi koji se nalaze unutar Christianie su sačuvani i čine jedan od najbolje sačuvanih takvih primjera na svijetu.

Prostor komune je bio upotrebljavan u vojne svrhe do kraja 2. svjetskog rata, a godine 1971. je napokon i konačno napušten. Nakon napuštanja prostor je ograđen i stavljen pod čuvarsku pasku, a napuštene zgrade su postale povremeno odredište beskućnika sve do 04.09.1971. kada su stanovnici okolnih ulica spontano srušili ogradu i ušli u prostor sa namjerom da ga upotrijebe kao prostor za igru za djecu (neki smatraju da je to bio i čin protesta protiv gradskih vlasti, jer je u to doba u Kopenhagenu vladala nestašica stambenog prostora).

26.09.1971. se pojavio proglas Jacoba Ludvigsena, poznatog novinara i izdavača magazina "Hovedbladet" koji je bio popularan među mladima. U tom proglasu autor obznanjuje nastanak slobodnog grada na prostoru do tada zauzetog vojskom te opisuje kako je to jedinstvena prilika da se na jednom mjestu osnuje društvo koje će početi od nule, uz već postojeću (iako dotrajalu) infrastrukturu, od starih zgrada za stanovanje do sportske dvorane ili kupališta. Zadatak svih stanovnika je briga ne samo za sebe već i za dobrobit čitave komune te da komuna bude i ekonomski čim više samoodrživa.

Tokom godina komuna je postala popularno mjesto, dijelom kao meditacijsko i yoga središte, sjedište poznate kazališne grupe Solvognen, okupljalište ljudi sa kulturnog i društvenog ruba, no dijelom i kao mjesto na kojem su se (do 2004. godine) mogle potpuno otvoreno nabaviti lake droge, sa središnjom ulicom Pusher Street na kojoj se ona otvoreno prodavala.



Međunarodni transport. Snimio: Vanja


Među zgradama. Snimio: Vanja


Skate dvorana izvana. Snimio: Vanja


Skate dvorana iznutra. Snimio: Vanja


Nekoliko događaja je značajno obilježilo život Christianie:

- 1979. su se nakon niza smrti uzrokovanih teškim drogama njeni stanovnici udružili sa policijom u borbi protiv dealera što je rezultiralo nizom sukoba no i istjerivanjem svih povezanih sa trgovinom teških droga iz komune.

- 1984. godine je bajkerski klan Bullshit pokušao zagospodariti prodajom "trave" u komuni, no nakon niza sukoba i pregovora je taj pokušaj odbačen.

- 2004. su prodavači "trave" samostalno maknuli štandove na kojima su dotad poslovali (jedan od njih je završio kao eksponat u Danskom nacionalnom muzeju) prije najavljene policijske akcije u kojoj je većina njih uhapšena.

- iste godine je danski parlament donio zakon po kojem se ukida intitucija komune te se od tada svi stanovnici Christianie tretiraju kao pojedinci, donošenje zakona je rezultiralo brojnim protestima u komuni

- 2006. su stanovnici komune donijeli svoj plan razvoja komune (kao odgovor na državni plan iste namjene) koji je naišao na široko odobravanje i među nadležnim institucijama.

- 14.05.2007. su gradske vlasti u pratnji policije ušle na područje komune i srušile jedno od dotrajalih zgrada što je rezultiralo žestokim neredima i borbama sa policijom uz više desetaka uhapšenih.

- u rujnu 2007. godine je postignut dogovor sa gradskim vijećem kojim će se u toku slijedećih 10 godina prenijeti uprava komune na gradske vlasti i time će se ona uklopiti u zadane zakonske okvire kao mješovita alternativna zajednica

- u lipnju 2011. su nakon višegodišnjih pregovora stanovnici Christianie odlučili zejdnički otkupiti zemlju na kojoj se nalazi komuna po cijeni ispod tržišne. Do sada još nije poznato na koji će se način sakupiti potreban novac.

Kao što se može vidjeti, svih ovih godina je trajala borba između gradskih vlasti i komune, ponajviše oko legalizacije i vlasništva objekata, plaćanja poreza i trgovine "travom". Pritisak institucija i policije je rezultirao sporim, no neizbježnim uklapanjem komune u zakonske okvire zemlje u kojoj se nalazi, no na način da je ona ipak koliko-toliko uspijevama sačuvati svoj zajednički i "alternativni" duh.

Važni je napomenuti da je Christiania i jedna od najposjećenijih atrakcija glavnog grada Danske koju posjećuje većina turista, a isto tako da su stanovnici grada, usprkos svih povremenih problema i protesta, vrlo ponosni na komunu i Christiania je glavno odredište na koje vode svoje posjetioce odnosno kompanije svoje partnere koji dolaze u posjet ... dakle, ne samo da je stanovnicima Christianie potreban suživot sa gradom radi njihovog daljeg opstanka, već je i samome gradu potrebna Christiania kao jedna od najpoznatijih danskih atrakcija i simbol velikih građanskih sloboda u Danskoj.

Nakon cijele ove priče zanimljivo je vratiti se još jednom na domaći teren i usporediti zagrebačka iskustva sa onima iz Berlina (vidi prošli post) i ovima iz Kopenhagena!



Iznajmljivanje bicikala za prijevoz djece. Snimio: Vanja


Gledaj pod noge! Snimio: Vanja


Nazad u EU. Snimio: Vanja


Podaci navedeni u ovome postu potječu sa Wikipedije te publikacije o povijesti Christianie izdane od strane same komune.