Nepoznati Zagreb

09.03.2012., petak

Zagreb ima Mediku, što ima Berlin?

Eh, eh, opet me je stisnuo posao pa sam vas morao ostaviti puna dva dana bez novog posta ... a taman sam se želio odmah nadovezati na onaj prethodni, o AKC Medika kao mjestu okupljanja kulturne alternative.

Naime, zanimljivo je pogledati kako takva alternativna mjesta žive svoj život u drugim zemljama i gradovima ... i mislim da za to nema boljeg primjera od Berlina, za kojeg bi se (možda u društvu Londona i Barcelone, eventualno i Amsterdama, Pariza ili Kopenhagena) moglo reći da je jedan od "najalternativnijih" gradova ne samo u Evropi.

Protekloga ljeta posjetio sam sa ženom i djecom Berlin i naša urođena radoznalost nas je odvela na obilazak grada pod nazivom "Alternativni Berlin", a to je rezultiralo skoro 4-satnom šetnjom po dijelovima grada koji su na glasu kao "Alternativno orijentirani". Naravno, Kreuzberg nije izostao wink (Prenzlauer Berg jest, on više nije što je nekad bio), no posjetili smo i zanimljiva mjesta u blizini centra kao Hackesche Hoefe.

A jedno od najupečatljivijih mjesta je bio kulturni centar "Tacheles" (za detaljnu povijest pogledajte OVDJE!) koji iza sebe ima burnu prošlost, a ni sadašnjost mu nije ništa mirnija. Samo ime "Tacheles" je hebrejski izraz značenja "govoriti direktno, bez dlake na jeziku", a umjetnička inicijativa koja je 1990. zauzela napuštenu zgradu izabrala je to ime zbog problema sa slobodom govora koja je vladala u bivšem DDR-u i zbog koje mnoga umjetnička djela nisu mogla koristiti direktne poruke već su morala pribjegavati dvoznačnostima. Drugi razlog za baš to ime je položaj zgrade u nekadašnjoj židovskoj četvrti.


Snimio: Vanja


Centar Tacheles pored suvremene poslovne zgrade u Oranienburgerstrasse. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Južna strana zgrade, sada okružena zidom. Snimio: Vanja

Sama zgrada je izgrađena 1907-1908 i 1909. je otvorena kao trgovački kompleks pod imenom "Friedrichstrassenpassage". U to doba je to bio drugi najveći trgovački prolaz ("pasaž") u Berlinu i posljednji veliki prolaz tog tipa izgrađen u Evropi. Cjelokupni kompleks je zamišljen u obliku robne kuće, sa brojnim odjelima i centralnom blagajnom, a posjedovao je i centralni sistem opskrbe te pneumatskom poštom.

No, trgovački kompleks je već u ljeto 1908, tek 6 mjeseci nakon otvorenja, morao otići u stečaj nakon kojeg ga je iznajmio Wolf Wertheim koji je u njemu otvorio klasičnu robnu kuću koja je radila do 1914., kada je pred početak 1. svjetskog rata prodana na dražbi. Između 1914. i 1924. je namjena zgrade nepoznata, a između 1924. i 1928. je zgrada pregrađivana i od tada je korištena kao uredski prostor firme AEG, poznatija pod nazivom "Kuća tehnike". Krajem 1930. godine je u toj zgradi održan i prvi direktni TV prijenos na svijetu.

U doba vladavine nacista zgradu je koristila nacionalsocijalistička stranka, a završetak drugog svjetskog rata je zgrada dočekala sa teškim oštećenjima, no neki dijelovi (koji su u upotrebi još i danas) su se ipak održali.

1948. godine je zgradu preuzela sindikalna organizacija, a prostori su korišteni za razne trgovačke i kulturne namjene. No, kako ratna oštećenja nisu nikad do kraja sanirana zgrada je već u 70-tim godinama trebala biti srušena, no do toga nije došlo zbog stalnog korištenja prostora. 1990. godine je planirano konačno rušenje da bi 13.02.1990. zgradu zauzela već spomenuta kulturna inicijativa "Tacheles". Nakon dugitrajnog pregovaranja i ponovljenih statičkih ispitivanja zgrada je 18.02.1992. stavljena pod spomeničku zaštitu i započeo je njen novi život kao alternativnog kulturnog središta. Unutar zgrade nalazilo se tad oko 30 umjetničkih ateljea, izložbenih prostora i prodajnih prostora suvremene umjetnosti, kino dvorana, bar te prostor za koncerte odnosno razna događanja.

1998. godine je zgradu kupila američka "Fundus grupa" koja je sa udrugom "Tacheles" sklopila ugovor o najmu za simboličnu cijenu od 1 njemačke marke. No, ugovor je istekao 2008. godine i više nije mogao biti produžen jer je grupa otišla u stečaj, a jedan od dužnika, HSH Nordbank, je na osnovu dugovanja dobila pravo na zaposjedanje prostora. 04.04.2011. trebala je biti održana aukcija za prodaju zgrade, no ona nije održana, ali je dan kasnije uz odštetu od 1 milion EUR iseljen ugostiteljski dio centra. U zgradi je nakon toga ostalo 80-tak umjetnika, a banka je oko većeg dijela zgrade izgradila betonski zid koji je zatvorio sve ulaze u zgradu osim glavnog.

U međuvremenu još nije donešena odluka o budućnosti zgrade, no 08.12.2011. u zgradu je upalo 30-tak pripadnika jedne zaštitarske firme koji su zaposjeli najgornji kat zgrade pod izgovorom da se nije moglo ustanoviti da netko boravi u njemu (kako je objasnio odvjetnik koji zastupa nepoznatog naručitelja zaposjedanja) - dakle, na neki način su ga "skvotirali". Trenutačno u zgradi vlada status quo i nije poznato na koji će način cijela situacija biti riješena.

Dakle, vidite kako život ovakvih centara u pravilu nije bezbrižan, već se uglavnom svodi na borbu protiv onih koji na tim mjestima žele sagraditi komercijalne sadržaje ... i, kao i uvijek, postavlja se pitanje na koji je način moguć život nekomercijalnih sadržaja i suvremenom društvu i mora li novac zaista uvijek biti glavno mjerilo vrijednosti.

Za kraj, evo i poveće galerije fotki iz Tachelesa te nedalekog sličnog kutka pored mondenog trgovačkog centra Haeckische Hoeffe!


Pred zgradom. Snimio: Vanja


U Tachelesu, Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


U zgradi - prodaja umjetničkog nakita. Snimio: Vanja


Možda na fotki djeluje pomalo "scarry", no zaoravo nije ... Snimio: Vanja


Jedna od slika bjeloruskog umjetnika Aleksandra Rodina koji je već duže vrijeme prisutan u Tachelesu. Snimio: Vanja


Haeckische Hoeffe, tek nekoliko stotina metara udaljeni od Tachelesa. Snimio: Vanja


Prigodno dekorirani kaslići. Snimio: Vanja


Vodovodno-botanička instalacija. Snimio: Vanja


Rad El Bocha. Snimio: Vanja


Živjeli! wink Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Space invader was here. Snimio: Vanja


U stubištu prema knjižari. Snimio: Vanja


Na kraju, prigodna Berlinska majica. wink Snimio: Vanja
- 23:41 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< ožujak, 2012 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Travanj 2020 (4)
Ožujak 2020 (9)
Veljača 2020 (3)
Siječanj 2020 (9)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (2)
Rujan 2019 (6)
Kolovoz 2019 (13)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (7)
Svibanj 2019 (3)
Travanj 2019 (9)
Ožujak 2019 (8)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (9)
Prosinac 2018 (14)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (7)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (7)
Srpanj 2018 (14)
Lipanj 2018 (11)
Svibanj 2018 (5)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (13)
Siječanj 2018 (15)
Prosinac 2017 (14)
Studeni 2017 (5)
Listopad 2017 (11)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (12)
Svibanj 2017 (16)
Travanj 2017 (15)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)

Tema bloga:

Linkovi