Nepoznati Zagreb

Nakon dosta truda i napora (više mentalnog nego fizičkog!) pred mjesec dana osvojih i najviši vrh Trešnjevke!

A do tog uspjeha trebalo je savladati nekoliko prepreka ... prije svega, dogovoriti se sam sa sobom što se uopće može smatrati najvišim vrhom. Poznato je da je Trešnjevka ravničarski gradski kvart: unutar područja koje obuhvaća bivša općina Trešnjevka, a sada gradske četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug ne nalazi se ama baš niti jedan jedini pažnje vrijedan brežuljak!
(prisjetite se granica: želj. pruga na sjeveru, zatim na istoku, potom rijeka Sava sve do Prečkog, zatim granica ide produžetkom ulice Svilkovići, kod Super-Konzuma Špansko granica skreće prema istoku na Zagrebačku aveniju, a potom kod Mercator centra opet skreće na sjeveroistok uzduž Zagrebačke ceste sve do željezničke pruge)

Ako računamo i građevine nastale ljudskom rukom najviša točka na tom području je vrh dimnjaka Elektrane - Toplane (prema izvorima na webu on je visok cca 200 metara!) no smatram da one ne bi smjele dolaziti u obzir kod izbora najviše točke. No, što učiniti sa recimo željezničkim nasipom? On jest sagrađen ljudskom rukom, no istodobno je i sastavni dio okolnog terena. I, uzevši sve u obzir, sam sa sobom sam se usuglasio da bih ga mogao uključiti u to razmatranje.

Pogled na topografsku kartu (ne žalost, ne mogu vam ju predočiti ovdje) kazuje da se čitava Trešnjevka stisnula na samo 4 metra razlike u nadmorskoj visini! Najniži dio Trešnjevke je onaj tik uz Jarunsko jezero, uz obalu Save, na visini od 116 metara. A najviši, visine od cca 120 metara, barem prema onom što pokazuje karta i kazuje opažanje, jest sjeveroistočni dio uza samu granicu prema (bivšoj) općini Centar. A kako se na toj strani nalazi i željeznički nasip koji je još uzdignut nekoliko metara od podloge onda mislim da se on zaista može proglasiti najvišom točkom Trešnjevke!

A ta najviša točka nosi sa sobom i još jednu zanimljivost: na njoj se nalazi sjeverozapadni vrh jednog (najprometnijeg!) od četiri zagrebačka željeznička trokuta!

Naravno, sve ovo teoretsko razmatranje trebalo je potkrijepiti i fotkama sa lica mjesta pa sam se, ne budi lijen, jednog od proteklih tjedana i popeo na dotični vrhunac (najviši vrh) odnosno špic (trokuta). I, evo što zabilježih!


Pored nadvožnjaka preko Ulice Božidara Adžije (bivše Kate Dumbović), od mene proglašene najviše točke Trešnjevke. Snimio: Vanja


Pogled "kroz" nadvožnjak koji se, u stvari, sastoji od dva paralelna mosta. Snimio: Vanja


Detalj nadvožnjaka sa nizom zakovica. Snimio: Vanja


Još jedan pogled, sa mojom malenkošću dolje desno. Snimio: Vanja


Pogled prema Trešnjevci (bila je nedjelja pa je ulica prazna!), Ulici Božidara Adžije. Snimio: Vanja


Pogled prema Arhitektonskom faksu i pomalo ruševno izgledajućem krovu voćarne uz prugu. Snimio: Vanja


Pogled sa sjeverozapadnog vrha trokuta u njega, prema Prehrambeno-biotehnološkom faksu, Tehničkom muzeju, Kerumovom "diskontu" ... Snimio: Vanja


Pogled unazad, ka spoju obje pruge. Snimio: Vanja


Kilometarska oznaka (nova) ... Snimio: Vanja


... i stara (razlika među njima nije 100 metara kako bi se iz oznaka moglo pretpostaviti!). Sama numeracija, reklo bi se, potječe iz doba Jugoslavije, mislim da je točno toliko kilometara udaljen beogradski željeznički kolodvor. Snimio: Vanja


Zarđala oznaka sektora pruge (ako se ne varam - željezničari, ispravite me ako griješim!). Snimio: Vanja


Približava se kolodvor (Glavni) pa treba smanjiti i brzinu. Snimio: Vanja