Nepoznati Zagreb

Nakon što sam proteklih dana svojim postovima dobrano "prorešetao" Kvatrić i okolicu danas ću se maknuti još istočnije, u predjele između Sesveta i Kašine. U administrativnom smislu su ti predjeli još uvijek dio Zagreba, no već nakon Sesveta nestaje urbana gradska slika i što se odmiče dalje prema Kašini to krajolik postaje ljepši, a ambijent sve više seoski. Uz cestu su još uvijek nizovi većinom dosta novih obiteljskih kuća, tu i tamo se na izlazu iz Sesveta čak pojavila i grupica "urbanih vila" ... no, čim skrenete bilo kuda s glavne ceste Sesvete-Kašina-Laz-Marija Bistrica, bilo prema Gorancu, bilo prema Planini Gornjoj ili Donjoj, već ste "na selu". Nije to nikakva zabit, autobusom ste od Dupca i tramvaja do tih sela za 15-20 minuta, no sve je više prirode, a sve manje betona i asfalta.


Pogled sa vrha Krč prema zapadu. Snimio: Vanja

A jedan od zgodnih kutaka u tom brežuljkastom pejzažu je Vugrovec, nalazi se na cca 8-9 km sjeverozapadno od Sesveta. Nakon 5 km vožnje prema Kašini treba skrenuti lijevo, prođe se crkva, sa desne strane se pojavi nešto strmiji brijeg ... i nakon njega s desne strane ceste drvena tabla pokazuje udesno prema planinarskom domu Vugrovec (od dvije ceste koje se na tom mjestu odvajaju udesno, treba ići onom užom i lošije asfaltiranom). Nakon 500 metara vožnje po njoj dolazite do parkirališta koje je polazna točka za šetnju iz ovog posta. Najbliža autobusna stanica je točno na odvojku ceste kod table, to je Linija 261 koja polazi od Dupca prema Gorancu - oprez, polasci su dosta rijetki, pogotovo vikendom!.

A kad završite sa šetnjom, ako ste tamo subotom ili nedjeljom, možete svratiti i do planinarskog doma koji se nalazi još 200 m uzbrdo cestom - klopa je dobra i ne preskupa, osoblje ljubazno, a ako trebate koju informaciju nazovite domara Anđelka na 091/5395-817.


Planinarski dom Vugrovec, fotka preuzeta sa www.destinacije.com

Što se šetnje tiče ... ovu nedjelju smo moji ukućani i ja iskoristili da proslavimo kćerkin 5. rođendan pa smo okupili prijatelje i zajedno krenuli na izlet. Sakupilo nas se čak 9 obitelji, čitavih 27 duša, i proveli smo ugodan dan šetajući se među vinogradima, voćnjacima i šumarcima, izležavajući se na travnatoj padini vrha Krč (499 m) i naposlijetku počastivši se u pl. domu. Fotke koje ćete ovdje vidjeti potječu sa tog izleta (a nešto su lošije kvalitete jer su zabunom fotkane sa 400 ASA :o( ).

Šetnju smo počeli od parkirališta, od tamo markirana staza vodi na kolski put koji se nalazi neposredno iza njega - treba skrenuti lijevo, zatim kod obližnjeg raspela desno i nadalje samo slijediti markirani kolski put (koji se kasnije pretvara u lošiju makadamsku cestu) koji se prvo dosta strmo, a zatim sve blaže uspinje po brijegu.


Pogled sa parkirališta na brijeg po kojem kreće staza. Snimio: Vanja


Pogled u dolinu. Snimio: Vanja


Igra formi. Snimio: Vanja


Vinogradarsko odmorište. Snimio: Vanja


Prozor stare kleti. Snimio: Vanja


Stablo breskve ujesen. Snimio: Vanja


Trudnica ili redovnik? Snimio: Vanja


Sunčeko obasjalo listića žutog. Snimio: Vanja

Vidici su svakim metrom sve ljepši, usput se još mogu naći kupine, orasi ... i za otprilike 45 minuta hoda, nakon jednog dijela koji ide kroz šumu i vodi malo gore malo dolje dolazite u podnožje travnatog brijega. Makadamski put ide desno, relativno svježe (prije dvije godine) probijeni kolski put ide lijevo, a treći ide ravno uzbrdo ... i s njime ste za nekoliko minuta na vrhu Krča, jednog od najljepših vidikovaca istočnog dijela Medvednice. Atmosfera vrha je pomalo mediteranska, prevladavju grmovi borovice, kržljavi hrastići, suha trava ... a pogledi vuku u daljine, od grada pa sve do Zrinske gore, Moslavačke gore, kad je lijepo vrijeme čak i Kozare. Sve u svemu, idealan vrh za posjet za sunčanih zimskih dana kada je njegova južna padina dušu dala za sunčanje!


Pogled sa Krča prema Medvednici. Snimio: Vanja


Greben prema Gorancu. Snimio: Vanja


Grupni odmor na vrhu. Snimio: Vanja

Sa vrha je moguć spust na više strana - bilo nastaviti makadamom za markacijom prema Lipi pa onda se spustiti desno prema Planini Donjoj (Linija 262) ili lijevo prema Čučerju (Linija 209), bilo krenuti travnatim grebenom koji kreće prema zapadu i s kojeg se može nemarkiranim kolskim putem spustiti do autobusne stanice u Gorancu (već spomenuta ZET-ova Linija 261 ), bilo se vratiti 5-6 minuta nazad, do raskršća kolskih puteva kod kućice za ptice i tamo skrenite desno, kolski put vas vodi prvo blago, a zatim vrlo strmo nizbrdo i za 20-tak minuta ste ispod raspela u blizini parkirališta kod doma (kad se nađete na asfaltu, spustite se njime u dolinu, idite desno 50 metara, a zatim oštro uzbrdo ulijevo, obiđite kućicu sa prekrasnim pelargonijama i stazicom iza nje imate još 50 metara do raspela).

Za one koji žele znati malo više, pogledajte OVDJE priču o pl. domu.