Nekretnine Zadar
19.10.2011., srijeda
Porasle cijene novih stanova
|
Prosječna cijena četvornog metra novih prodaja stanova, koje su u Hrvatskoj u prvom polugodištu ove godine prodala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez društveno poticane stanogradnje (POS), iznosila je 12.163 kune, što je za 2,8 posto veća cijena u odnosu na drugo prošlogodišnje polugodište i za 3,7 posto viša u odnosu na cijenu kvadrata u cijeloj 2010. Na taj porast najviše je utjecao porast cijena u ostalim naseljima, tj. u priobalnom području Republike Hrvatske, pojašnjavaju iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).Tako je po podacima DZS-a prosječna cijena kvadrata novih stanova (bez POS-a) u ostalim naseljima (bez Zagreba) u prvoj polovici ove godine iznosila 11.479 kuna, što je za 7,8 posto viša cijena nego u drugom prošlogodišnjem polugodištu, a za 10,4 posto veća cijena kvadrata nego u cijeloj 2010. godini.Istodobno je prosječna cijena kvadrata u Zagrebu od 12.647 kuna bila za 0,7 posto veća nego u prethodnom polugodištu, a za 1,2 posto manja u odnosu na cijelu prošlu godinu. Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a (na temelju Programa društveno poticane stanogradnje) u prvom polugodištu 2011. iznosila je 6.264 kune, što je smanjenje za 12,6 posto u odnosu na drugo polugodište lani.U Hrvatskoj je u prvom polugodištu ove godine prodano 918 novih stanova, od čega su 907 stanova prodala trgovačka društva i druge pravne osobe, a 11 stanova odnosi se na prodaju stanova POS-a.Pritom je u Zagrebu prodano 538 novih stanova, a u ostalim naseljima 380. |
13.10.2011., četvrtak
Moguće proširenje Arena centra
|
Kakvi su uvjeti ulaganja u Hrvatskoj u usporedbi s ostalih šest zemalja u kojima investirate? Svaka je država posebna kad je riječ o investicijama. U Hrvatskoj smo od 2006. godine, stoga smo u drugim zemljama u poodmaklim fazama projekata. Investiramo u sedam država srednje i istočne Europe, a Poljska je definitivno najpogodnija. Hrvatska je po uvjetima investiranja kao Mađarska, čak je u nekim stvarima bolja. Rumunjska, na primjer, nije toliko dobra. Kakve su TriGranitove investicijske aktivnosti i što tvrtka planira? TriGranit trenutačno realizira investicije ukupne vrijednosti od četiri milijarde eura. Najveće su nam investicije obnova željezničkog kolodvora i trgovačkog centar u Poznanu u Poljskoj, uredski projekt u Krakowu, koji radimo ovu i sljedeću godinu, te projekt od 80.000 četvornih metara uredskih prostora u Budimpešti. U novogradnja Split proljeće sljedeće godine gradit ćemo višenamjenski centar Emonika City Center u Ljubljani, a u Zagrebu projekt poslovnih zgrada pokraj Arene centra. Razmišljamo i o proširenju Arene centra, no tek nakon dvije godine jer se centar treba stabilizirati. Proširenje će ovisiti o tržišnim uvjetima, potražnji najma prostora u Rusiji, odnosno u Moskvi, imamo projekt gradnje trgovačkih centara i kulturnog centra Aktivni smo na svih sedam nacionalnih tržišta, a realizacija planiranih projekata ovisi o tržišnim uvjetima. Za opće krize developeri su uglavnom odustajali od najavljenih projekata, odgađali dovršenje, a TriGranit je radio. Arena centar u Zagrebu najveća je nekretninska investicija u srednjoj i jugoistočnoj Europi od svjetske ekonomske krize. |
10.10.2011., ponedjeljak
Rješenje Hanfe doneseno iz osvete
|
Škegro tvrdi da je 31. siječnja, nakon niza neuspješnih pokušaja stanovi Zagreb Centar da bude primljen na razgovor u Hanfu, bio pozvan na sastanak i to, kako tvrdi, ne zbog Quaestus Investa nego društava koja nemaju formalne veze s Quaestus Investom, u kojima je manjinski dioničar. Škegro kaže da ga je Samodol tom prilikom pred drugim službenicima Hanfe ispsovao i izvrijeđao te potpuno izgubivši živce najavio što će se dogoditi s Quaestus Investom. Škegro tvrdi da je rješenje Hanfe doneseno iz osvete jer je Quaestus Invest triput Upravnom sudu tužio Hanfu. Upitan za pojašnjenje navodnih političkih konotacija zabrane rada, koje Quaestus Invest spominje u svom priopćenju nakon rješenja Hanfe, Škrego je novinare uputio na jučerašnje izlaganje predsjednika saborskog Odbora za financije Gorana Marića (HDZ) koji je žestoko kritizirao Hrvatsku narodnu banku, a pohvalio rad Hanfe. Međutim, na pitanje je li bit jednogodišnje zabrane rada Quaestus Investa obračun HDZ-a s njim, Škegro je odgovorio da u HDZ-u nema osobe ili struje koja to želi, te da je riječ o dominantno financijskom sukobu koji nema veze s politikom. Škegro i drugi član Uprave Quaestus Investa Tomislav Matić su u nekoliko točaka pobijali dijelove Hanfina rješenja. Tako tvrde da nisu, kako navodi Hanfa, nekretninski fond osnovali za vrijeme krize nego još 2007., a odbacuju i tvrdnje Hanfe da su Quaestus Nekretnine više od zakonske granice ulagale u vrijednosne papire te u povezane osobe. Pritom objašnjavaju da su Quaestus Nekretnine registrirane i za druga ulaganja, a ne samo u nekretnine te da su ta druga ulaganja poduzeta u prvih godinu dana rada fonda, u kojem razdoblju zakon dopušta prekoračenje udjela ulaganja izvan područja nekretnina. |
