Nekretnine Labin
petak, 28.11.2014.
U Hrvatskoj izgrađena 21 pasivna kuća; u Europi ih je već 150.000
Možemo li dostići sjeverne susjede
U Sloveniji je izgrađeno već 200 pasivnih kuća. Među dobrim primjerima je ECO Silver house u Ljubljani, stambeno-poslovna zgrada koja, uz toplinski dobro izoliranu fasadu i neprekidnu ventilaciju s rekuperacijom zraka, ima malu solarnu elektranu, spremnike kišnice za ispiranje vodokotlića, prozore s tri stakla i automatskim sjenjenjem, biometrijsko otvaranje vrata (otiskom prsta), mjerenje vremenskih podataka, zeleni krov i punionicu za električne automobile.
Pasivni standard u Sloveniji vrijedi i za turističko-ugostiteljske objekte pa je Podčetrtek dobio tri drvene zgrade s po dva apartmana koje dokazuju da štedljiva arhitektura ujedno može biti i lijepa.
"Sve konstrukcije su u pasivnom standardu, ali nije riječ o pasivnoj kući zbog puno staklenih površina na sjeveru. Željeli smo napraviti efekt špilje kako bi se posjetitelji osjećali zaštićeno, a da i nadalje ostanu u kontaktu s prirodom", objasnila je arhitektica Petra Ostanek, dobitnica nagrade "Zelena olovka" za inovativnu i održivu gradnju.
U BiH trude se na najbolji način iskoristiti ono imaju pa tako promoviraju ovčju vunu kao dostupan i jeftin, efikasan izolacijski materijal u graditeljstvu koji se može kombinirati s naprednim i inovativnim tehnologijama gradnje.
Među dobre prirodne izolatore pripadaju i slama, celuloza, lan i industrijska konoplja. Zna li se da potrošnja energije u zgradama odnosi 40 posto ukupne finalne potrošnje energije, svaka ušteda je dobrodošla.
Sve to doprinosi zajedničkom cilju država Europske unije - 20 posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova, 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije i 20 posto smanjiti potrošnju energije. Plan 20-20-20 trebao bi se ostvariti do 2020., a to je bliže nego što se čini - već za pet godina stanovi Dubrava Zagreb
Oznake: stanovi Dubrava Zagreb
ponedjeljak, 24.11.2014.
Stručnjaci: PDV na građevinsko zemljište ne mora značiti i poskupljenje nekretnina
ZAGREB - Iako se uoči uvođenja PDV-a na građevinsko zemljište u oglasima tvrdi da će stanovi poskupjeti, stručnjaci su uvjereni da taj trošak ide na 'leđa' investitoru, a hoće li ga on prevaliti u konačnu cijenu, ovisi o tržištu. Onima koji nisu detaljno upućeni u porezne izmjene koje na snagu stupaju iduće godine, moglo bi se uistinu činiti da se već s prvim danom 2015. godine uvodi porez na nekretnine, načelno najavljen tek za 2016. godinu, ili pak da će kupci nakon kupoprodaje plaćati PDV na stan od 25 posto, piše Novi list.
Stvari, međutim, nisu baš onakve kakvima ih reklama prikazuje. S prvim danom iduće godine, naime, uvodi se za novogradnje PDV na građevinsko zemljište kojim se zamjenjuje dosadašnji porez na promet nekretninama od pet posto, koji se na vrijednost tog zemljišta plaćao do sada. PDV od 25 posto neće se, dakle, više obračunavati samo na troškove građenja stana i njegovo opremanje, odnosno na četvorni metar novogradnje, već i na građevinsko zemljište na kojem se stan nalazi.
To ne znači da će se, kako reklame sugeriraju, kupcima stanova ''razrezivati'' veći porez, već će porasti trošak samom investitoru. Hoće li on taj porast prevaliti u konačnu cijenu stana, ovisi o tržištu, odnosno ponudi i potražnji, pri čemu su posrednici u prometu nekretninama uvjereni da neće. To znači da bi za krajnjeg kupca sve moglo ostati približno isto nekretnine Rijeka
Oznake: nekretnine Rijeka
petak, 21.11.2014.
Javni dug na kraju srpnja 78% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu
Prema metodologiji ESA 2010, ukupan dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) krajem srpnja 2014. premašio je 255,6 milijardi kuna čineći tako 78% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu. Zbog učinka baznog razdoblja godišnja stopa rasta i dalje je dvoznamenkasta (10,4%), ali podaci u usporedbi s krajem 2013. upućuju na usporavanje dinamike rasta javnog duga. Naime u odnosu na kraj prosinca 2013. ukupan dug opće države viši je za 5,8 mlrd kuna ili 2,3%, a povećanje je dominantno posljedica rasta duga središnje države koji je na kraju srpnja iznosio 250,3 mlrd kuna. Iako je oko tri četvrtine duga denominirano u stranoj valuti (dominantno eurima) tečajna kretanja nisu bitnije utjecala na kunski izraz duga budući da je došlo do tek neznatnog jačanja kune na kraju srpnja u odnosu na kraj prosinca.
Struktura duga prema vjerovniku nije se značajnije promijenila od početka 2009. pa i dalje oko 60 posto udjela u ukupnom javnom dugu ima domaća komponenta. Krajem srpnja 61,7% (157,8 mlrd kuna) ukupnog javnog duga odnosilo na domaći javnih dug, a 38,3% na inozemni javni dug. Promatrano po instrumentima zaduživanja prevladava zaduživanje izdavanjem dužničkih vrijednosnica koje u uvjetima visoke likvidnosti na tržištima kapitala dobiva na značenju. U takvim uvjetima smanjuje se udio obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama i kreditima, a polagano raste udio dugoročnih dužničkih vrijednosnica. Na kraju srpnja obveze po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima iznosile su 25 mlrd kuna ili 9,8% javnog duga dok su obveze po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima dosegnule 140,7 mlrd kuna (55% ukupnog javnog duga). Navedeni nominalni iznos duga po dugoročnim vrijednosnicama ujedno je i povijesno najviša razina. Udio obveza po primljenim kreditima pao je na razine koje smo bilježili prije krize odnosno na 35,2%. U nominalnom iznosu obveze po kreditima krajem promatranog mjeseca iznosile su od 89,9 mlrd kuna.
Naposljetku, u skladu s metodologijom ESA2010, unatoč blagom mjesečnom rastu (1,2%) ukupna jamstva nastavila su bilježiti pad na godišnjoj razini pa na kraju srpnja iznose gotovo 23 mlrd kuna od čega se na HBOR odnosi više od 14,7 mlrd kuna. Upravo smanjenje HBOR-ovih jamstava za 1,14 mlrd kuna u odnosu na kraj prosinca razlog je padu ukupnih jamstava (u odnosu na kraj prošle godine) budući da su u istom razdoblju ostala jamstva blago povećana (za 177 mil kuna).
Javni dug i u narednom srednjoročnom razdoblju mogao bi nastaviti rasti zbog visokih potreba države za refinanciranjem svojih obveza i izostanka konsolidacijskih mjera koje bi stabilizirali javni dug. Ipak dinamika njegovog rasta trebala bi usporiti ali pod pretpostavkom da u projekcijskom razdoblju (do 2017.) ne dođe do uključivanja nekih subjekata u javni dug nekretnine Zadar
Oznake: nekretnine Zadar
petak, 07.11.2014.
Rast turističkih dolazaka i noćenja u listopadu i u prvih deset mjeseci
Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u listopadu je zabilježen rast turističkih dolazaka i noćenja, a rast se bilježi i u prvih deset mjeseci ove godine, izvijestili su iz Ministarstva turizma.
Tako je u listopadu zabilježeno 611 tisuća turističkih dolazaka, što je rast od 11,3 posto, a ostvareno je 2 milijuna noćenja ili 6,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Od siječnja do listopada je pak zabilježeno 12,7 milijuna dolazaka, što je 4,5 posto više nego u istom razdoblju lani, te je ostvareno 72,8 milijuna noćenja ili 2 posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica.
Sve su županije u listopadu, osim Kvarnera koji bilježi noćenja na razini lanjskih, ostvarile bolje rezultate turističkog prometa nego lani, s tim da je najveći rast dolazaka i noćenja ostvaren u Gradu Zagrebu (16 posto više dolazaka i 17 posto više noćenja) i Ličko-senjskoj županiji (15 posto dolazaka i 13 posto noćenja).
Komentirajući te rezultate ministar turizma Darko Lorencin kazao je kako ga veseli snažan rast turističkog prometa u listopadu jer dokazuje kako sve aktivnosti koje se provode s ciljem jačanja pred i posezone imaju svrhu i daju odlične rezultate.
Ova izazovna godina daje nam odlične brojke, bolje od rekordnih lanjskih i siguran sam kako ćemo provođenjem aktivnosti predviđenih Strategijom razvoja turizma i Strateškim marketing planom, a usmjerenih na jačanje dodatne ponude produžiti turističku sezonu te u turističkom smislu postati još konkurentnija destinacija, komentirao je Lorencin.
Po statistici HTZ-a, strani su turisti u deset mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (11,5 milijuna) i 2,3 posto u noćenjima (66,5 milijuna) nekretnine Trešnjevka Zagreb
Oznake: nekretnine Trešnjevka Zagreb
ponedjeljak, 03.11.2014.
U 2015. bi BDP konačno mogao početi rasti, ali u ovoj godini pad od 0,6 posto
Nove prognoze gospodarskog rasta smanjene su u odnosu na srpanjske, jer je usprkos pozitivnim kretanjima u vanjskotrgovinskom sektoru očito da su se negativna kretanja postupno vratila. U 2014. godini očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto uvjetovan vrlo slabom domaćom potražnjom, a naročito daljnjim padom investicija. Blag oporavak gospodarske aktivnosti trebao bi uslijediti 2015. godine uz rast BDP-a za 0,2 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem inozemne potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenjem sredstava iz fondova EU-a.
Osobna će se potrošnja u ovoj godini nastaviti smanjivati, uz ukupan pad od 0,3 posto, dok se u 2015. očekuje njezina stabilizacija. Prosječna stopa inflacije u ovoj bi godini mogla biti negativna, -0,1 posto, dok se u 2015. očekuje stopa od 1,1 posto. Podaci o vanjskoj trgovini upućuju na to da bi ukupan izvoz roba i usluga ove godine mogao rasti po realnoj stopi od 5,9, a uvoz po stopi od 2,3 posto. Razdoblje suficita u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom će se nastaviti, 1,3 posto BDP-a u 2014. i 1,2 posto BDP-a u 2015. Na tržištu rada i dalje prevladavaju negativni trendovi – nezaposlenost je doduše značajno smanjena u odnosu na isto razdoblje lani, ali je pala i zaposlenost. U ovoj bi godini stopa nezaposlenosti mogla stagnirati na 20,2 posto, dok bi u 2015. mogla biti ispod 20 posto.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na niz neizvjesnosti i rizika koji mogu značajno utjecati na ostvarenje prognoza. Izostanak rasta gospodarske aktivnosti uz visoke fiskalne deficite i rastući javni dug zahtijeva snažne poteze nositelja ekonomske politike, koji bi signalizirali njihovu vjerodostojnost i odgovornost za preuzimanje kontrole nad negativnim trendovima. No, dojam je da ne postoji dovoljna posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i reformama. Poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, već dovode do manjka prihoda, prvenstveno lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast. Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na to da s približavanjem parlamentarnih izbora dodatno slabi politička volja za reformama. Upozoravaju, međutim, da ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti u cilju fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a nekretnine Rijeka
Oznake: nekretnine Rijeka
