MODESTI BLEJZ

< prosinac, 2015 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Komentari On/Off

e-mail:modestiblejz@net.hr
sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©!

hej!

Što se po mojoj ludoj glavi uvijek vrzma jest:
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
________________________

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::


Opća deklaracija o pravima čovjeka je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajedničko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni instrument koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«

S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:

»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

Daljnje odredbe sadrže tzv. "katalog ljudskih prava", u kojem se:

zabranjuje ropstvo (čl. 4),
zabranjuje tortura (čl. 5.),

zabranjuje diskriminacija (čl. 2. i 7.), te uređuje
pravo na život (čl. 3.),
pravo na slobodu (čl. 3.),
pravo na osobnu sigurnosti (čl. 3.),

pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9. - 12.),

pravu na zaštitu privatnosti (čl. 12.),

pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države, da njen teritorij napusti i da se u svoju državu smije slobodno vratiti (čl. 13.),

pravo na utočište (azil) u drugim zemljama, od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.),

pravo čovjeka da bude državljanin barem jedne zemlje i da se može odreći državljanstva (čl. 15.),

pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica (čl. 16.),

pravo na vlasništvo (čl. 17.), pravo na slobodu mišljenja i vjeroispovijedi (čl. 18.),

pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koja uključuje pravo na širenje ideja putem bilo kojeg medija (čl. 19.),

pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl. 20.),

pravo na sudjelovanje u upravljanju svojom zemljom, putem izbora i pravom na pristup javnim dužnostima (čl. 21.),

pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.),

pravo čovjeka da radi i slobodno izabere zaposlenje, te da bude plaćen bez diskriminacije - jednako kao i drugi ljudi koji rade jednaki posao (čl. 23.),

pravo na sindikalno organiziranje radnika (čl. 23.),

pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.),

pravo na dostojni životni standard (čl. 25.),

pravo na zaštitu materinstva i djetinjstva, koje uključuje i zaštitu izvanbračne djece (čl. 26.),

pravo na obrazovanje, koje uključuje obvezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolskom obrazovanju "jednako dostupno svima na osnovi uspjeha" (čl. 26.),

pravo prvenstva roditelja u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu (čl. 26.),

pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.),

pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz kulturnog i znanstvenog stvaralaštva (čl. 27.)

pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl. 28.).

Sadržaj 30 članaka Opće deklaracije o pravima čovjeka kasnije je ugrađivan u druge međunarodne akte, uvijek uz stanovite izmjene. Najvažniji od tih akata su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima - oba proglašena od Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1966. godine; nakon dovoljnog broja ratifikacija od nacionalnih parlamenata (koji su propisali da će se prava i slobode iz tih akata poštivati u njihovim državama) oba su pakta stupila na snagu 1976.




- Lovci na krzno
- Crkva protiv golotinje – kako perverzno
- Lampedusa
- O grešnosti smijeha...
- Evo što činite svojoj djeci
- Verbalne manipulacije kao način komunikacije
- Zvijezda Smrti
- Paunovi
- Fight club
- Pocijepane zastave
- Kada tučeš tuci u glavu
- Ovisnost o tehnologiji i njene posljedice
- Gnjevna rulja, nova platforma
- Kultura ulizništva
- Čini zlo, ali nipošto o njemu ne govori
Ja mislim kao ti, ali
XXX
Tko to (po)tura Turcima?
po aboridžinima

Slijepa sljedba toboženizma
Papanstvo kao star-novo paganstvo
tri slova
Kad veliki padnu
Ime poze

da? SLUŠAONICA 1


Justin Timberlake - Say Something ft. Chris Stapleton

BBC News
World News SBS
Internet Monitor
Index.hr
Net.hr
Slobodna Dalmacija
Novosti
e-novine
H-alter
N1
Radio Gornji Grad
Tacno.net
Lupiga
Novi list
Tportal
Dnevnik.hr
Jutarnji list
24sata
Večernji list
Al Jazeera Balkan
HRT

*
DHMZ-tjedna vremenska prognoza
National Geographic
Meridijani
Booksa
Culturenet.hr
Vijenac
NikTitanik
Filmski.net
Film-mag.net
CineStar
The Pirate Bay
Eventim
ulaznice.hr
*
YouTube
Wikipedia
TV Program
Kostenlos Bilder und Fotos...
Gmail
Yahoo.mail



"Volim ljude, ali ne znam šta ću s njima.

Iskustvo me naučilo da ono što se ne može objasniti samome sebi, treba govoriti drugome. Sebe možeš obmanuti nekim djelom slike koji se nametne, teško izrečivim osjećanjem, jer se skriva pred mukom saznavanja i bježi u omaglicu, u opijenost koja ne traži smisao. Drugome je neophodna tačna riječ, zato je i tražiš, osječaš da je negdje u tebi, i loviš je, nju ili njenu sjenku, prepoznaješ je na tuđem licu, u tuđem pogledu, kad počne da shvata. Slušalac je babica u teškom porođaju riječi. Ili nešto još važnije. Ako taj drugi želi da razumije.

Više je dobrih ljudi na svijetu nego zlih. Mnogo više! Samo se zli dalje čuju i teže osjećaju. Dobri ćute.

Riječi su vazduh, kakvu štetu mogu nanijeti?
Riječi su otrov, od njih počinje svako zlo.
Onda, da ćutimo!
Ne treba da ćutimo. Ima se o čemu govoriti, ne napadajući. Pomoći treba, a ne odmagati. Država je to, bolan, hiljadu briga i nevolja, imanje svoje ne možes urediti kako valja, a kamoli toliki svijet. I onda počne neko da zakera, te ne valja ovo, te ne valja ono, e čudna mi cuda! Jašta da ne valja. Pravo je čudo kako išta valja: toliki ljudi, a svako vuče na svoju stranu.

Ne voliš da budeš na smetnji, ne voliš da te ko krivo pogleda, ne voliš da ti iko ružnu riječ kaže. Kako onda misliš da živiš?

A meni se čini da je strah najveća sramota ovog svijeta, i najveće poniženje čovjekovo. Izmahnut je nad njim, kao bič, uperen u grlo, kao nož. Čovjek je opkoljen strahom, kao plamenom, potopljen njime, kao vodom. Plaši ga sudbina, plaši ga sutrašnji dan, plaši ga vladajući zakon, plaši ga moćniji čovjek, i on nije ono što bi htio biti, već ono što mora da bude. Umiljava se sudbini, moli se sutrašnjem danu, poslušno ponavlja zakon, ponizno se smiješi mrskom moćnom čovjeku, pomiren da bude nakazna tvorevina sačinjena od straha i postajanja.

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

Da sam drukčiji, da život nosim kao tegobu, da sam ogorčen, počeo bih da se gubim, da pijem, da mrzim, postao bih nezadovoljnik koji se okreće protiv cijelog svijeta.
A ne mogu to. Uprkos svemu, živim kao i drugi ljudi, koji su bez moga biljega, veseo i tužan zbog običnih stvari, veseo zbog dobrih ljudi koji su pomalo zli, tužan zbog zlih ljudi koji su rijetko dobri...

Hodaćemo bez razloga, radovaćemo se, bez razloga, smijaćemo se, bez razloga, s jednim jedinim razlogom, što smo živi i što se volimo. A kud ćeš veći razlog.

U početku ljubav,
u životu mržnja,
na kraju sjećanje.

Ljubav je ipak jača od svega.
"


SLUŠAONICA 2


Kristina Train - Dark Black

I. Fanatizam – smak ljudskog uma
II. Grijeh šutnje

- Obdukcija divljaštva
- O projekciji projektora
- Da, to je spin
- Yodin poučak
- Egzibicionisti
- Rasizam i svi njegovi preračuni

A. Perspektiva obrata
B. Jedan metak

Knjižno-filmski kutak:
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?


SERIJE





Manhunt: Unabomber

GoT

The Handmaid's Tale

American Gods

Legion

Stranger Things

The Young Pope

Black Sails

Sherlock

The Man in the High Castle

SS-GB

Westworld

Horace and Pete

The Crown

Lethal Weapon

Designated Survivor

Taboo

Grantchester

The Big Bang Theory





FILMOVI




Tajna broja sedam / What Happened To Monday

Geostorm

Blade Runner 2049.

Victoria i Abdul

War for the Planet of the Apes (2017)

Spider-Man: Homecoming (2017)

Unbroken (2014)

Čuvari galaksije Vol. 2

Viceroy's House

Valerian and the City of a Thousand Planets / Valerian i grad tisuću planeta

Dunkirk

Denial (2016)

Saving Mr. Banks / Kako je spašen gospodin Banks

Wonder Woman (2017)

The Boss Baby

Patriots Day

The Mummy

The Space Between Us (2017)

Kongens nei / The King’s Choice (2016)

King Arthur: Legend of the Sword

The Exception (2016)

To Walk Invisible: The Bronte Sisters

Colossal (2016)

A United Kingdom (2016)

Beauty and the Beast (2017)

Kong: Otok lubanja

Logan

Hidden Figures

Jackie (2016)

Underworld: Blood Wars (2016)

Assassin's Creed

Elvis & Nixon

Loving (2016)

Lion / Lav (2016)

The Invisible Woman

Tang shan da di zhen / Aftershock

Sve ili ništa / Hell or High Water - Comancheria

Greben spašenih / Hacksaw Ridge

Dolazak / Arrival

The Great Wall (2016)

Putnici / Passengers

Deepwater Horizon

The Girl on the Train / Djevojka u vlaku

The Hateful Eight

The Accountant

Rogue One: A Star Wars

Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu

Ben-Hur (2016)

Inferno

Sully (2016)

Jason Bourne (2016)

Fantastic Beasts and Where to Find Them

Doctor Strange

The Nice Guys

Star Trek Beyond (2016)

Legenda o Tarzanu

Warcraft

Independence Day: Resurgence (Dan nezavisnosti 2)

Captain America: Civil War

Me Before You

Locke

The Huntsman: Winter’s War

The Divergent 1, 2, 3...

Batman v Superman: Dawn of Justice

London Has Fallen


Igre gladi: Šojka rugalica 1./The Hunger Games: Mockingjay – Part 1

Gone girl

Birdman

Interstellar

St.Vincent

U šumi / Into the woods

The Judge / Sudac

Trance

Welcome to the Punch

Against the Sun

The Secret Life of Walter Mitty / Tajni život Waltera Mittya

Čuvari galaksije

Kako izdresirati zmaja 2

Planet majmuna: Revolucija

Godzilla
Još jedan film o Godzilli u kojemu Godzillu jedva da vidite. Holivudski tupež. 4/10

Noah
Inače volim Russella Crowea kao glumca, ali nema tog glumca koji bi glumeći biblijskog Nou koji u arci spašava čovječanstvo mogao spasiti i ovaj film. Najnoviji film Darrena Aronofskya je ukratko rečeno - dosadno pretenciozno smeće. Poštedi me blože biblijskih spektakala (sa porukom pride)! Kamo sreće da sam uštedila i na karti. 4/10

Hobit: Smaugova pustoš / The Hobbit: The Desolation of Smaug
Trilogija Hobit ne posustaje ni u drugom nastavku. Odlično. Nema se tu što reći. Tata spektakla. 9/10

Igre gladi: Plamen / The Hunger Games: Catching Fire
Igre gladi ne posustaju pod krinkom distopije šamarati ni u drugom nastavku, koliko će ih još biti ne znam. Jako dobro. 8/10

Rush/Utrka života
Po istinitim događajima. Nabrijana sportsko-psihološka drama (biografija) o rivalstvu svjetskih prvaka Nikija Laude i Jamesa Hunta, karakterno potpuno suprotnih velikana trka F1. Izuzetno napeto i dojmljivo. Soundtrack - miljenik Oscarovaca plodni skladatelj Hans Zimmer, uobičajeno na visini zadatka. Film za muškarce koji vole automobile, kojeg evo vrlo dobro prihvaćaju i žene. 8/10

Gravity/Gravitacija
Vizualno i scenaristički prekrasan film-drama, pisan da bude mali - ali opet veći od života (od svemira). Dakle, inteligentno prilazi s "nečasnim" namjerama. Kojim? Vidjet ćemo... Priča s porukom (neki bi rekli tipično američki patetičnom, što i jest, ali ok, u ovom slučaju /svemiru - patetika štima) koja puca na Oscara. Ženska uloga (odlična Sandra Bullock) pisana da puca na Oskara. Muška uloga (oscarovac Clooney) za sporednu ulogu također. Na učestale trenutke napeto, stresno, užasavajuće, jezivo, nategnuto, dirljivo, ali opet i lijepo. Prvi 3D film koji, po meni, u potpunosti opravdava nošenje naočala na projekciji. 9/10

Olympus Has Fallen
Začuđujuće ok akcijski film (kvalitetna šora i rasturačina Bijele kuće), na tragu Willisovog ciklusa Umri muški, s tim da ovaj put muški umire Gerard Butler. Totalno pretjerivanje, naravno, ali to se očekuje, neuništiva junačina veća od života. Cijepljeno od baš potpune patetike Misije: Bijela kuća, Olimpova filma blizanca ove ljetne sezone. It`s ok. 7/10

Ljubav / Amour
Drama, drametina, naddrametina. Film čija se projekcija nerijetko i napušta. Michael Haneke, kao jedan od naj filmskih (kant)autora ovog stoljeća, opet nemilosrdno, do kosti. 10

Star Trek: Into Darkness
Treker sam, ali ovo je scenarij koji mi baš nije imao nekog smisla. Lik Khana u Star Treku ima preveliku reputaciju da bi ga se ovako potraćilo. U redu, sam Khan je mračan i zgodan, dečki također, i oni logični i oni nelogični, a ni akcija ne staje, ali sama akcija bez logike? Ma Star Trek može bolje. I ići gdje nijedan čovjek išao nije. Samo kad bi ekipa u Hollywoodu umjesto profita na pameti imala muda u gaćama. 6/10

Elysium
O nesvijetloj distopiji, a zapravo stvarnosti, planeta Zemlja, na kojem postoji većinska sirotinja koja se bori da preživi i manjinska privilegirana kasta nedodirljivih bogataša koji žive visoko, visoko gore iznad Zemlje na svemirskoj stanici. Goruće pitanje sukoba (preslika SADa danas) - zdravstvo (dostupno svima). Bitka za preživljavanje je neizbježna. Rekla bih da je poruka subverzivna, ali budući je izrečena neskriveno, jasno i glasno - o subverziji nema riječi. 7/10

Bitka za Pacifik / Pacific Rim
Besramna i profita gladna kombinacija Godzille, Transformersa i iritantnih Power Rangersa za kojima luduju djeca i Japanci. Više je no očito da je autorima na umu dodatna zarada u prodaji / podvali akcijskih figurica maloj djeci. No u redu, kad se to tako prihvati, to je solidan dječje-akcijski zabavnjak za razbiti dosadnu večer. 7/10

Misija: Bijela kuća - White House Down
Ubi me ta gadljiva američka patriotska patetika. Toliko je klišeizirano da ispada kao da se netko fakat zajebava. Inače može proći kao solidni akcić kojemu je cilj bio izreklamirati Tatumove bicepse. Sve žen(s)ke sad uzdahnušsmo - aaaaaah. 7/10

Red 2
Stara ekipa opet praši, simpa, ali ništa više od toga. Prvi dio originalniji. Osrednji akcić. 6/10

Specijalne agentice / The Heat
Simpa i na trenutke smiješno, američki humor vulgaris, ženski buddy-buddy policijski film, šprdanje na vlastiti račun i račun žanra. Ali ništa više od toga. 6/10

Gru na supertajnom zadatku / Despicable Me 2
Ma ni sjena prvog filma. Niti smiješno niti zabavno. Naporno. Cilj izvući još više love roditeljima klinaca. 5/10

Usamljeni jahač
Genijalna satira, posveta žanru, komedija, originalan scenarij, glumci (vanserijski Johnny Depp). Jedan od rijetko inteligentnih i zabavnih filmova ljetne sezone 2013. 9/10

The Impossible / Nemoguće
Snimljeno po istinitoj priči o katastrofalnom tsunamiju u Indijskom oceanu koji je 2004. pokosio ljetovališta u Tajlandu i usmrtio tisuće ljudi. Nevjerojatno potresna priča, zastrašujući specijalni efekti i vrhunska angažiranost vrhunskih glumaca (Naomi Watts i Ewan McGregor, plus djeca), kao i neočekivana elementarna katastrofa udaraju nemilosrdno i direktno u želudac. Kolizija stvarnosti (činjenice da je film snimljen po istinitom događaju) i filma, te jasno naznačena krhkost pretanke granice između rajske idile i pakla na zemlji (uvodna i završna scena leta avionom), stvaraju nadrealne, a zapravo hiperrealistične slike. Same pohvale. Snažan mali-veliki europski film. 9/10

Zabranjena ljubav/Upside Down
Film koji bi bio samo jedan u nizu limunadnih ljubića za tinejdžere da nije impresivne vizualnosti i originalne scenarističke SF premise o dva dijametralno različita (naopačka), ali međuovisna svijeta suprotnih gravitacija. Iako je scenaristička ideja o distopijskom strogo razdvojenom svijetu/ovima (Gornjem bogatom i Donjem siromašnom) neuvijenom simbolikom namjerno otvorila prostor za ozbiljniju dramu koja propituje današnje neoliberalističko-korporativno-totalitarno društvo i sve veći svjetski jaz između bogatih i siromašnih, scenarij tu premisu ipak koristi samo kao impresivne kulise, ne upuštajući se do kraja u poozbiljivanje, ostajući na razini bajkovitog spektakla (zbog ciljanja na tinejdžersku publiku). U pamćenju ostaje ideja, simpatičnost glumaca i raskoš efekata, film stvoren za gledanje na velikom platnu. 7/10

Jadnici
Ok, volim Hugoa i mjuzikl Les, ali filmom nisam impresionirana. Korektno, ali ništa više od toga. 6/10

Django Unchained/Odbjegli Django
Tarantino u svom elementu, na svoj jedinstven način opet propituje novo povijesno razdoblje, ovaj put neslavnu američku robovlasničku prošlost, u maniri špageti vesterna. Nije njegov najbolji film, kao da je neuobičajeno nenadahnuto odradio scenaristički rasplet, ali film je ipak klasa za sebe, barem jedna njegova tarantinovski urnebesna scena opet ulazi u filmsku antologiju (čitaj: problem KKKa s kukuljicama). 7/10

Hobit-Neočekivano putovanje
Odlično, tek prvi dio trilogije, ali tri sata koja se ne osjete i nisu dosadna ni na tren, upravo suprotno, razina LOTRa na malo neozbiljniji i zabavniji način, na kraju samo izgarate od nestrpljenja i razočaranja što treba čekati godinu dana do sljedećeg nastavka. Jackson je i dalje majstor mašte. Vizualno spektakularno. Svijet Međuzemlja i dalje fascinantan. 9/10





Što se zadnje pročitalo?




KNJIGE


Lee Child, serijal o Jacku Reacheru

Rat i mir, Tolstoj

Savez kapetana Vorpatrila, Lois McMaster Bujold
Ledene opekline, Lois McMaster Bujold

Pero Kvesić (babl), Pudli lete na jug

Ha Joon Chang, 23 stvari koje vam nisu rekli o kapitalizmu

Witold Gombrowicz, Posmrtna autobiografija

O koristi i štetnosti historije za život, Friedrich Nietzsche

Katherine Jenkins, Pouke redovnika za kojega sam se udala

Godina opasnog sanjanja, Žižek Slavoj

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

Časni trgovci, Philippa Gregory

Vedrana Rudan, Ljubav na posljednji pogled

Europski duh, Viktor Žmegač

Susan Sontag, Istovremeno - eseji i govori

C. J. Sansom, Otkrivenje

Anđeli u tami, Eduard Pranger

G.R.R.Martin, Ples zmajeva - 1. i 2. dio: Pjesma leda i vatre - knjiga peta

Reinhold Messner, Gola planina

Pedeset nijansi sive - Ovo knjiga 2012.?! Sto nijansi treša. Bljuv.

Tragovima Odiseja, Jasen Boko

Kurosawin nemir svijeta, Branko Sbutega

Andrej Nikolaidis, Sin i Homo Sucker: Poetika Apokalipse

Čovjekovo traganje za smislom, Viktor E.Frankl

1941.: Godina koja se vraća, Slavko Goldstein

Shusaku Endo, Šutnja

Noć, Elie Wiesel

Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja

Knjiga mrtvih filozofa, Simon Critchley

Milan Kundera, Identitet

Kradljivica knjiga, Zusak

Gustav Mahler-biografija

Raznoliki stavovi - Život Lenarda Cohena

Povijest opere, Michael Raeburn

Amos OZ, Pantera u podrumu

Čiji je jezik?, Mate Kapović - jednom o tome i sama pisah u postu naslovljenom Jezični puritanizam.

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje; mučno svjedočanstvo mučnog vremena.

Stvoriteljeva karta, Emilio Calderon; kada se strastveni povjesničar baci u pisanje romana, umjesto romana dobijemo besmisleno i zamarajuće nabrajanje povijesnih trivia.

Kate Quinn - Ljubavnica Rima: antički ljubić na tragu Gladijatora isto evidentno napisan za filmsku ekranizaciju.

Ken Follett - Stupovi Zemlje; srednjovjekovni ep o gradnji katedrale napisan za filmsku ekranizaciju.

Sofijin svijet - Jostein Gaarder; roman o povijesti filozofije.

Stieg Larsson - trilogija Millenium; skandinavska legenda.

Svatko umire sam, Hans Fallada - drama Njemačke II.svj.rata.

Deadline-knjiga o jednoj ljubavi i previše smrti, Roberta Valdeca, vrlo živopisno opisuje njegov novinarski i ljubavni put po ratištima svijeta, od Afganistana do Bagdada pred američku invaziju na Sadamov režim, životno, krvavo i do bola napeto!

Nevjernica-Moj život, roman a zapravo životna priča Ayaan Hirsi Ali, knjiga je koja se ne ispušta iz ruku. Poučna, bolna i detaljna odiseja nama nepoznatom kulturom afričkog i bliskoistočnog islama, ispričana iz prve ruke, ruke jedne potlačene muslimanske žene, presjek jednog društva i kulture koja egzistira paralelno sa našom i koja autodestruktivno vrši nasilje nad ženama i djecom, kulture koja je toliko različita od zapadne da nam zvuči kao srednjovjekovna bajka. Hrabra Ali iskreno iznosi surove detalje i ne skriva ništa, zbog svojeg političkog djelovanja, ali nadasve nešutnje na nju je bačena fatva, život spašava bijegom prvo u Nizozemsku potom u SAD, gdje i danas živi.

Čudo u Poskokovoj dragi, Ante Tomića je roman za ispišat se od smijeha! Nešto genijalno duhovito, toliko da vas tjera da se čitajući grcate od smijeha dok vas ukućani gledaju u čudu jer im ništa nije jasno smijeh Vrlo pitak i taman ne predug romančić da ga progutate u jednom danu, jer kad ga uzmete u ruke ne ispuštate do zadnje strane, provjereno thumbup Kao stvoreno za odličnu filmsku komediju.

Snovi mojega oca, Barack Obama; ne mogu se oteti dojmu kako je ova knjiga zapravo politički pamflet namijenjen skupljanju bodova među crnačkom zajednicom SADa. Obama ju je pisao prije svog ozbiljnijeg političkog angažmana, a bi li se uopće mogao upustiti u politiku da nešto ovako nije prije napisao, veliko je pitanje. U knjizi se spisateljski vješto bavi svojim afričkim naslijeđem (i dubokim kompleksima afroameričke zajednice), repovima svojega neprisutnog oca (nevjerojatan lik nevjerojatnog životnog puta) i vječitom potragom za vlastitim identitetom, prva polovica knjige govori o bijeloj strani obitelji, druga o onoj kompleksnijoj - afričkoj. Nalazim veliku sličnost sa nedavno pročitanom knjigom D.Mengestua (osvrt dva reda niže), iščitava se ista međukulturna izgubljenost, problematika identiteta i pripadnosti.. ne baš vedro štivo, ponekad baš bremenito.

Koliba, razvikani bestseler William P. Younga, po meni spada u onu vrstu new ageovske coelhovske literature koja natrpana univerzalnim porukama puca visoko, ali literarno malo daje. Poruke su naravno lijepe, ali nije to Dostojevski. Proizvod na kakav već poslovično padaju Ameri, ali me brine što ih sve više slijedi i ostatak svijeta.
Poučak: razvikanost nije garancija kvalitete.

Egzil, Enza Betizze je uz Matvejevićev Mediteranski brevijar jedna od onih minucioznih knjiga koje bih preporučila pročitati svakom Dalmatincu koji drži do sebe i svoga kraja.

Lijepe stvari što se nebom gnijezde, Dinaw Mengestu; život između dvaju svjetova, između dvaju kontinenata, Amerika i Afrika te bolna izgubljenost između dvije kulture, sivo i tegobno.

Noćni let, Antoine de Saint-Exupery. Predivno! Ova je knjiga čista poezija, roman koji pjeva misteriju pionira avijacije, čista poezija koja mi je napojila dušu!

Mirjana Krizmanić, Tkanje života, zgodan self-priručnik, kojeg ne privedoh kraju, meni je to dosadno, self-priručnici nisu moj đir.

Otok, Victorie Hinslop

Ovo nije zemlja za starce Cormac McCarthya, još jedna filmska uspješnica koju još nisam pogledala no knjiga je pročitana i samo mogu reći da mi je nakon Ceste i ove knjige McCarthy prirastao srcu. Zreo promišljeni pisac koji ima što poručiti, koji -sad je to očito- ima određeni uvid i kojeg je užitak čitati.

U divljini, Jona Krakauera

Cesta, odličan postapokaliptični roman Cormac McCarthya koji govori o ljudskosti, snimljen i film sa Viggo Mortisenom, biti će to više nego dobro.

O nasilju - Slavoja Žižeka; da nije povremenih duhovitih referenci na neke pojmove opće kulture bilo bi potpuno nerazumljivo, jer to je Žižek – kad čitate Žižeka mozak vam cvrlji. Moćno.

Harry Potter and the Deathly Hallows, J.K.Rowlingsove.

Sto godina samoće, Gabriel Garcia Marqueza, su jedan tako naporan roman, tako ubitačno naporan roman da mi je ne jednom došlo tu prokletu knjižurinu bacit u zid nut A opet, od svega što sam od Marqueza pročitala, ovo mi je do sada njegovo najpitkije štivo. Čitajući knjigu naprosto klizite, plutate, lebdite, gutate stranicu za stranicom, bez ikakva zastoja. Nelogično? Besmisleno? Ludo? Genijalno? Upravo tako, ili riječima stare Ursule: Ovo je kuća luđaka, kuća luđaka! Sto godina samoće su mirakul, cirkus, latinoameričko prikazanje ili sveto prikazanje Latinske Amerike. To je kao da gledate Kusturicu, čitate leteće tuke, leteće mladenke, leteće pope, zlatne ribice, žive mrtvace, pukovnike, generale, banane, svece i sotone - kaleidoskop bunovnog ludila. Tisuće Aurelijana i Hose Arkadija, tisuće odvratnih, prokletih, svetih Buendija koje ciklički iz generacije u generaciju srljaju u suđenu im propast, a vi više ne znate ni tko je kome otac, djed, mater, tetka, sin, brat, ćaća, mater, baba, dida, čukundida… Uspon Makonda, pad Makonda. Čitate i šizite, šizite jer čitate, a kad konačno pročitate kunete se sebi – nikad više, i kad konačno pročitate dičite se – pročitala sam!

Meša Selimović, Tvrđava. I kako već jednom rekoh, Meša je genij. Nije lak, nije za svakog probavljiv, zahtjeva punu koncentraciju, ali kao utjeha evo – Tvrđava je donekle pitkija od Derviša i smrti. Njegova pitkija verzija, ili se to samo čini, ali u svakom slučaju još jedno – pisano remek-djelo. Što je to u Meši, da mu se kolko god bio težak i zahtjevan - otkad ga otkrih, uvijek i nanovo vraćam? Jer Meša kad ruje po duši ruje po duši cijelog svijeta. Pa čak i kad dođe do zamora pri probavljanju ove ili bilo koje njegove teške knjige, ta ista knjiga zove natrag, gotovo kao droga ili ovisnost, da je se čita i čita i čita. To je gotovo kao mazohizam. A šta da vam kažem, to se ne može opisati - to se treba čitati.

No numero uno i dalje je stari Dosti, Braća Karamazovi. E to je bio žrvanj. Jao. Dvotjedna patnja. Ali ova priča o Bogu, čovjeku, bogočovjeku - ga je vrijedna.

Za dušu i tilo
*
Tišina mora, J.P.Melvilla
Kubrickove Staze slave
Dina - pješčani planet
Das Boot
Blade Runner
Vrućina
Leon
Posljednji Mohikanac
Open range/Divlja prostranstva
Cyrano de Bergerac
Opasne veze
Tri boje: Plavo
Prije kiše
Ame agaru/Poslije kiše
Breza
Zemlja sjena
Rashomon
Posljednji samuraj
Tasogare seibei/Twilight samurai
Tigar i zmaj
Ubiti pticu rugalicu
Mississippi u plamenu
Boja Purpura
12 gnjevnih ljudi
Polja smrti
U plamenu Nikaragve
13Days
Cry Freedom
Pogodi tko dolazi na večeru
Momci iz Brazila
Zavjera
Bitka na Neretvi
Der Untergang
V for Vendetta
Hellboy 2
Entre les murs/Razred
Egipat
CIRQUE DU SOLEIL

Čeka se...


Star Wars: The Rise of Skywalker (2019)

Čitati...

serijal SPQR, John Maddox Robertsa
L.M.Bujold - ciklus Vorkosigan
Frank Herbert - ciklus DUNE (Muad`Dib!)
Brian Herbert - Kuća Atreides, Harkonnen, Corrino
ali Butlerijanski džihad mu je shit
Douglas Adams, Vodič kroz galaksiju za autostopere
skandinavska trilogija Millenium
J.K.Rowling - ciklus Harry Potter
L.R.King - Pčelareva naučnica, ciklus Sherlock Holmes
Gospodar prstenova - J.R.R. Tolkien
George R.R.Martin - Pjesme leda i vatre (Igra prijestolja)
Lee Child - Jack Reacher Novels
Modesty Blaze

Want to Get Sorted?I'm
a Gryffindor!


Slušati...

Sting
Dulce Pontes - Cancao Du Mar
Stefanovski & Tadić - Krushevo
Lajko Felix - Szeretni/To love
Dead Can Dance
Joan Osborne - Relish
Pat Metheny - Secret Story
Peter Gabriel - Solsbury Hill
Dire Straits - On Every Street
TBF - tuto kompleto
David Bowie
Chris Rea - Looking for the summer
Rolling Stones - Almost hear you sigh

Modesti Blejz on Facebook

SOUNDTRACKS

Mutiny on the Bounty - Vangelis
Piano i Prospero`s books - Michael Nyman
Amelie - Yann Tiersen
Braveheart - James Horner
Posljednje Kristovo iskušenje - Peter Gabriel
Jesus of Nazareth (Zefirellijev) - Maurice Jarre
Gladijator i Posljednji samuraj - Hans Zimmer




komad mjeseca
Kit Harington (aka Jon Snow)



sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©

27.12.2015., nedjelja

Ovaj akvarij je premalen za obojicu

"Svašta je napisao Most u svojoj Facebook poruci za Božić, spomenuo je morske pse i usisavanje i pljačkaše, ali jedna stvar je bila naročito zanimljiva...

Tomislav Klauški: Ako je Orešković zarađivao za sebe, zaradit će i za Hrvatsku?


Dakle, suprotno onome što Most tvrdi, mandatar Orešković ne nudi nikakve garancije, osim da će provoditi ono što mu nalože - i dopuste - stranke koje su ga angažirale.

...

A taj Orešković opet ne može činiti ništa drugo nego provoditi ono što od njega traže njegovi "poslodavci". On za to nije dobio mandat, on za to neće odgovarati pred biračima, on će za to samo dobiti plaću.

Zaradit će za sebe (ne baš puno), zaradit će za svoje poslodavce (koji će se iza njega skrivati), ali to ne znači da će istodobno "zaraditi" i za Hrvatsku.

Odnosno, za jedan dio Hrvatske vjerojatno hoće. Pitanje je samo tko će se sve naći u tom dijelu."

- 15:15 - Reci da se čuje (7) - Isprintaj - #

26.12.2015., subota

Mozganje


- 17:15 - Reci da se čuje (0) - Isprintaj - #

24.12.2015., četvrtak

Just Another Christmas Song



- 13:00 - Reci da se čuje (9) - Isprintaj - #

23.12.2015., srijeda

Mama jo son lud

A što ćemo sa zvijezdom repaticom i one tri komunjare?

" "Ovi nisu normalni", izjavi čovjek koji je, recimo, glasao za Kolindu. To je točno. Ovom koji skida zvijezde zaista nisu sve na broju jer jadan je čovjek toliko psihički onemoćao da neprijatelja vidi i tamo gdje ga nema.

Na nebu, na zemlji, u tenisicama, u pivu, u ukrasu, u jelki, u Jelsi.

No, razlika je zapravo minimalna jer i oni "normalni" 2015. ganjaju partizane, vide ih u političarima, u susjedima, u oblacima, u tostu, u vlažnom zidu ili panju, ali to je postalo toliko uobičajeno da je općeprihvaćeno i samim tim "normalno". "
pero u šaci: Rigoletto – 3

- 13:30 - Reci da se čuje (6) - Isprintaj - #

Biti i mniti svemiropolisno

Sinan Gudžević: More mori bre

"Nema podataka, jer takvih istraživanja nije bilo, ali, po onome što slušam i gledam u posljednjih četvrt stoljeća, zaključio sam da je uzrečica bre jedna od prezrenijih riječi u današnjoj Hrvatskoj. Prezirači je listom smatraju srbizmom. Jedan je novinar nedavno napisao, bez ikakva povoda, kako ‘Brijuni nikad neće biti Breoni’, očito smatrajući svoju dosjetku duhovitom. A jedan hrvatski državotvorni lingvista ovih dana je izdao još jednu knjigu čije je objavljivanje novčano pomogla najviša akademska instanca, otužan jedan rječnik u kojem se, kao, objašnjavaju srpske riječi hrvatskom oku i puku. I u toj knjizi je bre objasnidbeno opskrbljeno ovako: čuj! slušaj!, a primjera su tri: umukni bre!, znam bre! kuliraj bre! Ako to sad ‘prevedemo’ na hrvatski, ispada: umukni čuj, znam čuj, kuliraj slušaj, i tako dalje, jednom čuj, drugi put slušaj, dakle po dva imperativa u objasnidbu. Svakome je jasno da se takovom objasnidbom ništa ne objašnjava, već se sve zamućuje, a mutljag i mulj i najpliću vodu čine dubljom."
Preziračima treba reći, u brk: Da i jest srbizam, pa što.



- 01:00 - Reci da se čuje (1) - Isprintaj - #

22.12.2015., utorak

Vijesti iz laboratorija za automatiziranu vožnju

Po domaću, news from America are:


Piše Bloomberg.com, a prenosi Internet Monitor - Vozači se zabijaju u samovozeće automobile (automobile bez vozača) i tako otkrivaju glavnu manu tog vrlo uznapredovalog projekta:
Česti sudari s autima bez vozača jer voze - po zakonu

"Samovozeći auti, koji bi trebali osloboditi vozače obaveze i omogućiti sigurniju vožnju, trenutno u prometnim nesrećama sudjeluju dvostruko češće nego auti s vozačem. Njihov je problem što voze strogo po pravilima, bez ikakve iznimke, što iznenađuje ostale vozače koji se onda relativno često zabijaju u samovozeći auto koji je napravio nešto, prema pravilima, što nijedan živi vozač ne bi. Zasad se radi o manjim sudarima, a počelo se pričati o tome da bi robota u autu trebalo naučiti kako da krši zakon, malo!"

Pa još kažu: "Kako se prometne nesreće (za sada manje) gomilaju, argumenti među programerima Googla i Univerziteta Carnegie Mellon (Istraživački laboratorij za automatiziranu vožnju) se pojačavaju: Trebaju li učiti automobile kako s vremena na vrijeme počiniti prekršaj u prometu da izbjegnu nevolje u prometu?

...Google radi na tome da samovozeće automobile učini "agresivnijima" poput ljudi -- koji poštuju zakone i sigurnosne propise -- kako bi se što prirodnije uklopili u promet... rekao je Dolgov (op.glavni inženjer Google programa samovozećih automobila). "Vožnja je društvena igra." "

(op. A u društvu se baš vole igrati horvatinčića.)


"Matrix Reloaded", scena u kojoj Neo pronalazi Arhitekta. Ovaj mu otkriva da je trenutni svijet odnosno iluzija istog (naslovna Matrica) već treći po redu, a da je prvi kojeg je stvorio bio potpuni promašaj i nije funkcionirao - jer ga je stvorio kao utopiju, savršenstvo bez mana.

Takav bezgrešan utopijski svijet bio je nerealan i u svojoj savršenosti preumjetan da bi ga ljudi prihvatili i saživjeli. Tek je unošenjem mana / grešaka u Matricu (odnosno, unošenjem mogućnosti izbora) stvar profunkcionirala, to jest, bila prihvaćena od ljudi kao realna.

Perfekcija je, evo potvrđuju i drugovi iz laboratorija za automatiziranu vožnju, nerealna i opasna. Dovodi do sudara.

“Ponašaju se drukčije,” (op. samovozeći automobili) kaže Egil Juliussen, direktor IHS Technology i autor studije o predvodništvu Google-a u razvoju autonomne tehnologije. “To je problem na kojem Google sigurno radi, ali još nije posve jasno kako ga riješiti.”

Da bi stvari međ` neperfektnim ljudima funkcionirale, koliko pravocrtne moraju biti i kaotične. Da bi robot-automobil kvalitetno vozio mora moći učiniti i prekršaj, preći preko dvostruke crte da izbjegne bicikl, stati sa strane ili prekoračiti ograničenje brzine ako se iza njega stvorila kolona i sl. Da bi nepostojeći vozač bio siguran vozač mora naučiti voziti i u koliziji sa pravilima. Ali i kako razlikovati kad je to dobro, a kad loše.

Zaista, kako?



"Treći čovjek" Harry Lime organski ne podnosi bezgrešnu sterilnost i zagovara stalnu vožnju u prekršaju. Zakonje mu je dosadno, a bezakonje (kaos) poticajno, plodno, produktivno, životno. No Arhitekt otkriva Neu da se i to u Matrici No.2 pokazalo u jednakoj mjeri neuspješnim i promašenim.

Ono što se traži je, veli matrični tvorac-čiča, "Mind less bound by parameteres of perfection", um koji je manje ograničen okvirima perfekcije. Manje, ne posve.

Ili će se stoga u vrlo bliskoj budućnosti automati u prometu pol(j)uditi ili će iz njega posve istisnuti ljude i potpuno ga automatizirati.

- 01:30 - Reci da se čuje (6) - Isprintaj - #

19.12.2015., subota

You stupid woman!

Vox.com: "Godine 1990. čitatelj kolumne "Pitajte Marilyn", novinarke Marilyn vos Savant (Parade Magazin), postavio je pitanje. Vos Savant je na pitanje odgovorila točno, ali je njen odgovor takao živac statističara, matematičara i matematičkih entuzijasta diljem svijeta. Nisu joj vjerovali, bez obzira na koliko im načina crtala rješenje. Video objašnjava matematički problem i priča o jednom od najgorih slučajeva mansplaininga u povijesti statistike."


Mansplaining is a portmanteau of the words man and explaining, defined as "to explain something to someone, typically a man to woman, in a manner regarded as condescending or patronizing." Lily Rothman of The Atlantic defines it as "explaining without regard to the fact that the explainee knows more than the explainer, often done by a man to a woman," and author and essayist Rebecca Solnit ascribes the phenomenon to a combination of "overconfidence and cluelessness" that some men display.

mansplain 1. (informal) To explain (something) condescendingly (to a female listener), especially to explain something the listener already knows, presuming that she has an inferior understanding of it because she is a woman.

- 01:30 - Reci da se čuje (13) - Isprintaj - #

18.12.2015., petak

Crni, žuti i zeleni vragovi

TEORIJE ZAVJERE I ŠARLATANSTVO
Zašto u Hrvatskoj toliko ozbiljno shvaćaju Williama Engdahla?


"No baš zato je valjda Engdahl tako popularan i čitan u Hrvatskoj, a to što ga se tretira kao vrhunskog intelektualca i analitičara u rangu jednog Timothyja Gartona Asha ili Noama Chomskog, nažalost nije iznenađujuće, s obzirom na to da pola države ionako živi u uvjerenju da svime vladaju tajne mreže udbaša i da Velika Britanija cijelu svoju vanjsku politiku usmjerava prema tome da zagorča Hrvatskoj život i tako dalje.
...

Teorije zavjere su, kako je u intervjuu za tportal svojedobno izvrsno precizirao Marcell Mars, ‘poraz kapaciteta za analitiku pred kompleksnim problemima’, a to da se u Hrvatskoj baš i ne zna nositi s kompleksnim problemima i da su analitički kapaciteti nacije ograničeni, posve je jasno kada se pogleda stanje u kojem se hrvatsko društvo i država nalaze. Stoga Engdahl može i dalje u Hrvatskoj tako uspješno prodavati svoje publicističko ‘zmijsko ulje’, jer bolje je za utjehu pročitati jednu knjigu koja će objasniti sav kaos i kompleksnost svjetske politike (ukratko, nafta je kriva za sve), nego se suočiti s time da jednostavnih odgovora - jednostavno nema."

- 09:15 - Reci da se čuje (2) - Isprintaj - #

17.12.2015., četvrtak

U to vrime godišta...



Kud` svi Turci, tud` i mali Mujo.

- 17:00 - Reci da se čuje (5) - Isprintaj - #

15.12.2015., utorak

A mandatar je...



- 01:20 - Reci da se čuje (6) - Isprintaj - #

10.12.2015., četvrtak

Krvava sloboda

Historian's Notebook: Amenábar has one of Hypatia’s students Orestes fall in love with her. He corners her in the library to press his suit, where she suggests that he choose another muse—music. He then declares his love for her and praises her beauty in a public theater where he plays an original musical piece and presents his pipes to Hypatia. During their next class, Hypatia hands Orestes a “present” in return—a handkerchief stained with her menstrual blood—and asks, “Is there any beauty in that?” Humiliated, Orestes storms out.


Amenábarova „Agora“. Nakon što je zaljubljeni student prosidbom u javnosti - a suprotno njenim osjećajima - praktički stjera u kut, matematičarka, astronomka i filozofkinja Hipatija mu sljedeći dan uručuje krpu (uložak) zamrljanu menstrualnom krvlju da ga otrijezni od njegove opijenosti.

(Ovdje očekujem poslovičnog (an)alfa/beta da komentira Hipatijin postupak kao urotu zločestih droljastih feminističkih žena protiv sirotih nedužnih muškaraca.)
Helen King,The history of menstruation: „Hypatia threw her menstrual cloths – in Jacques Ferrand’s early seventeenth-century version, which Sara* used, the Latin is pannus menstruus – at an unwanted suitor, presumably to put him off his idealised image of her by confronting him with the realities of the female body.“

*Bilješka sebi: Sara Read, “‘Thy righteousness is but a menstrual clout’: sanitary practices and prejudice in early modern England”

Nevjerojatna priča. Fascinantna žena. I s obzirom na njen tragičan kraj, ne nužno vezan uz anegdotu, očito da su je za života doživljavali ludom i opasnom.

Sjetih se te sličice o Hipatiji jer sam ovih dana naletjela na priču BBC-a, The unlikely sanitary pad missionary, o jednoj drugoj fascinantnoj ženi, britanskoj učiteljici joge Amy Peake, koja se gledajući prizore očajnih izbjeglica zapitala što i mnoge druge žene - kako se izbjegle žene snalaze kad imaju menstruaciju? Njena odluka da im pomogne ispisala je još jednu nevjerojatnu priču o potrazi za jeftinim i svim ženama (napose ženama u izbjegličkim kampovima diljem svijeta) dostupnim ulošcima.

Pri tom je Amy kucajući na razna vrata, za očekivati, doživjela kojekakve reakcije:

„One man laughed in her face - he thought she was crazy. And none of the big humanitarian agencies returned her calls.

But Peake is nothing if not tenacious, and after six months of this she decided to just go for it.

First, she decided to seek some official backing from a charity - maybe this would help her get taken seriously? Step up the St Austell Rotary Club. This group of gents, average age 70, were not entirely comfortable discussing periods - "I made the chairman blush just by shaking his hand," says Peake - but they gave her their blessing.“


Amy, eto, ima više sreće od ubijene Hipatije da je poneki smatraju samo ludom. Život u koliko-toliko manje zatucanoj sredini osigurava živu glavu na ramenima i određeni broj otvorenih umova, iako im je neugodno do crvenjenja (Jer, pst-pst, o tome se u društvu otvoreno ne priča, to su, naime, ne jednom čuh - „ženski problemi“). No nije svaka sredina manje zatucana.

„There are still many taboos around menstruation in India. Women can't visit temples or public places, they're not allowed to cook or touch the water supply - essentially they are considered untouchable.“

Potraga ju je uskoro odvela u daleku Indiju do tzv. Menstrualnog čovjeka, Arunachalam Murugananthama, fascinantnog muškarca lude hrabrosti ili hrabre ludosti, a nadasve vizije: The Indian sanitary pad revolutionary. "Postoje muškarci koji se zgrče (op. useru) na spomen ženske menstruacije. A postoji i Muruganantham", kaže početak njegove priče.


Menstrual Man: There are men who squirm...

„Muruganantham was a school dropout from a poor family in southern India. In 1998 he saw his wife was hiding something from him and was shocked to discover what it was - rags, "nasty cloths" which she used during menstruation. She told him sanitary pads were too expensive, so he set about inventing a simple machine to make them cheaply. It was a long process - he nearly lost his family, his money and his place in society.“

Na trenutke strašna a na trenutke urnebesna, priča o čovjeku koji je svojoj ženi (a potom i svim siromašnim ženama Indije) odlučio omogućiti jeftine uloške koje će proizvoditi same, čita se kao najnapetiji roman o hrabrosti pojedinca, nadahnuću, genijalnosti, upornosti, razbijanju tabua, predrasuda, tradicije, običaja i posljedičnom društvenom oslobađanju žena.

„Finding volunteers to test his products was no mean feat. His sisters refused, so he had the idea of approaching female students at his local medical college. "But how can a workshop worker approach a medical college girl?" Muruganantham says. "Not even college boys can go near these girls!"
...
It was then that he decided to test the products on himself. "I became the man who wore a sanitary pad," he says.
...
He walked, cycled and ran with the football bladder under his traditional clothes, constantly pumping blood out to test his sanitary pad's absorption rates. Everyone thought he'd gone mad.“


Ni siroti Muruganantham, eto, nije u svom društvu izbjegao dijagnozu ludila, no s obzirom na što mu se spremalo, dobro je i prošao:

„The villagers became convinced he was possessed by evil spirits, and were about to chain him upside down to a tree to be "healed" by the local soothsayer. He only narrowly avoided this treatment by agreeing to leave the village. It was a terrible price to pay. "My wife gone, my mum gone, ostracised by my village" he says. "I was left all alone in life."“

Ostavila ga žena, napustila majka (Jer što će reći selo?), a na koncu pod prijetnjom linča izopćilo i selo, nije mu bilo lako. No od uložaka i njihove jeftine proizvodnje nije odustao, jer riječima njegove žene Shanti:

"Every time he comes to know something new, he wants to know everything about it," she says. "And then he wants to do something about it that nobody else has done before."

Stvaralački nerv je bio jači. A Amy je pokretao jednako snažan osjećaj svrhe: "It was one of those scary moments where that purpose that you have been looking for all your life is staring you right in the face".

I tako su Muruganantham i Amy ispisali priču u jednakoj mjeri filmsku kao "Agora".

Što htjedoh reći?

Pa čini mi se kako Muruganantham i Amy s Hipatijom ne povezuje samo komad platna umrljanog menstrualnom krvlju, koliko žar i gotovo znanstvena opsjednutost - slobodom (uma, pojedinca s obzirom na spol, pojedinca u društvu, pojedinca s obzirom na spol u društvu).

- 00:01 - Reci da se čuje (2) - Isprintaj - #

09.12.2015., srijeda

Podvojena ličnost


- 11:45 - Reci da se čuje (4) - Isprintaj - #

08.12.2015., utorak

Perpetuum mostile


- 00:30 - Reci da se čuje (8) - Isprintaj - #

04.12.2015., petak

ultimatum


- 16:00 - Reci da se čuje (13) - Isprintaj - #

03.12.2015., četvrtak

Točno u podne


- 12:00 - Reci da se čuje (2) - Isprintaj - #

01.12.2015., utorak

Dar svim čitateljima!

- 00:55 - Reci da se čuje (10) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>