Piše Bloomberg.com, a prenosi Internet Monitor - Vozači se zabijaju u samovozeće automobile (automobile bez vozača) i tako otkrivaju glavnu manu tog vrlo uznapredovalog projekta:
Česti sudari s autima bez vozača jer voze - po zakonu
"Samovozeći auti, koji bi trebali osloboditi vozače obaveze i omogućiti sigurniju vožnju, trenutno u prometnim nesrećama sudjeluju dvostruko češće nego auti s vozačem. Njihov je problem što voze strogo po pravilima, bez ikakve iznimke, što iznenađuje ostale vozače koji se onda relativno često zabijaju u samovozeći auto koji je napravio nešto, prema pravilima, što nijedan živi vozač ne bi. Zasad se radi o manjim sudarima, a počelo se pričati o tome da bi robota u autu trebalo naučiti kako da krši zakon, malo!"
Pa još kažu: "Kako se prometne nesreće (za sada manje) gomilaju, argumenti među programerima Googla i Univerziteta Carnegie Mellon (Istraživački laboratorij za automatiziranu vožnju) se pojačavaju: Trebaju li učiti automobile kako s vremena na vrijeme počiniti prekršaj u prometu da izbjegnu nevolje u prometu?
...Google radi na tome da samovozeće automobile učini "agresivnijima" poput ljudi -- koji poštuju zakone i sigurnosne propise -- kako bi se što prirodnije uklopili u promet... rekao je Dolgov (op.glavni inženjer Google programa samovozećih automobila). "Vožnja je društvena igra." "
(op. A u društvu se baš vole igrati horvatinčića.)
"Matrix Reloaded", scena u kojoj Neo pronalazi Arhitekta. Ovaj mu otkriva da je trenutni svijet odnosno iluzija istog (naslovna Matrica) već treći po redu, a da je prvi kojeg je stvorio bio potpuni promašaj i nije funkcionirao - jer ga je stvorio kao utopiju, savršenstvo bez mana.
Takav bezgrešan utopijski svijet bio je nerealan i u svojoj savršenosti preumjetan da bi ga ljudi prihvatili i saživjeli. Tek je unošenjem mana / grešaka u Matricu (odnosno, unošenjem mogućnosti izbora) stvar profunkcionirala, to jest, bila prihvaćena od ljudi kao realna.
Perfekcija je, evo potvrđuju i drugovi iz laboratorija za automatiziranu vožnju, nerealna i opasna. Dovodi do sudara.
“Ponašaju se drukčije,” (op. samovozeći automobili) kaže Egil Juliussen, direktor IHS Technology i autor studije o predvodništvu Google-a u razvoju autonomne tehnologije. “To je problem na kojem Google sigurno radi, ali još nije posve jasno kako ga riješiti.”
Da bi stvari međ` neperfektnim ljudima funkcionirale, koliko pravocrtne moraju biti i kaotične. Da bi robot-automobil kvalitetno vozio mora moći učiniti i prekršaj, preći preko dvostruke crte da izbjegne bicikl, stati sa strane ili prekoračiti ograničenje brzine ako se iza njega stvorila kolona i sl. Da bi nepostojeći vozač bio siguran vozač mora naučiti voziti i u koliziji sa pravilima. Ali i kako razlikovati kad je to dobro, a kad loše.
Zaista, kako?
"Treći čovjek" Harry Lime organski ne podnosi bezgrešnu sterilnost i zagovara stalnu vožnju u prekršaju. Zakonje mu je dosadno, a bezakonje (kaos) poticajno, plodno, produktivno, životno. No Arhitekt otkriva Neu da se i to u Matrici No.2 pokazalo u jednakoj mjeri neuspješnim i promašenim.
Ono što se traži je, veli matrični tvorac-čiča, "Mind less bound by parameteres of perfection", um koji je manje ograničen okvirima perfekcije. Manje, ne posve.
Ili će se stoga u vrlo bliskoj budućnosti automati u prometu pol(j)uditi ili će iz njega posve istisnuti ljude i potpuno ga automatizirati.