VELIKA HRVATSKA NALAZIŠTA MUSTERIJENSKE KULTURE

       U Arheološkom muzeju u Zagrebu postavljena je izložba Put neandertalaca, koju je moguće pogledati do početka ožujka 2012. godine. Hrvatski znanstvenici s područja arheologije, antropologije i biologije predstavljaju otkrića i rezultate svojih istraživanja širokoj publici s namjerom da se današnjem čovjeku približi način života Neandertalskog čovjeka. Ova je izložba tek početna točka projekta Put neandertalaca, čija je središnja ideja turistička promocija lokaliteta na kojima je taj naš daleki rođak obitavao. Autori izložbe su: Sanjin Mihelić, Ivor Janković i Ivor Karavanić, scenografski obol dao je Robert Vazdar, a svojim opsegom ova izložba pokriva arheološka i paleontološka otkrića s hrvatskih nalazišta musterijenske kulture (Vindija, Velika pećina na Ravnoj gori, Veternica, Velika pećina u Kličevici, Veli rat na Dugom otoku, Mujina pećina, Kaštel Štafilić-Resnik).

Lubanja špiljskog medvjeda; postavlja se pitanje
postojanja kulta špiljskog medvjeda kod neandertalaca

NEANDERTALCI KROZ MULTIMEDIJU

Izložba Put neandertalaca podijeljena je u tri cjeline. Prvi dio prikazuje samog Neandertalskog čovjeka te njegov život kroz vrijeme i prostor. Drugi dio predstavlja sve hrvatske lokalitete s ostacima duhovne i materijalne kulture neandertalaca, dok treći dio funkcionira kao poveznica svih lokaliteta i predstavlja ih kao ključne elemente virtulanog kulturno-turističkog itinerara. Svi predstavljeni arheološki i paleontološki nalazi popraćeni su multimedijalnim sadržajem što dodatno oživotvoruje ovu izložbu.

Doc.dr.sc. pretpovijesne arheologije Ivor Janković
objašnjava kult špiljskog medvjeda kod neandertalaca

NEANDERTALCI SU ŽIVJELI U HRVATSKOJ PRIJE 2000 GENERACIJA

Neandertalci su živjeli prije otprilike 300.000 do 400.000 godina p. n. e., a izumrli su negdje prije 30.000 godina p. n. e. Prevedeno u generacijsko mjerenje vremena, neandertalci su živjeli u Hrvatskoj prije 2000 generacija. Živjeli su i u ostalim dijelovima Europe, na jednom dijelu Azije, od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka. Preživjeli su čak tri ledena doba i nitko sa sigurnošću ne može reći zašto su izumrli.
Naziv neandertalac potječe od doline Neanderthal u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje se nalazi špilja Feldhofer (Kleine Feldhofer Grotte) u kojoj su 1856. godine po prvi put pronađeni ostaci neandertalaca.

Prikaz iz života neandertalaca, Veternica pokraj Zagreba

HOMO SAPIENS NEANDERTALENSIS

Govoreći znanstvenim jezikom, neandertalci su naši najbliži rođaci, ali ne i preci. Značajni dijelovi našeg genoma identični su onome koji su imali neandertalci. Znanost nam potvrđuje da su neandertalci imali gen FOXP2 koji je zaslužan za govor u modernog čovjeka. Drugim riječima, gledano iz genetske perspektive, neandertalci su najvjerojatnije mogli govoriti.
Neandertalski se čovjek razlikuje od suvremenog čovjeka po tome što je imao krupniji kostur i veći volumen lubanje. Međutim, zbog zapanjujućih sličnosti današnjeg i Neandertalskog čovjeka suvremena znanost definira neandertalce kao varijantu suvremenih ljudi te Neandertalskog čovjeka naziva „Homo sapiens neandertalensis“.

Neandertalski čovjek intelektualno je inferiorniji od homosapiensa

NEANDERTALCI NA PROSTORU HRVATSKE

Tragovi musterijenske kulture i neandertalaca u Hrvatskoj otkriveni su dosad na desetak lokacija. Prvo i najpoznatije je Krapina, odnosno nalazište na Hušnjakovom brijegu koje je otkrio Dragutin Gorjanović Kramberger krajem 19. stoljeća. Riječ je o jednom od najpoznatijih nalazišta neandertalaca uopće. Drugo poznato hrvatsko nalazište na kojem su pronađeni skeletni ostaci neandertalaca je špilja Vindija nedaleko Varaždina. Veternica, koja se nalazi na svega nekoliko kilometara od Zagreba, jedan je od značajnih musterijenskih lokaliteta.
U novije vrijeme otkriveno je i mnogo musterijenskih nalazišta na području hrvatskog priobalja kao i u njegovu zaleđu. Tako imamo otkrivena nalazišta na području Istre, Romualdova pećina nad Limskim kanalom te nalazišta na lokalitetu Campanož. Na prostoru Dalmacije nalazišta su grupirana u dvije izdvojene zone – Ravni kotari i otoci zadarskog arhipelaga te Kaštelanski zaljev sa zaleđem. Prva arheološka istraživanja u podmorju Kaštelanskog zaljeva u blizini Resnika provedena su 2008. godine, a potom se još istraživalo i 2010. i 2011. godine. Tamo su pronađeni artefakti musterijenskih tipoloških obilježja što je nedvojbeno pokazalo da se radi o srednjopaleolitičkom podvodnom nalazištu, prvom takve vrste u Hrvatskoj.

Odljevi musterijenskih artefakata s nalazišta na Hušnjakovom brijegu - Krapina,
Srednji paelolitik, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, HAZU

PUT NEANDERTALACA - DEFINIRANA TURISTIČKA TRASA U RH

Dodatna kvaliteta izložbe Put neandertalaca jest to što je prilagođena svim uzrastima. Zapravo govorimo o pravoj poslastici za sve one koji su zainteresirani za bitna pitanja ljudske povijesti, ali i za ljubitelje prirode, kulture, povijesti, kao i za avanturiste koji su željni novih pustolovina i otkrivanja novih znanja. Sadržajno bogata, vizualno atraktivna, ova izložba je pozivnica za otkrivanje kulturnih i prirodnih ljepota i znamenitosti u Lijepoj našoj. U skladu sa svim navedenim, Put neandertalaca je prijedlog za neke nove, još uzbudljivije turističke pohode.