27.11.2006., ponedjeljak
Trening dužine ...
Jučer mi je bio dan za dugi trkački trening. I ne samo meni. Sreo sam još nekoliko trkača koji su radili dužinu. Svi smo išli oko 25 km. Jedan je išao preko 100 km., doduše, na bicikli.
Što je uopće dugi trening ? To je dosta relativno. Nekome je dužina već 12-13 km, a drugome je to najkraći mogući trening. No, općenito se dugim treninzima smatraju kilometraže preko 20, odnosno neprekidno trčanje duže od jednog sata. Mnogi se zaklinju u takvu vrstu treninga, i prakticiraju ga kroz cijelu sezonu, a drugi ga osporavaju, i preporučaju samo kao nužno zlo u baznom dijelu priprema. Neki čak smatraju da dugi treninzi ubijaju brzinu. Ne bih sad ulazio u stručne rasprave, jer i nisam stručnjak. Njih ionako imamo previše. Govorit ću samo o svom iskustvu i iznijeti svoja razmišljanja. Trening dužine smatram jednim od najvažnijih tipova treninga (uz dionice, tempo-trening i brda). Pogotovo u periodu od 10. do 4. mjeseca, dakle u baznom dijelu priprema. Koristi od takvog načina treninga su višestruke. Povećava izdržljivost, poboljšava ekonomiju trčanja, povećava aerobni kapacitet i jača mišiće i zglobove. Osim toga, svako trčanje duže od 45 min. troši masne stanice kao gorivo. Jako zgodno, zar ne ? No, ima i nedostataka. Dugotrajno trčanje po tvrdoj podlozi može dovesti do povrede. Pogotovo ako su vam tenisice loše ili istrošene. Da bi rizik od povrede sveli na najmanju moguću mjeru, potrebno se pridržavati slijedećih pravila :
- ne štedite na tenisicama, i promijenite ih kad se tvrdi sloj na peti izliže ( bez obzira što izgledaju kao nove)
- izbjegavajte tvrde podloge, kolikogod je to moguće
- nikada ne povećavajte dužinu (ili vrijeme) trčanja za više od 10% od prethodne
- ne radite dugi trening češće od 2 x mjesečno (najbolje svaku drugu nedjelju)
- kilometraža dugog treninga nikako ne smije biti veća od ukupne (prethodne) tjedne kilometraže
- tempo trčanja mora biti vrlo lagan (bar minutu do minutu i pol po kilometru slabije od tempa polumaratona)
- dan prije i dan poslije dugog treninga moraju biti lagani dani (ili odmor, ili lagani trening, trčkaranje, plivanje ili bicikla)
Mnogima trening dužine predstavlja veliko psihološko iskušenje, pogotovo ako se izvodi na kružnoj stazi. Zato je najbolje trčati u jednom smjeru, na primjer sat vremena, i onda se okrenuti nazad. Naravno, morate se pobrinuti da cijelim putem imate na raspolaganju dovoljno vode. Ili je nosite sa sobom, ili je skrivajte po grmlju (kao ja). I još samo nešto. Nikako se nemojte pre toplo odijevati kao neki. Trenirka, šuškavac, kapa i šal dolaze u obzir samo kod temperatura ispod nule …
|
- 12:25 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
22.11.2006., srijeda
1. rođendan ...
Primijetio sam da mnogi blogeri slave rođendane svojih blogova. E pa, zašto bih ja bio gori od drugih ? Točno 18.11.2006., na dan druge utrke Zimske lige 2006/2007 i ovaj blog proslavio je svoj prvi rođendan.
U miru i tišini, bez posta, jer je njegov autor bio silno umoran od dobro istrčane utrke i od gnjavaže oko objavljivanja rezultata, koji su zapeli zbog erotsko/pornografskog imena ekipe Starfuckers, koje moj čedni server ne podržava.
I što reći nakon godinu dana ? Prije svega, moram reći da je ovaj blog nastao iz nužde, kao servis za objavljivanje informacija i rezultata Zimske lige u trčanju, jer su stranice matičnog kluba postale čista žabokrečina. Tek naknadno sam dobio pasword za uređivanje vijesti, tako da poneku najavu i link na rezultate objavim i tamo. U međuvremenu, blog je okupio zavidan broj manje ili više redovitih čitatelja, tako da mi je obaveza postala redovito pisati. Odlučio sam biti dosljedan, i pisati samo i isključivo o trčanju, odnosno triatlonu, plivanju, bicikliranju i svemu što uz to ide, kao što je prehrana i slično.
Nakon ovog posta (pojma nemam zašto) blog je po prvi puta dospio na naslovnicu blog servisa, i na almost cool listu, te slijedeći dan zabilježio rekordnih 341 unique posjeta. Na nesreću, dan poslije, server se srušio, i satima bio nedostupan nekoliko slijedećih dana. Na taj način sam izgubio, siguran sam, veliki broj potencijalnih čitatelja. Nakon toga, još je nekoliko puta bio na naslovnici, ali se broj posjeta nije približio toj brojci. Umjesto toga broj redovitih posjetitelja iz dana u dan polagano, ali sigurno raste. U ovih godinu dana, bilo vas je oko 15.000 (govorim o unique posjetama), što u prosjeku iznosi skoro 50 na dan.
Što dalje ? Ja bih volio da ovaj blog bude puno bolji, da ima više linkova, korisnih članaka, da bude pregledniji i bolje dizajniran. Ali za sve to treba vremena, znanja i volje. Svega toga imam po malo, ali ne i previše. I zato je on takav, kakav je. Nastojim svaki dan ponešto dodati, makar link na neku novu sportsku stranicu ili članak. Na žalost, blog server je vrlo često u velikim problemima, pa mi mnogo toga što dodam nestane preko noći. Osim toga, ne da mi se stavljati linkove na stranice koje su poznate svima. Više volim skrenuti pažnju na nešto što je zanimljivo, ali malo poznato.
Zamišljam ovaj blog kao svojevrsno virtualno okupljalište lokalnih trkača i triatlonaca i svih ostalih zaljubljenika u prirodu i kretanje. Kroz najave i reportaže sa utrka, i rezultate istih, on je na neki način to i postao, samo što nas je još uvijek premalo, kako na blogu, tako i na stazi, ali svakim se danom situacija mijenja na bolje, polako ali sigurno …
|
- 10:52 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
20.11.2006., ponedjeljak
2. kolo Zimske lige
U subotu smo odradili i 2. kolo. Na žalost, imam nekih problema sa serverom pa rezultata još nema na stranici Zimske lige, ali su objavljeni na adventure sport portalu.
Odaziv je bio zadovoljavajući, 45 trkača i trkačica uz 7 debitanata. Nije loše, obzirom na ono vrijeme. Stalno je prijetila kiša, koja je na kraju počela padati kad smo završili s trčanjem i pokvarila nam druženje nakon trke. Ispalo je da ovaj put mogu i ja trčati, jer je bilo dovoljno volontera, pa sam iskoristio priliku da vidim kako stojim sa trenutačnom formom.
Zadnjih nekoliko tjedana, silom prilika, dosta trčim uzbrdo, i to se pokazalo kao dobar potez.
Odlučio sam, ovaj put za promjenu, krenuti jako odmah na početku, jer mi inače na ovoj stazi svi pobjegnu na startu i kasnije ih ne mogu stići. Ispalo je dobro. Iako sam prvi kilometar, po blagoj nizbrdici, prošao za 3:50, što je prejako za mene, nakon uzbrdice koja slijedi bilo je sve OK i uopće nisam padao u tempu. Tako je bilo i do kraja, tako da sam istrčao za malo osobni rekord. Kad se uzme u obzir da uvjeti i nisu bili baš za rušenje rekorda, mogu biti jako zadovoljan. Uostalom, plasman na 14. mjesto od 45 trkača uopće nije loše. Da, 45 trkača je bilo u cilju, ali na startnoj listi ih imam 44. Vjerojatno je netko od debitanata zaboravio ispuniti prijavnicu, ili se zagubila negdje. Mislim da se radi o ženskoj osobi, pa ako slučajno čita ovo, molim je da mi se javi na e-mail i pošalje podatke …
|
- 14:01 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
17.11.2006., petak
Nagradna igra ...
Sutra je na rasporedu 2. kolo zimske lige. Start je u 10:00 h na Kastvu. Staza kroz Kastavsku šumu dugačka je cca 5,6 km, uzbrdo-nizbrdo. Podloga je makadam, obzirom na kišu očekuje se prilično blata.
Ako ste kupili nove tenisice, ostavite ih doma i obucite stare. Trenutačno je stari grad Kastav obavijen maglom (gledam ga s prozora svog ureda). Bude li tako i sutra orjentacisti će doći na svoje.
Jedna stvar me muči već dosta dugo vremena. Na našem području žive dvojica aktivnih trkača u prilično zrelim atletskim godinama. Aktivni su, i redovito posjećuju cestovne utrke, pogotovo one nama bliže. Obzirom na sustav bodovanja Zimske lige oni bi se mogli ravnopravno uključiti u borbu za prva tri mjesta. (osvajali bi obojica preko 80 bodova, provjereno na zadnjoj utrci u usporedbi sa referentnim trkačima koji su trčali prvo kolo Zimske lige). No, oni ne dolaze … Zašto, nemam pojma. Neko bi mogao pomisliti da niti ne znaju da se liga održava. Tako bi mislio i ja, da ih nisam osobno, obojicu, u više navrata telefonski obavijestio o svemu. Dakle, putuju do Zagreba radi medalje u kategoriji, a ne zanima ih veliki lijepi pehar i novčana nagrada u jedinstvenoj kategoriji koju nudi Zimska Liga. I to ovdje kod kuće. Sto ljudi sto ćudi, što se može, možemo mi i bez njih…
Evo na račun toga mala nagradna igra : tko mi prvi u komentaru ostavi njihova točna imena i prezimena, dogodine ima pozivnicu (besplatnu startninu) za Zimsku ligu …
Updatirano 22.11.2006. :
Komentare koji nedostaju možete vidjeti ovdje ...
|
- 11:11 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
16.11.2006., četvrtak
Prekomjerna tjelesna težina
pretilost, gojaznost, debljina, ili kako god hoćete, veliki su problem današnjeg modernog čovjeka. Svakodnevno nas zasipaju raznim statistikama i brojkama, koliko je predebelih prema istraživanju ovoga ili onoga, koliko pretilih muškaraca, a koliko žena, koliko u Americi, a koliko u Europi, pa kako je u Hrvatskoj i tako dalje i tako dalje …
Kao odgovor stručnjaka stižu nam bezbrojne knjige, savjeti, preporuke i dijete, režimi prehrane, programi i što ja znam što još. Tu su, naravno, i razni lovci u mutnom, koji podvaljuju kojekakve preparate u vidu čajeva, kapsula i koječega. Znate ono, zakupe cijelu stranicu visokotiražnog tjednika, uslikaju neku debeljucu „prije i „poslije“ i izmisle neku priču tipa „bila sam već na rubu očaja, i pomišljala na samoubojstvo, a onda sam pročitala ovaj oglas …“ Pravo je čudo kako ljudi padaju na te fore …
A rješenje je, kao uostalom i sve druge genijalne stvari, vrlo jednostavno.
Kad sam se počeo baviti triatlonom (ispočetka samo trčkaranjem i plivanjem) težio sam 75 kg. Na mojih 170 cm. visine, bar desetak previše. Mislio sam da je moja vaga neispravna, no kad su i druge vage počele pokazivati istu težinu, shvatio sam da je 5 godina nepušenja i petnaestak godina potpune fizičke neaktivnosti učinilo svoje. Nisam se pretjerano zabrinjavao, jer sam računao da će triatlonski treninzi vrlo brzo istopiti suvišno salo. No, niti nakon tri mjeseca prilično intenzivnih treninga, stanje se nije ni za dlaku promijenilo.
Odlučio sam pokušati sa režimom (nazovimo ga tako) pravilnog kombiniranja namirnica, odnosno, nemiješanja ugljikohidrata i bjelančevina u istom obroku. Kome se da čitati, više o tome piše u proslavljenoj (i od strane mnogih osporavanoj) knjizi „Fit for life“ Harveyja i Marilyn Diamond. Kome se ne da čitati, nije ni potrebno, osnovni princip naveden je ovdje.
Nakon tri-četiri mjeseca izgubio sam 8-9 kila i došao na svoju idealnu težinu. Naravno, takvog se načina prehrane treba držati stalno, inače stvari opet krenu nizbrdo. Ispočetka treba strogo izbjegavati slatkiše i masnu hranu, kasnije, kad se postigne zadovoljavajuća težina, možete ponekad i „zastraniti“. I nije uopće teško, samo se treba naviknuti. Ljudima teško ulazi u glavu da se meso može jesti i bez krumpira ili kruha, i da se voće jede prije glavnog obroka a ne poslije. Tko ima volje i mašte, lako će smisliti alternativu svakom klasičnom jelu.
Na primjer, tjesteninu ili rižu jedite s povrćem ili salsom, a u mesni umak umiješajte mahune umjesto pašte. Uostalom, uskoro ću ubaciti link na recepte, pa ću opisati nekoliko svojih tipičnih obroka iz tog vremena, a ako neko od vas ima dobar recept ili ideju zasnovanu na tom principu, pošaljite mi na e-mail, i ako je OK objavit ću ga …
|
- 11:46 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
13.11.2006., ponedjeljak
Linkovi ...
Prošao je još jedan Starek bez mene. Do zadnjeg trenutka sam dvoumio, dali poći ili ne. Na kraju sam odlučio uštedjeti cca 200 Kn. koliko bi me koštao još jedan rezultat oko 1:40, loša majica i zgužvani sendvič (ili obratno).
Doduše, izgleda da mi je jučer bio jedan od onih dobrih dana. Trčao sam, 22 km po kiši, koja nije ni jednog trenutka prestala. Samo se izmjenjivala lagana kiša sa pljuskom. Išlo mi je odlično. Tempo dobar, noge lagane, izgleda da sam ja stvarno „kišni čovjek“.
Htio bih vam skrenuti pažnju na nekoliko blogova, odnosno stranica koje pišu na temu trčanja ili triatlona, ili jednog i drugog.
Ponajprije, tu je naš vrli maratonac, triatlonac, ironman i liječnik, kojeg slobodno možete priupitati bilo što, što je povezano sa sportom i zdravljem, o povredama, o prehrani, o hidrataciji ili bilo što drugo. Odnedavno opet piše na svom blogu, kojeg je nekoliko puta bio izbrisao. Nadajmo se da neće opet. Kako sam kaže (ako se ne zajebava), namjerava napisati i knjigu, što bi u svakom slučaju bilo dobro. Jer koliko god da u Hrvata ima malo trkača, knjiga na tu temu još je manje.
Tu je i ironmoon, čiji je post nedavno završio i na stranici adventure-sporta. Vrijedno trenira, a još više surfa, što nije loše, jer nađe puno dobrih materijala koje onda podijeli s nama, pa ne moramo sami tražiti. Šteta samo da ga osim ironmana ne zanima ništa kraće, iako i tu ima pomaka na bolje, u zadnje vrijeme.
Naravno, tu je i Murinjo, odličan trkač, i vrijedan blogopisac, kojega jedino muči kako dospjeti na almost cool listu ili na naslovnicu. Ne shvaća da je trčanje toliko nepopularno u nas da je i jedan blog na almost cool listi previše. Nedavno je pokrenuo atletski forum, koji je odlično koncipiran i prilično aktivan. Uključite se i vi …
I na kraju, jedan dobar sajt, kako bi rekli, naši susjedi. Obzirom da njihov jezik većina dobronamjernih jako dobro razumije, predstavlja zanimljivo štivo za sve nas opaljene sportovima izdržljivosti. Naći ćete tu mnogo članaka, izvještaja, slika i rezultata na temu koja svih nas zanima, kao i mnoštvo linkova …
|
- 14:31 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
04.11.2006., subota
Odrađeno ...
Evo, odradili smo i prvo kolo trećeg izdanja riječke Zimske lige u trčanju.
Bolje rečeno, odradili su ga bez mene, barem što se tiče trčanja. Što se tiče ostalog, odrađujem ga još uvijek. Blesavi besplatni server opet ne radi, tako da ne mogu „dignuti“ rezultate na stranicu Zimske lige. Poslao sam ih Mireli u Adventure sport, pa potražite tamo. Do ponedjeljka. Sad sam već stvarno mrtav umoran (otrčao sam jedan krug poslije vas) i gladan ko pas.
A sad mali osvrt. Na startu 39 trkača, najbolje prvo kolo do sad, šteta da nije bio bar još jedan (jedna) pa da zaokružimo. Ono što me veseli, je čak 12 debitanata. Uz one koji će sigurno doći u slijedećim kolima (njih 20-tak) mogla bi biti lijepa brojka. Ja osobno, bio bih zadovoljan sa prosjekom od 50-tak natjecatelja. Iako, možemo mi i bolje, dok sam trčao kasnije, sreo sam jednog trkača koji se sprema za Pariški maraton, i pita me da što je ono bilo prije. Čovjek slaže maraton, a nema pojma o Zimskoj ligi !!! Dao sam mu letak, i obećao je doći na slijedeće kolo. A takvih ima još puno, siguran sam, samo ne znaju. Ne vise svi po internetu kao ja.
Iznenađenje kola je trkač po imenu Krešo Glavaš, 38 godišnji anonimac (bar za mene) a osvojio je treće mjesto u trci. Da nije onako hrabro pojurio za Žilićem, možda bi bio i drugi. Tko zna koliko se još takvih skriva po raznim trkaćim stazama. Naravno, tu su i mladi „Sibirski tigrovi“ Luka i Goran, ali njih sam vidio na „Homo si teć“ pa sam znao da su brzi.
Zasad imamo tri ekipe, plus jednu koja čeka sponzora. Bila bi šteta da ga ne nađu, jer mislim da bi mogla (morala) pobijediti.
Toliko za sad, pišite, komentirajte, zovite me na mobitel ako ne možete izdržati bez rezultata do ponedjeljka. Nadajmo se da će do tada server proraditi …
|
- 15:26 -
Komentari (10) -
Isprintaj -
#
03.11.2006., petak
1. kolo Zimske lige
na rasporedu je sutra u 10:00 h na stazi u Kostreni.
Što da vam kažem ? Vi koji ste već bili, sve manje-više znate, vi koji niste nemate više što čekati. Nemate se čega bojati, pa nisu Žilić i Kereković tako strašni. U suštini, i oni su rekreativci, samo se rekreiraju malo brže od nas jer imaju bolji metabolizam. Važno je shvatiti da je trčanje jedan od najzdravijih sportova, a svakako daje najbolji omjer uloženog i dobivenog. Uložiti treba jedino u kvalitetne tenisice, na sebe možete nabaciti bilo kakve krpe (ako bude došla TV na vrijeme ću vam javiti da se ušminkate) a dobivate zaista mnogo. Dobru kondiciju, vitkost, dobar izgled, jednom riječju zdravlje. U smislu uloženog i dobivenog, trčanje je mnogo bolje od recimo – golfa. Osim toga trčati možete bilo gdje. Ne morate plaćati terene, učitelje, trenere. Sve ćete saznati od iskusnijih trkača i to besplatno. Nisu važne ni godine, jer trčanje je sport za svaki uzrast. Sistem bodovanja na Zimskoj ligi je upravo takav – korigira se starosni i spolni hendikep i kroz bodove se točno vidi koliko tko vrijedi. Nije važno čak ni ako stignete zadnji. Ako ste malo stariji, vaš rezultat vjerojatno vrijedi više nego od nekog mladića. Uostalom, trećeplasirani sa prošlogodišnjeg izdanja Zimske lige je naš vječiti 63. godišnji mladić Rajko Šarčević. Da su žene u Hrvatskoj hendikepirane više nego u svijetu u odnosu na muškarce, što se moglo čuti među nekim natjecateljicama prve godine, uspješno je lani demantirala fantastična veslačica Iva Nadalin, osvojivši u apsolutnoj kategoriji 2. mjesto. Vjerojatno će i ovogodišnje izdanje ponuditi neko novo ime, pa zato, nahrupite u što većem broju, ako ne kao natjecatelji, onda barem kao navijači ili pomagači u suđenju …
|
- 13:58 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
|