Roland Garros

petak , 30.05.2014.

Roland Garros ime je teniskog turnira u Parizu koji pripada Grand Slam turnirima. Naziv je dobio po slavnom francuskom pilotu iz Prvog svjetskog rata, Roland Garrosu. Turnir se tradicionalno održava od sredine svibnja do početka lipnja. Do godine 1925. turnir je bio organiziran i održavan samo na razini države, a onda postaje međunarodni. Podloga na kojoj se igra turnir je šljaka.

Foto: Google

Kao i svake godine, možemo svjedočiti odličnim partijama na turniru. Danas su na rasporedu neki od preostalih mečeva 1/16 finala, a nekoliko kandidata za visoke plasmane je otpisano već u ranijim fazama turnira. U muškoj konkurenciji vrijedi spomenuti ispadanje Stanislava Wawrinke, trećeg nositelja, već u prvom kolu turnira. Ženska konkurencija pružila je znatno više iznenađenja. U drugom kolu turnira ispala je Serena Williams, prva nositeljica i možda najbolja tenisačica svih vremena. Ispadanjem "nepobjedive" Serene najveće šanse za osvajanje ovogodišnjeg turnira ima Maria Sharapova.

Foto: Google


Rekord osvojenih naslova ovog turnira drži Rafael Nadal koji ih ima osam osvojivši ih u periodu od 2005. do 2013. godine s iznimkom 2009. kada ga je osvojio Roger Federer pobijedivši Robina Soderlinga tada u finalu. Nadal stoga opravdano ima status favorita za osvajanje turnira kojemu konkurenciju pruža Novak Đoković. U ženskoj konkurenciji ne postoji tolika dominacija tako da rekord po broju osvojenih turnira sa pobjede drže Monika Seleš (1990.-1992.) i Justine Henin (2005. -2007.). Braniteljica prošlogodišnjeg naslova, Serena Williams već je ispala kako je prije i navedeno.

Od 2006. godine Roland Garros je izjednačio nagradni fond za žene i muškarce. Od svih velikih turnira jedino još Wimbledon diskriminira žene. Međutim, o fondu nagrada moglo bi se raspravljati s obzirom da muškarci igraju na tri dobivena seta, a žene na dva.

Foto: Google


Roland Garros je uvijek bio poseban turnir jer sporost zemljane površine za posljedicu ima specijaliziranje pojedinih igrača isključivo za takvu površinu. Južnoamerikanci i Španjolci se najbolje snalaze u takvim uvjetima igre. Brojne teniske legende, kao što su Pete Sampras, John McEnroe, Venus Williams, Stefan Edberg, Boris Becker, Martina Hingis, Lindsay Davenport, Andy Roddicksu osvojile sve Grand Slamove na brzim podlogama, samo ne Roland Garros. Isto tako mnogi osvajači Roland Garrosa nisu osvojili nijedan drugi što je sigurno zanimljiva činjenica. Prema tome, Roland Garros je sigurno jedan od najuzbudljivijih turnira u teniskom kalendaru kako prošlih godina, tako i sada.

Mario Solomun

Radnik Majur

četvrtak , 22.05.2014.

Nogomet je u Hrvatskoj sport koji je najviše zastupljen, kako među ljudima koji se sportom bave, tako i u medijima. Bez obzira na to koliko znate ili ne znate igrati nogomet, rado ćete se otići s ekipom zabaviti. Na to ne utječe ni veličina sredine niti financijska situacija nego je najbitnija volja. Baš ta volja krasila je Radnik, mali nogometni klub iz Majura.

Foto: Senad Mehanović

Ovaj klub prvotno je osnovan 1946. godine no onda je za vrijeme rata prestao s djelovanjem te je onda iza 2000. godine ponovno počeo s djelovanjem. Iako je iz male sredine i poprilično udaljen od svih ostalih klubova, ostvaruje značajne rezultate, kako u mlađim, tako i u starijim uzrastima. Tako su, primjerice, seniori bili dvije godine uzastopno prvaci Prve županijske nogometne lige, ali nisu išli u rang više zbog financijskih nedostataka. Ako tomu pridodamo uspjehe mladih generacija koje također ostvaruju značajne rezultate i često su smješteni u gornji dio tablice, vrlo je razočaravajuće da klub ne može napredovati.

Foto: Mario Solomun



Ipak, u sezoni 2013./2014. došlo je do promjene i nakon osvajanja prvog mjesta u županijskoj ligi, klub je prikupio financijska sredstva i otišao rang više. Kako su igrači dvije godine pobjeđivali sve redom, publika je sve manje od pobjede smatrala izrazitim neuspjehom. Nakon par odigranih kola vidjelo se da je konkurencija vrlo jaka i da samo pobjede nikako neće biti moguće što je izazvalo veliko negodovanje navijača i često prozivanje igrača zbog toga.

Foto: Mario Solomun


Navijači Radnika iz Majura bodre svoje igrače samo dok im ide dobro. Nakon nastupa lošijih rezultata skloni su izvikivati pogrdne riječi i učiniti atmosferu vrlo lošom po domaće igrače. Umjesto da ta publika bude 12. igrač domaćina, ona postaje suprotno, gostujuća prednost. Oni jednostavno ne dopuštaju da se klub asimilira s novim uvjetima u kojima nastupa i s jednom višom razinom natjecanja te rezultati moraju biti vidljivi odmah što je, dakako, nemoguće. Iz tih, a i brojnih drugih razloga, nekolicina igrača je napustila klub. Loše okruženje i atmosfera utjecali su na stanje svih igrača.

Foto: Senad Mehanović


Rezultati ove sezone su, u najmanju ruku, izostali. Neočekivani porazi od evidentno slabijih ekipa bili su ogroman teret za ekipu. Nekolicina utakmica u kojima se stvarala ogromna prednost od više golova razlike, jednostavno bi isparila zbog neshvatljivog pada u igri. Jedini razlog koji bi mogao to opravdati jest nedostatak snage i ne prolazak adekvatnih priprema. Dakako, bilo je i pobjeda koje su bile neočekivane, protiv momčadi koje se nalaze na vrhu tablice što su sigurno bili znaci da Radnik ima kvalitetu, ali mu samo treba malo vremena.

Foto: Senad Mehanović


Sumirajući sve napisano i viđeno, ova sezona bila je daleko od bajne. U jednu ruku, igrači i cjelokupno vodstvo su stekli iskustvo igranja na višoj, zahtjevnijoj razini i bez obzira na to su imali svjetle točke u sezoni. Ipak, ova sezona ima više loših karakteristika. Kao što sam naveo već, najlošija su navijači. Nespremnost da podrže svoje dečke više je nego razočaravajuća. Samim tim navijanjem protiv vlastite ekipe i čestim kritikama doveli su do napetosti u klubu i trzavica među igračima. Naposljetku, još jedna sezona je prošla i ne treba gledati prošlost nego se orijentirati na nove pobjede i načine da se uspješnije i bolje organizira igra, vodstvo te da zajedništvo opet krasi klub koji je na tom segmentu i zasnovan.

Mario Solomun

Medijski stručnjak BBC-ja o izazovima integrirane redakcije 21. stoljeća!

srijeda , 14.05.2014.

S obzirom na teško stanje novinara u svijetu i smanjen broj zaposlenih u tom sektoru, gostovanje novinara Guy Pelhama s BBC-ja na Hrvatskoj radioteleviziji, kao i njegovo bogato iskustvo dalo je odgovore na goruća pitanja o novoj, integriranoj i multimedijalnoj redakciji 21. stoljeća.

Foto: Mario Solomun

Razlog promjene središta BBC-ja, stalna je promjena modela poslovanja i rada u medijskim kućama te velika konkurencija novih medija. Također, medijski konzumenti nisu više strogo orijentirani na televiziju ili radio, već žele multimedijalnost i interaktivnost. Dvije važne promjene koje je BBC odlučio napraviti jesu fizički premještaj zgrade i promjena kulture rada. Neke od zgrada koje su bile značajnije po veličini, a koje su se premjestile, jesu World Service i Television Center. Uz to BBC posjeduje i 13 regionalnih centara i 36 lokalnih koji dnevno proizvode vijesti.


Foto: bbc.co.uk

Pelham je inače bio glavni aktivist i novinar koji je vodio premještanje redakcija i raznih studija iz deset zgrada BBC-ja u jednu, novoizgrađenu u središtu Londona. Obrazovao se londonskom sveučilištu, a radio je kao urednik najvećeg regionalnog programa vijesti koji je pokrivao jugoistočnu englesku i London. Bio je i reporter te izvještavao o bombaškim napadima na madridskim željeznicama, tsunamiju na Tajlandu te vjenčanju princa Williama i Catherine Middleton.


Foto: Mario Solomun

Komunikacija i konvergencija kao ključ uspjeha

Pod kulturom rada koju Pelham spominje, podrazumijeva se da su sve redakcije postale međusobno povezane te da je postignut viši stupanj integracije. Komunikacija je postala važnija nego li je bila prije te iako neki novinari ne žele komunicirati, jednostavno moraju jer drugog izbora nemaju, rekao je Pelham. Također, novinare koji prikupljaju informacije i one koji proizvode vijesti smjestili su blizu jedne drugima kako bi se olakšao posao i povećala produktivnost. Naposljetku, osobe koje donose važne odluke poput odabira tema ili slanja reportera na mjesto događaja sjede zajedno. Sličan način rada preuzela je i danska nacionalna televizija pa čak i tiskovine poput The Daily Telegrapha. Na svim navedenim projektima glavnu ulogu imali su novinari koji su sami dizajnirali i eksperimentirali sa izgledom deska kako bi rad bio olakšan i atmosfera dobra.


Foto: Mario Solomun

Oko šest tisuća ljudi, koliko radi na BBC-ju, proizvodi dva televizijska programa koja emitiraju 24 sata na dan te kanale BBC 1, 2, 3 i 4 koji prednjače vijestima. Uz njih se još ističu BBC London, BBC Online i Radio Newsroom. Također, proizvode i vijesti na 26 svjetskih jezika. Strategija koje se pridržavaju jest internacionalno, nacionalno, lokalno, multimedijski i višejezično. Jednostavno rečeno – sve za svakoga.

Što se tiče rada na BBC-ju, novinari moraju biti spremni na konvergenciju, odnosno na rad za više medija odjednom, primjerice za televiziju, radio i online, dok je prije otprilike 20 godina svaki novinar radio za samo jedan medij za koji je bio specijaliziran. Vode se politikom da se jedan događaj odnosno priča stvori jednom, a potom se prikazuje više puta, ali iz različitih perspektiva.


Foto: Jana Rebrović

I studenti novinarstva na predavanju medijskog stručnjaka

Prezentaciji Guya Pelhama, prisustvovali su novinari HRT-a te zagrebački studenti s Fakulteta političkih znanosti, Hrvatskih studija i VERN-a. Na pitanje kako privući mlade da konzumiraju vijesti, Pelham je odgovorio – raznim multimedijskim sadržajima. Rezultati istraživanja u Americi ukazuju na činjenicu da 90 posto stanovništva Amerike koristi internet, a njih 48 posto čita vijesti raznih oblika. Referirajući se na to, Pelham savjetuje: Sve bi platforme trebale biti obogaćene multimedijalnim sadržajima kako bi postale privlačnije. Posebno naglašava prilagođavanje vijesti za zaslone pametnih telefona kojih je 2013. prodano preko 990 milijuna.

S obzirom na reputaciju BBC-ja, buduće novinare zanimalo je kako doći do neke od brojnih redakcija. Svi znaju raditi na svim platformama. Nije nužno da je svaki novinar izvrstan na svakom području, od radija preko televizije do online izdanja. Takvi gotovo i ne postoje. No bitno je da mogu pokriti do neke određene mjere cjelokupan posao, a da najviše rade ono u čemu su najbolji, savjetuje Pelham.

Ono što je sigurno jest da bi stručnjak poput Guya Pelhama svakako dobro došao kako javnoj, tako i komercijalnim televizijama u Hrvatskoj.

Tekst: Mario Solomun

Binge drinking

subota , 03.05.2014.

Oduvijek je jedan od najzastupljenijih načina opuštanja i zabave bilo konzumiranje alkohola i uživanje u njemu. Kao i u svemu, većina ljudi nema granicu te često pretjera u konzumaciji istog.

Prekomjerno opijanje (dalje u tekstu: binge drinking), postalo je nova pošast među mladima u svijetu, a uključuje konzumaciju 5 ili više pića za muškarce i 4 ili više pića za žene u dva sata, a njegove štetne posljedice po adolescente su slijedeće: povećan rizik za razvoj alkoholizma, česti je uzrok smrti kao posljedice vožnje u alkoholiziranom stanju, dovodi do nasilja i samoubojstva, što je treći po redu uzrok smrtnosti među adolescentima kao posljedice binge drinkinga, rano stupanje u seksualne odnose, često mijenjanje spolnih partnera, porast neželjenih (maloljetničkih) trudnoća, porast spolno prenosivih bolesti, neplodnost, oštećenje zametka, trovanje alkoholom; dok adolescenti koji su godinama bili skloni binge drinkingu imaju smanjeni hipokampus, posebice oni koji su s takvim opijanjem počeli u ranoj adolescenciji, a ženske osobe sklone takvom opijanju imaju tri puta veće šanse da budu žrtve seksualnog napada.

Isto tako, pokazalo se da binge drinking uvelike utječe na erektilnu disfunkciju. Iako je sama erektilna disfunkcija složen problem koji ima kognitivne, biheviralne, emocionalne, socijalne i fizičke uzročnike, upravo je alkohol taj koji se navodi kao drugi najčešći fizički uzročnik erektilne disfunkcije. Dokazano je da konzumiranje prevelikih količina alkohola (iznad 0.08%) utječe na sposobnost postizanja erekcije, dok dugoročno konzumiranje prevelikih količina alkohola negativno utječe na cjelokupno seksualno funkcioniranje, a konzumiranje alkohola prije ili tijekom spolnog odnosa se nikako ne preporuča.

Mladi ljudi u Hrvatskoj najčešće posežu za alkoholom jer im konzumacija alkohola donosi opuštenost, osjećaj euforije, potiče spontanost, prisnost s drugim ljudima, oslobađa seksualnost te uklanja kočnice savjesti i zabrane. Isto tako alkohol je pojedincu ulaznica u svijet njegovih vršnjaka, dakle služi i kao sredstvo inicijacije u neku grupu. Utjecaj društva na konzumiranje alkohola doista je velik, polazeći od napora i uspjeha marketinške industrije do vršnjačkog pritiska. Konzumacija alkohola povezuje se i s popularnosti, marginaliziraju se osobe koje ne piju.

Isto tako, konzumiranje alkohola u pozadini skriva neke brige i tjeskobe ili se pak konzumira zbog uveseljavanja, što je najčešći društveni razlog pijenja. Mladi konzumiraju alkohol radi poistovjećivanja sa svojim vršnjacima, radi upotpunjavanja slobodnog vremena, za korisnu razbibrigu, također i zbog stresa ali i nepovoljnih odgojnih prilika kod kuće. Alkohol ih ohrabruje, oraspoložuje i skloni su ga piti radi dokazivanja, osobito pred djevojkama ne misleći o mogućim opasnostima te navike, neposrednom osramoćivanju ili postizanju slabijih spolnih rezultata u tim prilikama. Danas se mladi suočavaju s mnogim zahtjevima okoline. Očekuje se da konstantno budu na visokom stupnju psihičkih, intelektualnih, emocionalnih i socijalnih snaga i sposobnosti. Često suočeni s takvim naporom i odricanjima mladi osjećaju strah, krize i pritisak okoline što vodi sklonosti konzumiranju alkohola. U osjećaju koji alkohol stvara mladi traže smirenje, izlaz, ohrabrenje.

Postoje razne teorije zbog kojih mladi konzumiraju alkohol, a možemo ih svrstati u tri skupine. Biološke teorije, koje uzroke alkoholizma vide u nekom biološkom čimbeniku, pa je tako, po metaboličkim tumačenjima, alkoholizam posljedica greške metabolizma. Psihološke teorije, koje uporište imaju u tumačenju da je alkoholizam posljedica poremećaja ličnosti, odnosno da je uzrok ove pojave u čovjeku, a ne u samom piću. Naposljetku, socio-kulturološke teorije, koje ističu značaj socijalnog miljea u kojem pojedinac živi i svih utjecaja koji iz njega proizlaze kao i značaj tradicije, običaja i pravila danog društva na konzumiranje alkohola.

Sumirajući sve navedeno, prijeko je potrebno probuditi svijest kod mladih ljudi da alkohol nije ništa pozitivno i da se zabavljati može bez njegovo konzumacije. Samo zato što je to svjetski trend nije nužno da ga svi konzumiraju. Unatoč kampanjama za promicanje sporta većina podliježe izazovima onog zabranjenog. Također, mladi bi trebali više čitati, obogaćivati rječnik, obrazovati se te stjecati neka znanja u vezi komunikacije kako bi mogli jedni drugima prilaziti čak i kada nisu pod utjecajem alkohola. No to su samo ideali. To je cilj prema kojem neki teže, neki ne, ali ukupno gledajući nikad neće biti ostvaren. Nažalost.

Mario Solomun