|
Nepoznavanje Pisma je
nepoznavanje Krista.
(sv. Jeronim)
Ne može imati Boga za Oca
onaj tko nema Crkvu za majku.
(sv. Ciprijan)
Cijelo Sveto pismo tvori jednu jedinstvenu knjigu, a ta knjiga jest - Krist. Jer cijelo Pismo govori o Kristu i svoje dovršenje nalazi u Njemu.
(Hugo od sv. Viktora)
I dok promatramo taj uski vez između svetih knjiga i Božjeg naroda - između Biblije i Crkve - ne zaboravimo istaknuti: Biblija nije nastala kao neka ideološka knjiga, kao obična zbirka istina, misli, pouka - sama zbog sebe. Ona se od svojih početaka srasla s narodom u kojemu i za koji je napisana. I zato se ni u jednu drugu knjigu svijeta nije slilo toliko srca, ljubavi, voljenja kao u njoj. Ona je sudbinski povezana s narodom, a narod je sudbinski povezan s Biblijom.
I oni koji su je pisali i oni koji su je prvi čitali; i oni koji su je prvi preveli i oni koji su je kroz stoljeća i tisućljeća prevodili - do danas već u tisuću i više jezika i oni koji su je prenosili od koljena do koljena - svaki je u nju unio nešto svog srca, svoje ljubavi, svog voljenja. Kadili su je i ljubili, čitajući je na svetim sastancima. Zlatom su je pisali a u srebro ukoričili. Po njoj su živjeli i za nju umirali, na nju su - puni vječnih nada - smireni mrtvu glavu naslanjali.
To je ono pravo odličje Biblije: ona je knjiga srca. I to baš, ako stvar do kraja domislimo, knjiga Srca Božjega srcu čovjekovu. Biblija je knjiga voljena. I ne može se pravo razumjeti nego tek kad je zavolimo.
(fra Bonaventura Duda)
Biblija je najčitanija i najviše prevođena knjiga koju je dao stvaralački genij čovječanstva. Za kršćane - katolike, pravoslavne i protestante - ona je sveta, ispirativna i kanonska knjiga. Za svakog čovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne vrijednosti. Ona pripada zajedničkoj kulturi čovječanstva.
(Jure Kaštelan)
Samo je Biblija vječno mlada, kao planinski potok koji teče tisuće godina... Čovjek koji će pisati za tisuću godina već je u zakašnjenju prema njoj. To nije knjiga prošlosti, to je ogledalo koje nam odrazuje sliku budućih vremena... ona je osobno pismo koje je Bog upravio svakome od nas.
(Julien Green)
|
Marana tha
petak, 21.04.2006.
NADA IZNAD SVAKE NADE!
Isus do kraja trpi i prolazi sve postaje. Kalež patnji mora ispiti do dna. Tajna Velike subote, Isusov silazak nad pakao, govori o najdaljoj udaljenosti od Boga u koju je Isus dospio trpeći djelovanje sila zla. Ali on ni tu u krajnjoj napuštenosti od Boga ne propada. U tome i jest najveća utjeha uskrsne tajne: beznađe nema zadnju riječ niti onda kad izgleda tako premoćnim. Isus nam je svojom pobjedom omogućio nadu protiv svake nade. Nevjerojatno postaje istinitim: vjera, nada i ljubav u duhu uskrslog Gospodina nikad ne mogu biti pobijeđene. Sidro nade čovjek još uvijek može baciti dalje nego što seže njegovo pouzdanje u vlastite snage. Vjera koja se ne treba bojati smrti može nas obdariti povjerenjem nad svakim povjerenjem. Ljubav koja se ne plaši darivanja činila se i nekoć, a čini se i danas «neprihvatljivom», pače «ludom», ali posjeduje moć koja sve preobražava. U Isusu se Kristu očituje dubina i dalekosežnost «povratka» iz izgubljenosti u spasenje. Odbačeni postaje prihvaćenim, poniženi uzvišenim, mrtav živim, prošli postaje budućim, odsutni stalno prisutnim. Samo se ako mržnja može preobratiti u ljubav, laž u istinu, a tvrdoća srca u milosrđe.
Karl kardinal Lehmann, NA PUTU U ŽIVOT
|
0
|
|
< |
travanj, 2006 |
> |
P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
|
|
|
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
Zaista, zaista, kažem vam:
Tko vjeruje u mene,
činit će djela koja ja činim;
da veća će od njih činiti
jer ja odlazim Ocu.
I što god zaištete u moje ime, učinit ću,
da se proslavi Otac u Sinu.
Ako me što zaištete u moje ime, učinit ću.
(Iv 14,12-14).
|
|