bLogistika - Prvi hrvatski blog za logistiku i nabavu

Još početkom 20.stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe ili (Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford svjestan važnosti tog lanca odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u tom lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao „Transcontinental material flow“. Kasnije je guru menadžmenta Peter Druker u jednom članku 60-tih godina napisao da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: Znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.

O logistici se počelo ozbiljnije razgovarati devedesetih godina 20. stoljeća kada su tržišta bila zasićena i strašno diverzificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.

Logistika u četiri zida
Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model automobila, postao je poznat po svojoj frazi, “dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna“ i svako vozilo koje je sišlo sa trake je bilo isto. Koliko je bilo teško organizirati logistiku u to vrijeme? U odnosu na danas to je bila pjesma. Međutim, vremena su se promijenila i s vremenom logistika se pretvorila u jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport.

Kako bi najbolje definirali logistiku? Postoji brdo definicija i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: „Ako nema zaliha koje treba premiještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.“ U stvari, svaka funkcija koja na bilo koji način ima veze sa zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako na primjer nabava nabavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje prodaja i otprema dostavljaju kupcu itd. Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj definiciji logistike kao skladištenja i/ili transporta, ali velika većina će se složiti da je logistika ograničena sa četiri zida poduzeća i da se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar poduzeća.

Kao što smo već rekli kupci su se u međuvremenu dosta razmazili i poželjeli različite modele i zamislite - druge boje, a da ne govorimo o različitim paketima opreme. E sada je logistika postala malo zanimljivija (da ne kažemo kompliciranija). Koliko nam treba koje boje i koliko da proizvedemo kojeg modela i s kojim paketima opreme? Sve su to pitanja koja kompliciraju proizvodnju, nabavu, a da ne govorimo o prodaji i otpremi. Kako bi (p)ostala konkurentna, poduzeća su u logistiku počeli uvlačiti različite koncepte (Just In Time, Vendor Managed Inventory, Konsignacijske zalihe, Podugovaranje isl.), koji su dodavali efikasnost, ali ... više o ovoj temi pročitajte ovdje

www.logiko.hr