Još početkom 20.stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe ili (Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford svjestan važnosti tog lanca odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u tom lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao „Transcontinental material flow“. Kasnije je guru menadžmenta Peter Druker u jednom članku 60-tih godina napisao da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: Znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.
O logistici se počelo ozbiljnije razgovarati devedesetih godina 20. stoljeća kada su tržišta bila zasićena i strašno diverzificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.
Logistika u četiri zida
Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model automobila, postao je poznat po svojoj frazi, “dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna“ i svako vozilo koje je sišlo sa trake je bilo isto. Koliko je bilo teško organizirati logistiku u to vrijeme? U odnosu na danas to je bila pjesma. Međutim, vremena su se promijenila i s vremenom logistika se pretvorila u jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport.
Kako bi najbolje definirali logistiku? Postoji brdo definicija i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: „Ako nema zaliha koje treba premiještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.“ U stvari, svaka funkcija koja na bilo koji način ima veze sa zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako na primjer nabava nabavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje prodaja i otprema dostavljaju kupcu itd. Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj definiciji logistike kao skladištenja i/ili transporta, ali velika većina će se složiti da je logistika ograničena sa četiri zida poduzeća i da se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar poduzeća.
Kao što smo već rekli kupci su se u međuvremenu dosta razmazili i poželjeli različite modele i zamislite - druge boje, a da ne govorimo o različitim paketima opreme. E sada je logistika postala malo zanimljivija (da ne kažemo kompliciranija). Koliko nam treba koje boje i koliko da proizvedemo kojeg modela i s kojim paketima opreme? Sve su to pitanja koja kompliciraju proizvodnju, nabavu, a da ne govorimo o prodaji i otpremi. Kako bi (p)ostala konkurentna, poduzeća su u logistiku počeli uvlačiti različite koncepte (Just In Time, Vendor Managed Inventory, Konsignacijske zalihe, Podugovaranje isl.), koji su dodavali efikasnost, ali ... više o ovoj temi pročitajte ovdje
www.logiko.hr
Post je objavljen 08.10.2011. u 09:09 sati.