< lipanj, 2021 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Litterula

lat. litterula, ae, f. 1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.

srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima

Objavljeni listići

Ožujak 2024 (2)
Veljača 2024 (4)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (8)
Srpanj 2022 (1)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (18)
Studeni 2021 (26)
Listopad 2021 (17)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (6)
Lipanj 2021 (16)
Svibanj 2021 (24)
Travanj 2021 (22)
Ožujak 2021 (18)
Veljača 2021 (13)
Siječanj 2021 (8)
Prosinac 2020 (13)
Studeni 2020 (3)


Ako vas zanima vrtlarstvo i fotografija posjetite blogove:

Stara vrtlarica
Moje fotografije







Copyright © Litterula.

Litterula
02.06.2021., srijeda
Muzikologija i glazbena pedagogija


U potkrovlju kuće u kojoj smo nakon pokupskog drmeša neko vrijeme boravili dočekala me stara akustična gitara. Kad sam je prvi put ugledala činilo se da je u lošem stanju i da joj nedostaju žice. No kad sam je nakon nekoliko dana ponovo pogledala i uzela u ruke, ustanovila sam da su sve žice na broju i da je gitara zapravo u dobrom stanju. Obrisala sam je i zategnula žice, naštimala pa malo sviruckala. Nisam imala note pa nisam mogla odsvirati ništa iz vremena kad sam učila svirati. Ali ne u glazbenoj školi, gdje sam učila svirati klavir, nego privatno. Podučavao me nastavnik koji je predavao glazbeni odgoj u osnovnoj školi u obližnjem malom selu. Čak je i organizirao polaganje ispita pa sam dobila i svjedodžbu da sam položila treći razred osnovne glazbene škole za gitaru. A vježbala sam na gitari koju sam si sama kupila od prve plaće koju sam zaradila tako što sam jednog ljeta radila kao pomoćna servirka u hotelu na moru. No o tome ćemo nekom drugom zgodom.
Vratimo se mi glazbenoj naobrazbi. Kad sam završila osnovnu glazbenu školu u našem gradiću i položila ispit za gitaru, trebalo se odlučiti hoću li ići dalje u srednju, a to je moglo biti u Zagrebu ili u Varaždinu. Budući da sam već putovala vlakom svaki dan u gimnaziju u naš mali gradić, to je bilo teško izvedivo. Ako bih se upisala u srednju glazbenu morala bih onda i tamo putovati ili gimnaziju pohađati u velikom gradu i tamo stanovati. A to nisam htjela, nisam htjela napustiti svoje društvo iz osnovne škole i gimnazije. A bilo me tada i malo strah života u gradu; kako bih ja, djevojčica sa sela, mogla ići u gimnaziju u Zagrebu? To mi je bilo nezamislivo pa sam od daljnjeg glazbenog školovanja na kraju i odustala, iako je moj nastavnik gitare nekoliko puta spomenuo da bih mogla kad završim gimnaziju ići na glazbenu akademiju i studirati muzikologiju ili glazbenu pedagogiju. Al ja tada uopće nisam shvaćala o čemu on govori, što to znači te što bi muzikolog i glazbeni pedagog mogao raditi. Nije tada bilo interneta pa da u tražilicu upišeš željeni pojam, malo proguglaš i za pet minuta sve saznaš.
No sad je to moguće pa sam malo guglala i na stranici zagrebačke Muzičke akademije saznala da studij "muzikologije traje 5 godina tj. 10 semestara i da po završetku stekneš akademski naziv: Magistar/Magistra muzikologije (mag. musicol.) Jednopredmetnim studijem Muzikologije studenti stječu široka znanja iz područja muzikologije (historijske i sistematske) i etnomuzikologije. Pored usvajanja specifičnih znanja i vještina vezanih uz osnove muzikoloških disciplina, te opću i nacionalnu povijest glazbe, studenti tijekom studija produbljuju i utvrđuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta, klavira, stranih jezika i likovne umjetnosti. Nakon zajedničkoga trogodišnjeg dijela studija studenti se opredjeljuju za jedan od postojećih smjerova – smjer Muzikologija ili smjer Etnomuzikologija. Posljednje dvije godine studija posvećene su prije svega produbljivanju temeljnih i usvajanju specifičnih disciplinarnih znanja koja će studente pripremiti za samostalna znanstvena istraživanja, ali i za druga zvanja u kojima se mogu zaposliti nakon studija. PO završetku Integriranoga jednopredmetnog studija magistri muzikologije stječu kompetencije za rad u znanosti, kulturi, medijima, redakcijama izdavačkih kuća, knjižarstvu, festivalskoj produkciji, turističkoj industriji, diplomatskim predstavništvima, knjižnicama i drugim srodnim djelatnostima. Uz završen pedagoški modul osposobljeni su i za rad u srednjim općeobrazovnim i glazbenim školama kao nastavnici Glazbene umjetnosti, odnosno Povijesti glazbe."
Pronašla sam informacije i o studiju glazbene pedagogije. Taj studij traje također 5 godina tj. 10 semestara i po završetku stekneš akademski naziv: Magistar/Magistra glazbene pedagogije (mag. mus.). Na stranici zagrebačke Muzičke akademije također čitam da je "studij glazbene pedagogije usporediv sa srodnim studijskim programima u ostalim europskim zemljama, posebno Austrije i Njemačke. Na Integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Glazbena pedagogija stječu se osnovna te napredna znanja i umijeća s područja tzv. glazbeno-teorijskih predmeta Solfeggia, Harmonije, Polifonije, Priređivanja za ansamble, Dirigiranja, Osnova vokalne tehnike, Glazbenih oblika i stilova, Povijesti glazbe te praktičnih disciplina: Klavira, Tambura, Sviranja partitura i Pjevačkog zbora. Opsežan modul pedagoških predmeta uvodi studente u temeljna teorijska i praktička znanja iz glazbene pedagogije. U izbornim sadržajima, mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja, kao i predmeti koji donose nove sadržaje. Po završetku integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Glazbena pedagogija magistar glazbene pedagogije osposobljen je za rad u osnovnim općeobrazovnim školama i gimnazijama te osnovnim, a djelomično i srednjim glazbenim školama, kao nastavnik teorijskih glazbenih predmeta.
Može voditi i amaterske zborove, orkestre i slične sastave, te promicati i druge prikladne glazbene aktivnosti. Na širem području glazbene industrije može raditi u glazbenom izdavaštvu (računalna notacija, redakcija, uredništvo), glazbenoj produkciji i distribuciji, glazbenom menadžmentu te u medijima, primjerice kao urednik, izvjestitelj ili voditelj. Može djelovati i kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva."
Eto. Sve smo saznali začas bez po muke.
Dakle, da sam poslušala svoga nastavnika, možda bih sada bila profesorica u nekoj poznatoj glazbenoj školi ili gimnaziji, urednica glazbenog programa na radiju ili voditeljica nekog velikog poznatog amaterskog pjevačkog zbora npr. petrinjskog Slavulja.
No nisam ga poslušala, pa se moje bavljenje glazbom svelo na pjevanje u amaterskim pjevačkim zborovima - i nije mi uopće žao - a profesionalni život me sa glazbenog polja odveo na jedno posve drugo polje. Poljoprivredno polje. U voćnjake, vinograde i vrtove.

- 06:41 - Komentari (22) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>