24.01.2018., srijeda
Pommer 1856 : Gojević 2016
Moram priznati da su me uvijek fascinirali portreti na starim žučkastim fotografijama, nalaziti sličnosti sa ljudima koje danas susrečem i zamišljati ih kako stoje ukipljeni ispred ogromnog kutijastog fotoaparata čekajući da fotograf odčarobira svoje i kaže da se mogu napokon opustiti. Zato sam sa povečanim interesom otišao u Muzej grada Zagreba budući da je tamo trenutno otvorena izložba podužeg naslova "Pommer 1856 : Gojević 2016. Fotografične slike naših narodnih spisateljah".
Dakle, izložba se sastoji od dva dijela. Prvi dio čine fotografije od Franje Pommera, jednim od prvih zagrebačkih fotografa, inače rođenom Dancu (da, tada su čak i iz Skandinavije imigrirali kod nas). Fotografije su presjek cijelokupnog rada umjetnika, te su nastale između 1854. i 1879. Najzanimljiviji dio su portreti naših književnika iz doba hrvatskog narodnog preporoda objavljeni u albumu iz 1856 čije je ime dalo naziv izložbi. Tako možete vidjeti kako su izgledali Mirko Bogović, Ivan Kukuljević Skacinski, Petar Preradović, Bogoslav Šulek, Ljudevit Gaj... I prilično je zanimljivo kad lica na fotografijama možeš povezati sa imenima koja se susreču uglavnom u školskim uđbenicima ili imenima ulica. Fotografije su nastale na slanom papiru, i iako možda zvuči jednostavno (ma to samo baciš papir u more) radi se o malo složenijoj tehnici gdje se papir prvo natapao u otopini kuhinjske soli, zatim u otopini srebrnog nitrata, a nakon slikanja se fotografija opet natapala ovaj put u natrijev tiosulfatu. I da, ekspozicija je znala trajati čak i do nekoliko sati!
Tu su još i portreti mnogih drugih poznatih i manje poznatih osoba iz zagrebačkog javnog života. Inače, primjetih da su na skoro svim portretima cijelih figura kaputi odloženi na stolcu pored, a dali je to bila tada samo moda (kad se već slikam da pokažem i novi kaput) ili im se jednostavno nije dalo objesit kaput na vješalicu, nebih znao... Tu se nalazi i jedna od rijetkih Pommerovih fotografija koja nije portret, "Odkriće spomenika Jellačića bana u Zagrebu 16. prosinca 1866."
Drugi, manji dio izložbe, su fotografije Roberta Gojevića nastale 2016. Na njima su također prikazani narodni spisatelji, ali oni suvremeni poput Zorana Ferića ili Miljenka Jergovića. No da bude sve u skladu, ove fotografije su također napravljene na slanom papiru, tako da su dobra nadopuna na cijelu priču.
Izložba je otvorena do 25.03. tako da je stignete pogledati, možda već za noć muzeja. :)
Pozdrav,
Miroslav
|
- 18:07 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
05.01.2018., petak
3 božićna duha
Kažu da za dobre želje nikad nije kasno, pa Vam želim sve najbolje za Božić i pripadajuće mu blagdane. Nadam se da ste lijepo jeli, pili i veselili se i da još uvijek uspješno odgađate suočavanje s posljedicama.
Danas Vam, kao što i naslov kaže, donosim 3 božićna duha, odnosno, 3 božićne izložbe.
Scrooge se prvo morao suočiti s duhom prošlosti, pa ću Vam prvo predstaviti izložbu koja je, nažalost, već zatvorena.
Riječ je o izložbi "U to vrijeme godišta, mir se svijetu naviješta" koju je organizirala Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, koju smo imali prilike posjetiti u Centru za kulturu Dubrava. Izložba je trajala do 29. prosinca sad već prošle godine, no sudeći prema facebook stranicama udruge, paralelno je organizirano nekoliko sličnih izložbi, koje još stignete uloviti. Provjerite ovdje.
Što se Dubrave tiče, šokirat ću Vas informacijom da su svi izlošci bili jaslice (u ovom ili onom obliku). Ok, gotovo svi. Znam pričicu o repatici, ali iskreno ne vidim kako se slika zvjezdanog neba uklapa u izložbu jaslica.
Što se ostalih izložaka tiče, bilo je svega - velikih i malih, tradicionalnih i onih manje tradicionalnih, drvenih, keramičkih, od tkanine, stiropora, a upoznali smo još jedan način prenamjene starog sudopera. Bilo je zanimljivih ideja, bilo je nekih koje mi se zaista nisu svidjele, no eto, živjela sloboda i uživanje u različitim prikazima Isusova rođenja.
Sudoperne
Tekstilne
Vukovarske
Betlehenske
Duha budućeg Božića nisam uspio naći, ali je duh sadašnjeg dofurao buraza.
Drugim riječima, druge dvije izložbe koje Vam predstavljam još traju.
Da nastavim u istom tonu - u galeriji Poljske kulturne udruge "Mikolaj Kopernik" (Savska 34/36) u tijeku je izložba "Krakovske jaslice".
U Krakowu postoji stoljećima duga tradicija izrade božićnih jaslica, koje obavezno uključuju obilje domoljubnih elemenata.
Ta se tradicija mijenjala, bila zabranjivana i gotovo zaboravljena, ali iza 1.svjetskog rata održavaju se čak i natječaji za izradu najljepših jaslica.
Iskreno, najavu izložbe pročitao sam u trku, napreskokce, te sam stigao nepripremljen za ono što me čeka.
Ono na što nisam bila spremna, jest prednost arhitekture i boja pred tradicijskim prikazom Isusovog rođenja. Iskreno, figuricu bebe Isusa bilo je prilično teško naći na nekim od jaslica. Puno boja, puno likova, puno detalja, divna igra svjetlosti.
kao dio jaslica na izložbi jaslica nalaze se jaslice na izložbi jaslica
Ovo je samo mali uvid u ono što možete očekivati - detalja je mnogo, bilo bi šteta to propustiti. A vjerojatno Vam je i jedinstvena prilika vidjeti zmaja i bebu Isusa na istom mjestu. Izložba je otvorena do 20.siječnja.
Treća izložba, kao šećer na kraju, "Perje, jabuke i zrno soli", izložena u Etnografskom muzeju. Izložba predstavlja povijesni presjek tradicije blagdanskog uređivanja doma i kićenja božićnog drvca. Naziv izložbe referenca je na materijale koji su se kroz povijest upotrebljavali (i još se upotrebljavaju) u svrhu dekoracije, obzirom na dostupnost svima.
Meni se prilično svidjela - vrlo je informativna (pod uvjetom da kao neki od nas volite upiti svaku dostupnu informaciju), pa sam tako saznao da sam prošlo ljeto i ne znajući posjetio grad u kojem je počela masovna proizvodnja staklenog božićnog nakita, ali isto tako mnogo se može saznati o razvoju tradicije ukrašavanja doma u urbanim i ruralnim predjelima Hrvatske.
Također, izložen je velik broj božićnih ukrasa od različitih prirodnih i onih manje prirodnih materijala te možete vidjeti što je bilo karakteristično za koje razdoblje, što je bilo popularno gdje, a po potrebi doživjeti i "?" trenutak dok se pitate zašto bi netko na božićno drvce objesio jezivo prase.
I ono najbitnije, možete se na nekoliko trenutaka vratiti u djetinjstvo i uživati okruženi onim divnim starim ukrasima (salon bomboni koje neću prežaliti) i naprosto se malo daviti u Božiću i svim divotama koje uz njega idu.
Mali preview:
božićna grana s ukrasima od krep papira i slame
Božić nekada
malo lijepih staklenih ukrasa, kakve još pronalazimo u svojim kutijama s nakitom
prase, vjeverica i čudni anđeli
jer što su jaslice bez vojnika s puškicama?
detalj drvca s najdivnijim salon bombonima
Od srca Vam preporučam da posjetite ovu izložbu! Imate vremena do 28. siječnja.
Nadam se da nas u ovoj godini očekuje još više divnih izložbi koje valja popratiti, a nadajmo se i čudu koje bi me natjeralo da redovitije pišem.
Ostajte mi lijepi i kulturni i uživajte još mrvicu u Božiću.
Miroslav
|
- 23:17 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
04.01.2018., četvrtak
Vasko Lipovac - retrospektiva
Ovom velikom izložbom, predstavlja se presjek kroz cjelokupni opus ovog poznatog umjetnika. Doslovce velikom, budući da se prostire na dvije etaže galerije, veliko čak i kad je riječ o retrospektivi. Da je umjetnik dosta popularan, svjedoči i trivija da je jako popularan i među krivotvoriteljima...
Sama izložba nije koncipirana kronološki, nego tematski, a najveći dio čine skulpture.
Jedan dio skulptura izgleda krajnje jednostavno, kao uvećani čovječuljci iz lego kocaka. No ono što je ovdje bitno su zapravo oblici sami po sebi, te je naprosto zanimljivo kako je umjetnik na tako jednostavan način od svega nekoliko geometrijskih tijela uspijevao prikazati likove poput žonglera ili vitezova.
Obojene drvene skulpture ljudi su vjerojatno najpoznatiji umjetnikovi radovi. Iako one djeluju na prvi pogled jako jednostavno, poput igračaka za djecu, ako se malo više zagledamo u njih, možemo vidjeti da svaka ima različite crte lica, te zamisliti prave osobe, od brkatog barbe koji je taman sišao sa broda do prodavačice ribe na pazaru. Kao da smo u epizodi Velog mista. I sve je prilično šareno, sa jakim kontrastima boja.
Tu se nalazi i popriličan broj erotskih, pa i pomalo opscenih skulptura i slika. U različitim pozama. Pokrijte djeci oči...
Slike sa mediteranskim motivima su nas se također jako dojmile. Iako i one poput skulptura izgledaju jednostavno, onako da čovjek pomisli „pa to mogu i ja“, prilično pogađaju tu neku „morsku“ atmosferu. Pogotovo kad se radi o slikama bokokotorskog zaljeva (inače umjetnikovog rodnog kraja), gledajući u nih doživjeli smo deja vu jednog našeg ranojutanjeg posjeta Kotoru od prije nekoliko godina. Šteta što izložba nije postavljena u ljeto...
Važan dio Lipovčevog opusa čine i skulpture sportaša, od dizača utega do hrvača. No ovdje spada i njegova najpoznatija skulptura, zapravo skupina skulptura. Radi se o „biciklistima“, njih 46 (čak smo brojali) u prirodnim veličinama, koji su zauzeli najveću prostoriju na izložbi. Kao na svim njegovim skulpturama sportaša, pokret je i ovdje dobro skinut, tako da gledajući u njih dobijete dojam kao da će odbiciklirati iz prostorije.
No ovo je sve samo djelić svoga šarenila (i u doslovnom i u figuralnom smislu) koje vas očekuje. Stoga požurite, jer imate vremena samo do 07. 01. 2018!
EDIT: Izložba je produžena do 25.02.2017, tako da je još uvijek imate vremena pogledati! :)
Pozdrav!
Miroslav
|
- 19:47 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
|
