Presječeno
Svaki put kad me grč uhvati u nogu kažem si da moram više piti tekućine i kupiti magnezij. Možda i kalcij. Svaki put kad perem zube i osjetim bol kažem si kako se moram naručiti kod zubara. Kad me nešto presiječe nisko u stomaku sjetim se da nisam duuugoo bila kod ginekologa. Sad dok pišem škiljim na jedno oko da ne vidim duplo, znači treba i kod okuliste, da ne govorim o tome da nisam bila nikad kod ortopeda ili fizijatra, ne bi bilo loše i srce pregledati....
Ja se ne sjećam kad sam zadnji put vadila krv. Imam razne tegobe ali nikako da se pokrenem i počnem misliti da bi trebala krenuti... Nekako se tjesim da će proć, da nije strašno, ništa kao i većina ne rješavam na vrijeme. Spriječiti nešto a naročito bolest izgleda kao da ideš doktoru jer eto nešto te štrecnulo. Pa i liječnici nemaju baš sluha i onda te stave na listu da čekaš neki ultrazvuk par mjeseci a kad dođeš na red jave ti da je stroj u kvaru.... OK ako te ništa ne boli, cekat ćeš, ako ne ideš privatno... Platiš i patiš.
Oznake: Malo prigovaranja
08.08.2019. u 08:30 | 1 Komentara | Print | # | ^