nedjelja, 12.06.2011.

Hrvatska i Unesco

UNESCO je jedna od UN-ovih agencija koja se bavi područjima obrazovanja, znanosti i kulture te obuhvaća 193 zemlje članice. Ujedno je organizacija unutar koje djeluje i Svjetski centar i odbor za baštinu. Zadaća je tog Odbora poticati zemlje članice na zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava te najvrednije njihove znamenitosti nominirati za listu svjetske baštine. Biti na Listi svjetske baštine UNESCO-a važna je i prestižna stvar, no postupak upisa je dugotrajan i ozbiljan posao koji može potrajati i do nekoliko godina. Od 1972, kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, Svjetska lista kulturne baštine do danas je uključila čak 878 znamenitosti. Od toga je 679 kulturnih, 174 prirodnih i 25 miješanih lokaliteta u 145 svjetskih zemalja. Neke zemlje, poput Kine, Francuske ili Italije „daju“ i više od 30 takvih baštinskih lokaliteta, dok su u nekim zemljama samo objekt ili dva, prirodna znamenitost ili dvije, odlukom komisije, zaslužili da uđu na popis. Hrvatska se danas može pohvaliti s njih sedam.

Lista UNESCO-a razlikuje prirodnu i kulturnu baštinu. U prirodnu se baštinu mogu ubrajati cijeli nacionalni parkovi, planine ili polja, ali i samo jedno, vrlo staro i značajno stablo. Kulturna dobra čine ili važni povijesni objekti ili takozvana nematerijalna baština kao što je neka posebnost u jeziku, običajima, narodnoj nošnji.

Republika Hrvatska poslala je Centru za svjetsku baštinu (WHC) popis kulturnih i prirodnih dobara za koje se smatra da zavrjeđuju ući na Listu. Samo neke od kulturnih znamenitosti s tog popisa su: Tvrđa u Osijeku, mjesto Lubenice na Cresu, Dvorac u zagorskom Velikom Taboru, istarski gradić Motovun, Pustinja Blaca, Primoštenski vinograd ili grad Korčula.

Među prirodnim dobrima koje je Hrvatska predložila nalaze se Sjeverni Velebit, Nacionalni park Kornati i Telašćica. Dakako, postoje i takve znamenitosti koje istovremeno imaju obilježja prirodne i obilježja kulturne baštine. Naziva ih se „mješovitim dobrima“, a Hrvatska među svojim adutima i kandidatima za zaštitu UNESCO-a izdvaja Lonjsko polje.

M.Š. i G.G.

- 00:29 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Srpanj 2011 (2)
Lipanj 2011 (8)
Svibanj 2011 (1)

Opis bloga

Dragi posjetitelji,

na ovom blogu moći ćete pronaći različite i raznovrsne materijale vezane uz hrvatski jezik, književnost i kulturu. Već sam naslov bloga, pomalo neobična, ali indikativna naslova upućuje na bogatstvo hrvatskoga jezika, njegovih narječja, dijalekata i funkcionalnih stilova. Ako vam naslov možda nije posve jasan, pogledajte što sve riječ "rad" u hrvatskom jeziku znači. To možete učiniti u Anićevu ili Klaićevu rječniku ili u internetskom rječniku http://hjp.srce.hr/.

Ovaj je blog pokrenulo četvero studenata kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - studija koji obrazuje buduće nastavnike hrvatskog jezika i proučava sve aspekte hrvatske kulture - od temeljnih filoloških disciplina do hrvatske umjetnosti, filozofije, povijesti i znanosti. Naglasak je prvenstveno na hrvatskom jeziku i književnosti, stoga se naš blog najviše baviti upravo tim područjima. Informirat ćemo vas o povijesti jezika, jezičnom razvoju i teorijama, ukazivati na jezične pogreške u masovnim medijima, donositi prikaze relavantnih istraživanja, odgovarati na vaša pitanja. Budući da studiramo i novinarstvo, snimat ćemo i video materijale, reportaže, zvučne zapise i različite druge formate u cilju popularizacije i afirmacije hrvatskoga jezika i kulture. Naš je cilj analiziranje, propitkivanje, istraživanje i afirmiranje svih područja hrvatske kulture i jezika na zabavan i pristupačan način. Možda nećemo promijeniti svijet, ali učinit ćemo ga pismenijim.

Goran Galić
Marina Glavaš
Martina Špigelski
Tamara Žiger