TEME I DILEME
KOZAR - sir od kozjeg mlijeka

Kozer spada u skupinu polutvrdih sireva proizvedenih iz kozijeg mlijeka, čija je površina premazana plastičnim premazom. To je autotohni sir područija u kojom je locirana mljekara Zdenka. Nosi naziv, odnosno ime, koje treba podsjetiti kupca da se radi o siru prizvedenog od kozijeg mlijeka.. Ima specifičan okus koji potječe od sastojaka , koji nastaju tokom zrenja sira Kozera.

U proizvodnji sira odlučujuću ulogu ima kvalitet mlijeka te izbor mljekarskih kultura mikrooorganizama.Z a proizvodnju sira Kozera koristi se isključivo izvorno kozije mlijeko bilogorskih pašnjaka.


Način konzumiranja
Sir Kozer koristi se kao osnova za pripremanje mnogih jela . Sir se lako riba te reže, pa je idealna osnova za više raznolikosti – okusa kao i privlačniji izgled pripremljenih jela. Njegov specifičan okus svrstava ga u kategoriju sira poslastice, zato se jednostavno kaže tko nije kušao Kozer nije doživio harmoniju mirisa i okusa.


Nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g Kozera je 322 Kcal. Nutritvnu vrijednost karakteriziraju bjelančevine mlijeka , minerala naročito sadržaj kalcija, te esencijalnih aminokiselina neophodnih u pravilnoj ishrani.


Naziv proizvoda po nomenklaturi: polutvrdi masni sir
Osnovni podaci o sastavu:
Ukupna suha tvar 57 %
Mliječna mast u suhoj tvari 45 %
Sadržaj masti u proizvodu 25 %
Sadržaj bjelančevina 23 %
Sadržaj šećera 2 %
Sadržaj minerala 7 %

Trajnost proizvoda : 6 mjeseci


uvjeti skladištenja, transporta i prodaje:
Rashladni lanac na +4 do+8°C


Način osnovnog pakiranja proizvoda:
Kozer se na tržište plasira sa zaštitnim plastičnim premazom, mase 700 g dimenzije Ř 120 x 55 mm.Obavijen al- folijom te pakiran u jediničnu kartonsku kutiju.


Transportno pakiranje:
U kartonu od valovite ljepenke, dimenzije 210x320x430 stane 10 jediničnih pakiranja. Na europaletu 1200x 800 mm stane 30 kartona mase sira 210 kg.










KOZARSTVO I OVČARSTVO
Poboljšanje pasmina, intenzivnije korištenje grla na pašnjačkim površinama i suvremeniji tehničko-tehnološki pristup osiguravaju budućnost razvoja ove stočarske grane. Kozarstvo i ovčarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom, stoga treba i dalje nastojati na povećanju i osuvremenjivanju ove proizvodne grane kako bi ona dobila mjesto u gospodarstvu koje zaslužuje. Za ovo područje i njegov gospodarski položaj oživljavanje ovčarstva i kozarstva ima osobiti značaj.



Piše: JELENA VURAIĆ

RAZVOJ KOZARSTVA U MEĐIMURJU



O MEĐIMURJU

(dio teksta sa stranice Međimurske županije)


Smješteno na sjeverozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu s Europom Međimurje je smješteno na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina; Istočnih Alpi i Panonske nizine, na temelju čega su definirane dvije morfološke cjeline; brežuljkasto gornje (s najvišim vrhom Mohokosom 344,5 metara nadmorske visine) i nizinsko donje Međimurje. Zelenilo njene brežuljkaste i ravničarske unutrašnjosti presijecaju plavetnila stotinu manjih jezera i vodenih tokova te dva velika umjetna jezera HE Čakovec i Dubrava. Smješteno na sjeverozapadu Hrvatske, prometno najpovezanijem dijelu s Europom, omeđeno je prirodnim granicama-rijekom Murom na sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Međimurje je smješteno u području umjereno tople, vlažne klime s dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen.

Na površini od 730 km˛, u najgušće naseljenoj županiji Republike Hrvatske, živi u 3 grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središće) i 22 općine, u prosjeku starosti 37,6 godina, 118 426 vrijednih Međimurki i Međimuraca.

Grad Čakovec upravno je kulturno i političko središte Međimurske županije, upravno-političke jedinice nastale konstituiranjem države Republike Hrvatske.

U 787 tvrtki ostvaruje prihod 8,2 milijarde kuna godišnje, 23,061 uposlenih u gospodarstvu, najviše u tekstilnoj, prerađivačkoj industriji i obrtu, trgovini, građevinarstvu, poslovanju nekretninama, poljoprivredi i turizmu.

Izuzetna blizina, cestovna (autocestom) i željeznička povezanost s Jadranom i europskim središtima daje Međimurju mogućnost razvoja, gospodarsko-turističke perspektive i primamljivost za potencijalne ulagače u razvoj tehnologija i gospodarskih grana bliskih našem krajoliku.Ona se očituje i u očuvanim prirodnim i izgrađenim resursima visoke kvalitete podzemnih pitkih i termalnih voda, očuvanoj bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini koju Međimurci brižno čuvaju u 127 statističkih naselja dobro izgrađene infrastrukture s naglaskom na očuvani okoliš (razvijena je mreže zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova, čak 99 % međimurskih domaćinstava ima pristup vodi iz javnog vodoopskrbnog sustava, najveći broj međimurskih naselja je plinoficiran, izgrađen je centralni pročistač otpadnih voda grada Čakovca).

Međimurje razvija i njeguje pograničnu suradnju sa susjedima Mađarskom i Slovenijom kroz mnogobrojne programe Euroregije Mura – Drava te ostalim zemljama Europe.
Dolazite li u Međimurje auto-putom Zagreb-Goričan, svakako morate siči s autoputa kod Svetog Križa. To je malo naselje od stotinjak kuća i oko 400 stanovnika, smješteno na državnoj cesti Čakovec – Prelog, pripada Općini Mala Subotica. Crkva Svetog Križa prvi je i nadaleko poznat sakralni objekt koji ćete prepoznati već s auto ceste. Kozari Međimurja ovo su mjesto odabrali za svoje središte pa se ovdje održavaju predavanja i sastanci. Odavde je krenuo i ovaj dokumentarni projekt „ Razvoj Kozarstva u Međimurju „.





KOZARI I OVČARI MEĐIMURJA - RUKA- Regionalna udruga kozara i ovčara Međimurja

subota, 04.08.2007.

Na jednom od sastanka kozara REGIONALNA UDRUGA KOZARA I OVČARA "RUKA"
Kozari pitaju: gdje su naši poticaji?

Umjesto da "izađu na ulicu" ili prirede nekakav sličan oblik u nas već uobičajenih poljoprivredničkih prosvjeda, članovi Regionalne udruge kozara i ovčara "Ruka" održali su prošle srijede tribinu u društvenom domu u Oporovcu na koju - da bi postavili pitanje zašto im nije isplaćena ni kuna pripadajućih poticaja u ovoj godini - su pozvali predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, ravnatelja Hrvatskog stočarskog centra, te resorno zadužene županijske dužnosnike.
No, na poziv kozara odazvali su se samo predstavnici međimurskih resornih ureda: Elvira Herman iz Upravnog odjela za gospodarski razvoj, Tomislav Kolak, voditelj Ureda HSC-a u Međimurju, Ljubomir Kolarek iz Ureda za veterinarstvo, a s "državne" razine nisu stigle ni isprike za nedolazak.

- Nepravda koja se nanosi proizvođačima kozjeg mlijeka ponukala nas je - kazao je Stjepan Zadravec, predsjednik Udruge - da se obratimo i skrenemo pažnju Ministarstvu poljoprivrede i svima kojih se to i te kako tiče na problem kojeg imamo mi, kozari. Svjedoci smo ovih dana kako država subvencionira otkup mlijeka koje po svim standardima niti nije za otkup, a kamo li za subvencioniranje. A proizvođači kozjeg mlijeka organizirani na otkupnom području "Vindije" iz Varaždina (Međimurska županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija) do današnjeg dana nisu dobili premiju za predano mlijeko u 2005. godini, dok kompletan asortiman proizvoda od kozjeg mlijeka kojeg mi isporučujemo završava na stolovima potrošača EU, odnosno u izvozu, što dovoljno govori o kakvoj kvaliteti mlijeka se radi. Umjesto da budemo nagrađeni pravovremenom isplatom premija, na upite koje šaljemo prema Ministarstvu, odnosno odjelu koji je zadužen za premije, dobivamo odgovore "da će premije biti isplaćene uskoro", ili "da se izgubila disketa sa podacima" i slične laži, nitko se ne udostoji dati pravu informaciju ili nekakav realan odgovor. Proizvođači kravljeg i ovčjeg mlijeka dobili su premije za ožujak i već su im u pripremi premije za travanj, a nama proizvođačima kozjeg mlijeka još ni lipe premije - zašto? Nadam se da nije pogrešna odluka da organiziramo javnu tribinu gdje će se govoriti o problematici neisplaćivanja premija za proizvedeno kozje mlijeko, da se nastali problemi riješe konstruktivnim dijalogom, a ne uobičajenim izlaskom na ulice. Nama je mjesto na našim farmama, mi radimo i nemamo vremena za prosvjede.

Na tribinu u Oporovec - za razliku od državnih dužnosnika i činovnika - došli su i kozari iz susjednih regija, te je, makar i uz puno emocija, racionalno raspravljeno što je moguće poduzeti u situaciji u kakvoj su se našli kozari.

Zanimljivo, baš uoči tribine, u utorak, nekim su kozarima stigle prve premije ove godine, ali to ne znači da su problemi riješeni.

Miljenko Kundija iz Cerja Tužnog podsjetio je svoje "supatnike" da osim premija za mlijeko nisu stigli ni obećani poticaji od 200 kuna po grlu, te iznio prijedlog kojem se priklonila većina kozara - da Ministarstvo ponovo "spusti" plaćanje premija na otkupljivača, jer kad je bilo tako, sve je funkcioniralo u redu, a međimurski su kozari uputili prigovor županijskoj vlasti zbog odluke da se župajnijski poticaj za kozare uvjetuje posjedovanjem hektara zemlje na svakih deset koza, što kao uvjet nemaju drugi stočari.

Čulo se i pitanje - ako poticaji kasne jer je proračun države prazan, odakle se stvorilo dvadesetak milijuna kuna za subvencioniranje otkupa lošeg mlijeka iz Slavonije i moraju li međimurski poljoprivrednici "malo glumiti Slavonce" da bi ostvarili svoje pravo?

Na kraju rasprave zaključeno je da se u razgovor o problemima kozara uputi delegacija u kojoj će biti tri člana iz Varaždinske županije i tri iz Međimurke županije - Željko Jambrošić iz Gornjeg Kraljevca, Ivan Trstenjak iz Kuršanca i Stjepan Zadravec iz Oporovca, predsjednik "Ruke".

Oni bi resorno ministarstvo trebali uvjeriti da se mora mijenjati zakonski okvir za poticaje u kozarstvu koje je zakinuto u odnosu na druge stočare (primjerice, za govodare je pravo na nabavu plavog dizela zacrtano na 120 litara po grlu, a za kozare 3 litre po grlu!), da se o svim akcijama i problematici kozarstva mora obavijestiti medije i motivirati ih argumentima da se o tome izvještava javnost, zatim da se - u suradnji sa svim udrugama iz cijele Hrvatske pokuša naći zajednička platforma za nastup pred MPŠVG-om, te da bi trebalo naći načina da se za kozare uvede poticaj za uzgoj stada.

Ovisno o tome što izabrana delegacija postigne na razgovoru u Ministarstvu, krojit će se i buduće aktivnosti Udruge "Ruka".

Tekst i snimke

Marijan Belčić

REKLI SU...


Đuro Košak, Turčišće:

- Naša je cijena u otkupu 3,8 kuna za litru plus premija za koju se ne zna kolika je dok ne dođe. A tako se ne može planirati ni normalno raditi. Bilo je bolje dok se premija isplaćivala s otkupnom cijenom od strane otkupljivača, bilo je redovito. Ovakav razgovor je bolji put od prosvjeda, samo se bojim da ne ćemo puno postići. Tako je iskustvo, prosvjednici, bili u pravu ili ne, uvijek nešto izbore.

Marko Panić, Selnica:

- Imam 33 koze i dojim oko 90 litara na dan i ako se obračuna koliko je to novca u premiji, onda znate kako je kad kasni. Osim toga, nama je pravovremena isplata s početkom godine važna jer je to odmah iza sushostaja kad nemamo prihoda od mlijeka, a kad prvi prihod krene lakše bi bilo da je odmah isplaćena i premija. Prosječno postižem pet kuna za litru mlijeka i to je održivo ako je čovjek spreman raditi i čuvati kvalitetu u proizvodnji.

Ivan Trstenjak, Kuršanec:

- Znate, meni nije jasno kako nam mogu iz Minstarstva reći da traže novce za isplatu premija, kada i neuki ljudi znaju da su novci morali biti rezervirani u proračunu lani kad je proračun donošen!? Mislim da bi trebalo ukinuti rok od 60 dana za isplatu poticaja na predano mlijeko, kao i sve druge rokove odgoda, jer mi ništa ne dobivamo na odgodu! A miljeko dajemo svaki dan.

Željko Jambrošić, Gornji Kraljevec:

- Prvo moram reći - ja nisam za prosvjede ili za uskratu isporuke mlijeka kako je netko predložio, jer evo... Sagradio sam novu farmu, kredit mi je nad glavom, moram ostvarivati prihod. Samo, znate, ministar osobno - siguran sam jer sam na kratko imao prilike razgovarati s njim - za 80 posto naših problemna ne zna, niti ih poznaje. On vam je vinogradar. Mi se zapravo borimo s birokracijom i s aparatom oko njega, a ne s ministrom.

Jelena Vuraić, Sveti Križ:

- Međimurje je daleko iznad prosjeka Hrvatske po količini i kvaliteti proizvodnje, ali naš se rad slabo cijeni i premalo plaća. Ako je kozje mlijeko nepotrebno ovoj državi, onda nek nam se to na primjereniji način obznani, a ne neplaćanjem. Kozje mlijeko postiže na tržištu i tri puta višu cijenu nego se nama isplaćuje, odnosno ne isplaćuje! Ministar govori na televiziji da su otvorili kreditne linije za nas?! Pa u banci - ako i ostvarimo uvjete za kredit - pitaju kako ćete otplaćivati, mjesečno, kvartalno, polugodišnje... Što možemo reći kada mi ne znamo kada će nam i hoće li uopće naša proizvodnja biti plaćena...

1 - Umjesto prosvjeda - tribina!
2 - S. Zadravec

3 - Đ. Košak

4 - M. Panić

5 - I. Trstenjak

6 - Ž. Jambrošić

7 - J. Vuraić

- 16:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  kolovoz, 2007 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Rujan 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (10)
Veljača 2008 (4)
Siječanj 2008 (6)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (6)
Rujan 2007 (5)
Kolovoz 2007 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

VAŠA PITANJA - NAŠI ODGOVORI
Imate li pitanja možete nam poslati e-mail:
kozarstvo-ruka@net.hr

Na vaša pitanja odgovaraju stručnjaci
HZPSS (hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu)

Zanimljiva pitanja i odgovore objavit ćemo na ovoj stranici i poslati na vaš e-mail
RUKA - promjene u rukovodstvu
U želji da promoviraju svoj rad i podignu interes za kozarstvo, uzgajivači su osnovali Regionalnu udrugu kozara i ovčara - RUKA. Počevši uzgojem koza i proizvodnjom mlijeka od 1980. do danas kozari Međimurja postigli zavidne rezultate... thumbup

PROMJENE U RUKOVODSTVU UDRUGE


Dana 24.02.2007. godine održana je izvanredna izborna skupština Udruge „RUKA“ kojoj je prethodila neopoziva ostavka predsjednika Stjepana Zadravca (zdravstveni razlozi) i tajnice Željke Marić-Orehovec (aktivna u novoosnovanoj udruzi malih sirara).

Trideset prisutnih članova Udruge jednoglasno su prihvatili ponuđene ostavke, a nakon toga pristupilo se izboru novog rukovodstva. U Upravni odbor Udruge izabrani su: Erika Baranšić (predsjednica Udruge „RUKA“), Branko Magdalenić (tajnik Udruge), Božica Obadić (član), Ivan Trstenjak (član), Ivan Krajačić (član). U Nadzorni odbor izabrani su: Jelena Vuraić, Josip Bermanec i Dušanka Kolar. Osobe ovlaštene za zastupanje Udruge su Erika Baranašić i Branko Magdalenić.

Novoizabrana predsjednica Udruge „RUKA“ dobila je jednoglasnu potporu za zastupanje Udruge u Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza. Prilikom predstavljanja, predsjednica Udruge je istaknula kako će u svom radu naročitu pozornost poklanjati uspostavljanju što bolje suradnje s ostalim srodnim udrugama, i da će se zalagati za značajniju aktivnost udruge u Hrvatskom savezu uzgajivača ovaca i koza, a radi ostvarivanja glavnih ciljeva udruge i što žurnijeg rješavanja problema koji opterećuju uzgajivače koza.

Predsjednica Udruge može se kontaktirati na telefone: 040/635-306 ili na mobitel: 099-3635-306